Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Osijek

Poslovni broj: Pp-4153/2023-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Dunji Bertok, na temelju prijedloga sudske savjetnice Ive Jakopović, uz sudjelovanje zapisničarke Mateje Mihačić, u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe Reklamart d.o.o. i II. okrivljene ĆZ, odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja opisanog u čl.18.st.2., a kažnjivog po čl.98.st.1.podst.1. i st.2. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18), u povodu prigovora I. i II. okrivljenika na prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Službe za nadzor zaštite na radu, klasa: UP/I-116-04/23-01/1233, urbroj: 443-02-01-09/23-3 od 31. listopada 2023., nakon provedene glavne i javne rasprave održane 24. ožujka 2025. u prisutnosti predstavnice okrivljene pravne osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja te odluke javno objavljene 26. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl.183. Prekršajnog zakona

I. okrivljena pravna osoba– Reklamart d.o.o. OIB: 73375558703, MBS: [matični broj subjekta], sa sjedištem u [adresa], prekršajno nekažnjavana, poslovni žiro račun vodi se pri Zagrebačkoj banci, IBAN: [broj bankovnog računa]

II. okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi: ĆZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Ć i BZ, rođene B, rođena **.**.1970. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, VSS, po zanimanju magistra ekonomije, razvedena, majka dvoje djece, srednjeg imovnog stanja, neodlikovana, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana, nije izdržavala kaznu zatvora, protiv koje se vodi prekršajni, ali ne kazneni postupak,

k r i v i s u

što do 4. listopada 2023. nisu osigurali da je Procjena rizika dostupna na mjestu rada radnicima ĆZL, DZ i MZ u proizvodnom pogonu Reklamart d.o.o. u [adresa],

dakle, kao poslodavac pravna osoba, odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi, nije učinio procjenu rizika dostupnim radnicima na mjestu rada,

čime su počinili prekršaj opisan u čl.18.st.2., a kažnjiv po čl.98.st.1.podst.1. i st.2. Zakona o zaštiti na radu,

pa im se temeljem istog Zakona, a primjenom odredbe iz čl.33. i čl.37. Prekršajnog zakona

i z r i č e

I. okrivljenoj pravnoj osobi REKLAMART d.o.o.

novčana kazna u iznosu 1100,00 eura

(slovima: tisuću sto eura)

II. okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi ĆZ

novčana kazna u iznosu 400,00 eura

(slovima: četiristo eura)

II. Na temelju čl.33.st.11. Prekršajnog zakona I. i II. okrivljenici dužni su novčanu kaznu platiti u roku 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude.

III. Na temelju čl.183.st.2. Prekršajnog zakona I. i II. okrivljenici se upozoravaju da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

IV. Na temelju čl.138.st.2.toč.3. i toč.1. uz primjenu čl.139.st.3. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik je dužan naknaditi paušalni trošak postupka u iznosu od 20,00 eura (slovima: dvadeset eura) u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Ovlašteni tužitelj izdao je prekršajni nalog protiv I. i II. okrivljenika pod gore navedenim brojem, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog kao u izreci ove presude na koji su I. i II. okrivljenici pravodobno podnijeli prigovor radi poricanja prekršaja te je sud prekršajni nalog stavio izvan snage i proveo glavnu raspravu.

2. II. okrivljenica odgovorna osoba u pravnoj osobi, TZ, ujedno i predstavnica I. okrivljene pravne osobe Reklamart d.o.o. je očitujući se o optužbi izjavila da se ne smatraju krivima za prekršaj.

3. II. okrivljenica, ujedno i predstavnica I. okrivljene pravne osobe je na ročištu održanom 24. ožujka 2025. istaknula da se ne smatraju krivima za počinjenje ovog prekršaja jer je procjena rizika bila dostupna do 4. listopada 2023. i da se ista nalazila u ormaru u radionici kod wc-a te da radnici vjerojatno nisu znali ili su zaboravili, a da je moguće da čak nisu niti shvatili o čemu se radi. Istaknula je da su ponekad znali koristiti termin "procjena opasnosti", da su radnici bili obučeni za rad i upoznati da je njihovo radno mjesto sadržano u procjeni rizika. Također, navela je da nije bila neposredno prisutna prilikom prvog provođenja inspekcijskog nadzora, odnosno, kada je inspektorica prvi puta bila prisutna u firmi, dok se pri drugom inspekcijskom nadzoru, ne može sjetiti je li bila prisutna. Nadalje, istaknula je da smatra da je izuzetno velika kazna izrečena u ovom postupku i da je iz tog razloga uputila prigovor i još jednom istaknula da je procjena rizika zajedno sa svim dopunama oduvijek bila na istom mjestu u firmi.

4. Nesporno je da je procjena rizika postojala u okviru dokumentacije iz područja zaštite na radu u pravnoj osobi Reklamart d.o.o. Međutim, sporno je je li ista bila dostupna radnicima ĆZL, DZ i MZ na radnom mjestu, odnosno sporna je činjenica dostupnosti navedenim radnicima.

5. Sud je tijekom dokaznog postupka na ročištu održanom 24. ožujka 2025. u svojstvu svjedokinje ispitao ĆZL koja je istaknula da je navedenog događaja bila u firmi kada je inspektorica vršila inspekcijski nadzor te da ju na njeno pitanje je li joj poznato gdje se nalazi procjena rizika tom prilikom možda nije dobro čula i da je bila udaljena od nje, a da joj je tada i rekla da je ne razumije i da ne zna što je to. Istaknula je da je inspektorica pojedinačno s njom obavila razgovor i da tada nije bilo drugih prisutnih radnika. Također, navela je da je inspektorica jako tiho pričala tom prilikom i da je na njezin upit samo slegnula ramenima i rekla na to da "ne znam, ne razumijem što je to". Istaknula je da je je ona radnik koji radi u uredu, a ne u radionici i da joj je poznato gdje se nalazi procjena rizika, a to mjesto je u ormaru u radionici.

6. Sud je tijekom dokaznog postupka na ročištu održanom 24. ožujka 2025. u svojstvu svjedoka ispitao MZ koji je istaknuo da je u trenutku ovog događaja bio zaposlenik u firmi i da se sjećam kada je proveden inspekcijski nadzor. