Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Splitu

    Gundulićeva 27

    Pn-83/2021

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja VR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Marijo Vuković, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika PR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Hrvoje Alajbeg, odvjetnik u Splitu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave zaključene dana 18.veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika osobno uz punomoćnika tuženika, 26.ožujka 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici na ime naknade štete novčani iznos od 3.318,07 eura (25.000,00 kuna) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 14.veljače 2021. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a 1.1.2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je za više zatraženo u pogledu tijeka zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos naknade štete počevši od 26.studenog 2016. do 13.veljače 2021. tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

    II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe nadoknadi tužiteljice troškove ovog postupka u iznosu od 2.299,71 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

    Obrazloženje

    1.Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da su parnične stranke bivši bračni drugovi. Nadalje, da je za vrijeme trajanja braka stranaka tuženik je počinio više kaznenih djela na štetu tužiteljice. Tako je tuženik presudom Općinskog suda u Splitu br. K-379/2017 od 12. srpnja 2019.g. a koja presuda je u cijelosti potvrđena Presudom Županijskog suda u Zagrebu br. Kž-1048/2019 od 3. prosinca 2019.g. Nadalje da je tuženik pravomoćno osuđen gore navedenim presudama da je u vremenu od 25. svibnja 2016.g. do 1. lipnja 2016.g. u [adresa] u obiteljskom stanu zbog bračnih nesuglasica u nakani da ustraši svoju tadašnju suprugu ovdje tužiteljicu prvi puta krajem svibnja 2016.g. tražio od iste da legne u kadu te joj je rekao“ da će je noćas razrezat nožem od grkljana do pupka jer da je ona kriva za sve“ a drugi put dana 1. lipnja 2016.g. kad mu je tužiteljica predala na potpis dokumente za rastavu braka uhvatio je rukama za vrat daveći je i govoreći joj da će je ubiti, dakle počinio je kazneno djelo ozbiljne prijetnje prema tužiteljici. Nadalje, istom presudom tuženik je osuđen da je u razdoblju od 3. lipnja 2016.g. do 25. studenog 2016. ustrajno sa svoga mobitela pozivnog broja [broj telefona] zvao tužiteljicu na njen broj mobitela [broj telefona] tražeći od nje da se vrati, pri čemu joj je uputio mnoštvo SMS poruka i na njenu e- mail adresu [adresa elektroničke pošte] u kojima ju je vrijeđao govoreći joj da je debela krava, kurva, sotona, da je gotova, da će njoj i njenoj obitelji zagorčati život, da će patiti i okusiti pritvor, da će uništiti nju i njenu obitelj, da ga je dovela do toga da je udari i da ubije sebe ili nju da će napraviti sranje i da će biti u novinama, da je osveta jedini razlog zbog kojeg je živ i druge riječi, pri čemu ju je sačekivao pred zgradom stanovanja, što je kod tužiteljice izazvalo zabrinutost da bi mogao nauditi njoj i njenoj obitelji pa je time počinio i kazneno djelo nametljivog ponašanja. Nadalje, da je gore opisanim ponašanjem tuženik povrijedio prava osobnosti tužiteljice na psihičko zdravlje, zbog čega je tužiteljica bila na kontinuiranoj terapiji kod liječnika psihijatra, slijedom čega, potražuje pravičnu novčanu naknadu u utuženom iznosu.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava isto u cijelosti u osnovu i visini.

    3. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem kaznenog spisa Općinskog suda u Splitu poslovni broj K-379/2017, medicinsku dokumentaciju, medicinskim vještačenjem po vještaku psihijatru, te saslušanjem tužiteljice i tuženika u svojstvu parničnih stranaka, te je temeljem tako provedenog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

    4. Čitanjem kaznenog spis poslovni broj K-379/17 utvrđeno je da je podnijeta optužnica broj K-DO-2386/2016 od 11.siječnja 2017. od strane Općinskog državnog odvjetništva u Splitu kojom se tereti okrivljenog ovdje tuženika za počinjenje kaznenog djela protiv osobne slobode –prijetnjom – djelo opisano po čl. 139.stavak 2. i stavak 4. Kaznenog zakona te drugo kazneno djelo protiv osobne slobode – nametljivo ponašanje- opisano i kažnjivo po čl. 140.stavak 1.i 2. Kaznenog zakona. Nadalje, da je protiv tuženika donijeta osuđujuća presuda posl.broj K-379/17 od 12.srpnja 2019. kojom je ovdje tuženik proglašen krivim što je da u vremenu od 25. svibnja 2016. do 1. lipnja 2016. u [adresa] u obiteljskom stanu zbog bračnih nesuglasica u nakani da ustraši svoju suprugu LR prvi puta krajem svibnja 2016. tražio od iste da legne u kadu te joj rekao „ da će je noćas razrezat nožem od grkljanja do pupka jer da je ona kriva za sve“, a drugi put dana 1. lipnja 2016. kad mu je oštećena predala na potpis dokumente za rastavu braka uhvatio je rukama za vrat daveći je i govoreći joj da će je ubiti, dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, te pod točkom 2.) što je u razdoblju od 3. lipnja 2016. do 25. studenog 2016. ustrajno sa svog mobitela pozivnog broja [broj telefona] zvao svoju suprugu LR na njen mobilni telefon pozivnog broja [broj telefona] tražeći od nje da mu se vrati, pri čemu joj je uputio mnoštvo SMS poruka i na njenu e- mail adresu [adresa elektroničke pošte] u kojima ju je vrijeđao govoreći joj da je debela krava, kurva, sotona, da je gotova, da će njoj i njenoj obitelji zagorčati život, da će patiti i okusiti pritvor, da će uništiti nju i njenu obitelj, da ga je dovela do toga da je udari i da ubije sebe ili nju, da će napraviti sranje i da će biti po novinama, da je osveta jedini razlog zbog kojeg je živ i druge riječi, pri čemu ju je sačekivao pred zgradom stanovanja, što je kod nje izazvalo zabrinutost da bi mogao nauditi njoj i njenoj obitelji, dakle, ustrajno i kroz dulje vrijeme uhodio drugu osobu i s njom nastojao uspostaviti neželjeni kontakt i time kod nje izazvao tjeskobu i strah za njezinu sigurnost, a djelo je počinjeno u odnosu na bračnog druga, čime je u stjecaju počinio dva kaznena djela od kojih pod točkom 1.) jedno kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnja - djelo opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 2. i 4. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15., dalje: KZ/11.), a pod točkom 2.) jedno kazneno djelo protiv osobne slobode-nametljivo ponašanje - djelo opisano po članku 140 stavak. 2. u vezi stavka 1. KZ/11., a kažnjivo po članku 140. stavak 2. KZ/11., sve u vezi članka 51. KZ/11., te je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 1 (jedne) godine te mu je izrečena uvjetna osuda na način da kazna zatvora od 1 (jedne) godine na koju je osuđen neće biti izvršena ako u roku od 4 (četiri) godine po pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo i ako se podvrgne liječenju koje je nužno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za počinjenje novog kaznenog djela uz stručnu pomoć nadležnog tijela za probaciju u trajanju 3 (tri) godine, te sigurnosna mjera opreza zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve VR, dok je oštećena VR s imovinskopravnim zahtjevom upućena u parnicu. Navedena presuda potvrđena je presudom Županijskog suda u Zagrebu posl.broj Kž-1048/2019 od 3.prosinca 2019.

    5. Dakle, tuženik je pravomoćno osuđen za gore opisano kazneno djelo počinjeno protiv tužiteljice, a u svezi s kojim tužiteljica podnosi imovinskopravni zahtjev za naknadu štete, pa se navodi da sukladno prema odredbi članka 12. stavak 3. ZPP-a, u paničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

    6. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je od tuženika doživjela 10 000 poruka, prijetnji smrću, što telefonom što usmeno, što putem sms poruka. Nadalje, da je dolazio na posao i pred njezinim kolegama govorio protiv nje, rekao je da će živjeti samo da joj se osveti. Nadalje, da je zbog njegovog nasilničkog ponašanja doživjela traumu koju će nositi cijeli život. Nadalje, da od toga trpi posljedice i to u vidu ne samo psihičke traume nego i dijagnosticiranog 4. stupnja malignog tumora. Zbog toga je postala onkološki bolesnik i 80 % invalid. Nadalje, da je od 2013. godine odlazila jedan put tjedno na psihoterapiju jer je mislila tada da će skrenuti s pameti. Odlazila je na grupne terapije dr. VRV da joj pomogne nositi se sa strahom i traumama. Nadalje, da se godinama pokušavala stabilizirati te zanemarila odlaženje na redovne preglede tako da kada joj je rak dijagnosticiran praktički u zadnjem stadiju rečeno joj je da će umrijeti. Oštećena je za cijeli život jer se s traumom moram svaki dan nositi što mi izaziva ogromne poteškoće i onemogućuje normalni život. Nadalje da ne može zaboraviti što je sve proživjela od tuženika te koje joj je strahove ulio za cijeli život. Nadalje, da je osobiti strah doživjela pred dolazak na današnje ročište jer se bojala da će ga susresti te se danima psihički pripremala da ponovno podnese ovu bol koju joj je nanio prije 10 godina. Još dok su bili u braku pokušala je s njim razgovarati i nagovoriti ga da odu zajedno na psihoterapiju što je odbijao jer je smatrao da je s njim sve uredu. Tada nije prepoznala da se radi o psihopatskoj ličnosti no tek nakon što je razgovarala s dr. Urlićem psihijatrom shvatila je da je u opasnosti jer joj je on rekao da "bježi bez obzira" i da tu nema pomoći.

    7. Iz iskaza tuženika proizlazi da bi tužiteljica iznijela brojne neistine u tužbi. Nadalje, da je istina da joj je poslao tisuće poruka u kojima je napisao da će se braniti od njezinih laži te da je njegova namjera bila da spasi brak. Nadalje, da ju je njegova mama zaposlila u Županiji u Matičnom uredu, nadalje, da je njegova obitelj pomogla njezinom bratu oko restorana što sve ne bi radio da je nije volio. Nadalje, da su problemi počeli kada je shvatio da bi mu nešto zatajila u svezi sa smrću njihovog djeteta, a to je bilo kada su išli u Zagreb kod doktorice na pregled u vezi umjetne oplodnje te mu je doktorica rekla nešto što se nije podudaralo s Melitinom pričom. Nadalje, da je mjesec dana nakon toga sam sjedio u kafiću te mu se zavrtjelo u glavu i tada su počeli problemi sa zdravljem i njihovim odnosom. Nakon toga, da su htjeli iznajmiti stan da se malo financijski oporave te su odlučili preseliti se u njegovu kuću u [adresa]. Nadalje, da je 2016./ 2017. VR prodala dva automobila i motor, a novce je zadržala za sebe. Nadalje, da je nakon 15 dana života u [adresa] prenijela sve njegove stvari, a da ista nije donijela niti jedan komad svoje robe. Tada mu je rekla da će se ona vratiti živjeti u stan u [adresa], a da će on ostati živjeti na selu gdje mu je i mjesto. Govorila mu je da će i on završiti kao njegov stric alkoholičar, a da sam u 10 godina nije popio litru alkohola. Nadalje, da je jedan put u kući u selu počela vrištati iz čista mira i kada je pitao zašto vrišti ona mu je rekla da zato da cijelo selo čuje da je on tuče. Nadalje, da je istina da je tada udario nogom liniju i udario šakom od vrata na što je ona pozvala policiju i vidjeli su njegove stvari razbacane te su mislili da je on radio nered. Međutim, da se namjeravao uputiti u Austriju na moto - party te je pripremio svoje stvari i zbog toga je VR napravila frku. Nadalje, da je dobio presudu Crkvenog suda i uvidio da ga nije ni voljela. Nadalje, da mu je cijeli život potonuo i to ga je strašno pogodilo. Nadalje, da je u presudi Crkvenog suda bilo svašta navedeno; da je alkoholičar što je sve njezina mama potvrdila zaklinjući se na Bibliju. Nadalje, da nikada nije dolazio na njezin posao i to je milijun posto. Nadalje, da danas trpi migrene, ima šećer, obišao je liječnike diljem Hrvatske i rekli su mu da je sve na psihičkoj bazi. Ova tužba je došla u vrijeme kada je počeo živjeti sa svojom sadašnjom suprugom s kojom ima sina od 11 mjeseci, a njegova supruga ima sina iz prvog braka koji je autističan, a koji živi s njim 24 sata. Nadalje, da je jedan put njegova supruga primila poštu od Klinike za tumore koju je otvorio i odmah sam nazvao Melitinog brata da dođe po to pismo, na što mu je VR poslala e-mail optužujući ga da joj je otvorio poštu, a da nisam smio i da to podliježe tužbi. Nikada joj nije prijetio. Nikada prije nije bio osuđivan. Nadalje, nikada joj nije rekao da će joj se osvetiti. Samo je htio da mu se ona vrati, tri dana je zvao da ima migrene, ležao sam u stanu, a ona mu je rekla da je u Međugorju. Misli da ga je spasilo to kada je nazvala policajce dok je sjedio u II. PP Split i rekla im da je hvata nožem oko Općine, na što joj je policajac rekao da prestane to raditi, te je od tada sve to prestalo, nakon čega su išli sudski procesi rastave.

    8. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Časlav Lončar proizlazi da se isti temelji na uvidu u sudski spis i medicinsku dokumentaciju (pregled kod Privatne specijalističke ordinacije dr. sc. Jasna Martinović Ćurin, spec. psihijatar, Split, od 26 veljače 2018 godine, s DG.: F 43.0 F 43.2) te na vlastitom pregledu i razgovoru s VR. Da bi se procijenile sve neugode(strah, i prijetnje od bivšeg supruga) moraju se uzeti u obzir karakteristike ličnosti onog koji strah doživljava, mogući predisponirajući faktori i okolnosti da neke situacije dovode do straha. Činjenica je da strah može nastati i bez fizičke ozljede, a to se naglašava zato što je češće da je strah vezan uz neku tjelesnu ozljedu. U konkretnom slučaju nije došlo do tjelesne ozljede. Bitno je kazati da svaki čovjek na pojedinu situaciju različito reagira. Dinamika između tužiteljice i tuženika je godinama bila u ozračju stalnih sukoba, a koji je i doveo do razvoda braka. Podatci kojim u spisu raspolažemo nam dopuštaju ocjenu da je nakon opisane fizičke i psihičke traume tužiteljica mogla doživjeti intenzivni strah na razini osjećaja neposredne životne ugroženosti, a što se može prihvatiti kao adekvatan i dostatan uzrok opisanih anksiozno depresivnih poremećaja.

    9. Strah i duševnu bol koju je tužiteljica trpjela su u velikoj mjeri umanjene jer je tužiteljica od 2013.g. se obratila za pomoć psihijatru i od tada je stalno u grupnom psihoterapijskom tretmanu, a što je VR jako pomoglo na način da je bila višeg praga tolerancije na frustracije i pored trpljenja svih nelagoda, i nesporazuma zbog narušenih partnerskih odnosa.

    10. Pokušavajući obrazložiti navedene tvrdnje mora se naglasiti da su reakcije, uvjetno kazano „psihički zdravih osoba“ na određena traumatična iskustva različita, pa će tako neke osobe biti u stanju prevladati ozbiljne i izražene traumatične doživljaje bez posljedica na njihovo psihičko zdravlje, dok će u suprotnom čak i blaže traume u nekih osoba izazvati vrlo ozbiljne psihičke smetnje. Svaka osoba ima sebi svojstven prag tolerancije na frustracije, a to u prvom redu ovisi o zrelosti njegove ličnosti, o njegovim obrambenim mehanizmima, prethodnim traumatskim iskustvima, o njegovim temeljnim moralnim načelima, osobnom sustavu vrijednosti i sl. Idealno psihičko zdravlje postoji jedino u teoriji. Svaki čovjek u sebi nosi i neke krhkije dijelove koji su prvi na udaru kod traumatskog doživljaja. Same psihičke smetnje koje se mogu javiti nakon traumatskog doživljaja ovise o intenzitetu i trajanje stresa, ali i o značenju upravo toga stresa za svaku pojedinu osobu. Kod tužiteljice je dobra okolnost da je sve vrijeme bila u grupnom psihoterapijskom tretmanu, a što je sigurno povećalo njeni prag tolerancije na frustracije i zrelije mehanizme odbrane.

    11. Konačno vještak zaključuje da analiza svih dostupnih podataka o psihičkim smetnjama kao posljedici predmetnih traumatskih doživljavanja upućuju na to da je doživljaj u vidu duševne boli i jakog straha posebice bio izražen u razdoblju od 25.svibnja do 01.lipnja 2016.g. Nadalje, da ustrajno pozivanje s mobitela u razdoblju od 03.lipnja do 25.studenog 2016.g je dovelo do doživljavanja straha blažeg intenziteta koji više prelazi u neugodu. Nadalje, da je sve ovo dovelo i do privremene povrede duševnog integriteta u razdoblju od 25.svibnja 2016.g. do početka 2018 godina, kada tužiteljica navodi da su prestale prijetnje upućivane Mailom. Ovo vještak procjenjuje da je lakog stupnja 5%-10%.

    13. Odredbom čl. 1045 Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 i 41/08 dalje ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, a odredbom čl. 1046 ZOO propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

    14. Odredbom čl 19.st.2 ZOO propisano je da se pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

    15. Prema odredbi čl. 1100. st.1 ZOO sud će u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a prema stavku 2) pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

    16. Odredbom čl. 1095 st.1 ZOO propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

    16.1. U ovom postupku utvrđeno je da je tužiteljica bila u braku s tuženikom koji je bio pun nesuglasica, te da je od istog doživjela prijetnje smrću i uhođenja ( što je sve utvrđeno kaznenom postupku okončanog osuđujućom pravomoćnom presudom), a utvrđeno je i iz iskaza tužiteljice kojem je sud povjerovao, a što sve potvrđuje nalaz vještaka, dakle, da je tužiteljica doživjela strah i duševnu bol prouzročenu navedenim postupanjem tuženika kao štetnika te je istoj nastala povreda prava osobnosti u vidu duševne boli i jakog straha koji je bio posebice izražen u razdoblju od 25.svibnja do 1.lipnja 2016. dok je ustrajno pozivanje s mobitela u razdoblju od 3.lipnja do 25.studenog 2016. dovelo do doživljavanja straha blažeg intenziteta koji više prelazi u neugodu. Nadalje, sve ovo dovelo je i do privremene povrede duševnog integriteta u razdoblju od 25.svibnja 2016.g. do početka 2018. kada je prestalo slanje poruka.

    17. Tužitelj ni tuženik nisu isticali relevantne primjedbe na dati nalaz i mišljenje vještaka. Naime, tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju navodeći da vještak nije uzeo u obzir dokumentaciju korištenu kod donošenja presude Crkvenog Interdijezecanskog suda prvog stupnja u Splitu, što je vještak otklonio navodeći da je istu dokumentaciju koristio kao i svu drugu dokumentaciju koja je priležila spisu, kod izrade nalaza i mišljenja, a sud je istom nalazu i mišljenju povjerovao jer je stručno, objektivno i argumentirano, te sačinjeno sukladno pravilima struke, a iz istog proizlazi da je vještak na temelju dostupne dokumentacije i pregleda tužiteljice utvrdio da je ista doživjela duševnu bol i strah ( jakog, potom slabog intenziteta te neugodu, što je izazvalo privremenu povredu duševnog integriteta lakog stupnja 5-10 %). Dakle, na primjedbe tuženika vještak se očitovao pisanim putem navodeći da je koristio svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu te u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja, a kako ni tuženik nije predlagao da se istog usmeno sasluša, to je sud smatrao da su prigovori tuženika izneseni u podnesku, dopunskim pisanim očitovanjem vještaka, dovoljno raspravljeni.

    18. Slijedom navedenog, proizlazi da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na duševno zdravlje, odnosno da je ista pretrpjela neimovinsku štetu iz čl.19. st. 2.u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine» broj 35/05 i 41/08; dalje u tekstu ZOO), slijedom čega utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl.1100 st.1.ZOO-a), a pri određivanju visine neimovinske štete sud je vodio računa o jačini i trajanju duševnih boli (čl.1100 st.2. ZOO).

    19. Tako je vještak psihijatar naveo da je tužiteljica živeći u braku s tuženikom u ozračju stalnih sukoba i nesuglasica te prijetnji bivšeg supruga doživjela intenzivan strah na razini osjećaja opće ugroženosti što se može smatrati podlogom za nastanak anksiozno depresivnih poremećaja. Nadalje, da su strah i duševna bol koju je trpjela u velikoj mjeri umanjene odlaskom na grupnu terapiju 2013. jer je bila višeg praga tolerancije na frustracije zbog trpljenja nelagode dok je u kritičnom periodu od 25. svibnja 2015. do 1.lipnja 2015. zbog prijetnji tuženika doživjela strah jakog intenziteta te u razdoblju od 3.lipnja 2016. do 25.studenog 2016. zbog kontinuiranog uznemiravanja od strane tuženika doživjela strah blažeg intenziteta koji više prelazi u nelagodu što da je sve dovelo do privremene povrede duševnog integriteta 5-10 %.

    20. Slijedom svega navedenog, utvrđeno je da je tužiteljica zbog protupravnog ponašanja tuženika prema tužiteljici u vidu prijetnji po život te uhođenja trpjela duševnu bol i strah jakog intenziteta potom strah blagog intenziteta, što je sve rezultiralo povredom duševnog integriteta tužiteljice, slijedom čega istoj pripada pravična novčana naknada za navedenu povredu prava osobnosti koju sud procjenjuje po tom kriteriju u iznosu od 3.318,07 eura (25.000,00 kuna) temeljem čl.1100 ZOO.

    21. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 1103 ZOO sukladno kojoj obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim kao je šteta nastala nakon toga. Slijedom navedenog, tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata koju propisuje odredba čl. 29 ZOO od podnošenja zahtjeva odnosno tužbe 14.veljače 2021. pa do isplate, slijedom čega je odlučeno kao u izreci.

    22. Sud je odbio izvesti dokaze predložene od strane tuženika (saslušanjem svjedoka) na okolnosti iz odgovora na tužbu obzirom su u postupku utvrđene sporne činjenice na okolnosti počinjenja protupravne radnje od strane tuženika spram tužiteljice, na temelju od strane tužitelja predloženih i izvedenih dokaza, sukladno odredbi čl. 220 ZPP u svezi s čl. 221.a ZPP-a.

    23. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. ZPP-a u svezi sa odredbom čl. 155. st. 1. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 dalje: Tarifa) koja je bila na snazi u vrijeme poduzimanja svake pojedine parnične radnje, prema vrijednosti tužbenog zahtjeva. Slijedom navedenog, tužitelju pripada trošak sastava tužbe 100 bodova, zastupanje na ročištu od 12.svibnja 2022. 100 bodova, 17.listopada 2022. 100 bodova, 15.studenog 2023. 100 bodova, 18.rujna 2024. 25 bodova, 14.siječnja 2025. 100 bodova, 5.veljače 2025. 100 bodova, 10.veljače 2025. 25 bodova te 18.veljače 2025. 100 bodova, odnosno ukupno 750 bodova preračunato vrijednost boda u eurima (Tbr.54) iznosi 1.500,00 eura, uvećano za PDV u iznosu 25% u iznosu od 375,00 eura iznosi 1.875,00 eura, te uvećano za trošak vještačenja u iznosu od 265,45 eura sveukupno iznosi 2.140,45 eura te uvećano za trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 79,63 eura i presudu u iznosu 79,63 eura sveukupno iznosi 2.299,71 eura.

    24. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 29.st.2 ZOO u vezi s čl. 30 Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12,25/13 i 93/14).

    25. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

    U Splitu, 26.ožujka 2025.

    Sutkinja

    Maja Anušić

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove odluke dopuštena je žalba Županijskom sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude.

    Dna:

    – punomoćniku tužitelja

    – punomoćniku tuženika

    – u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.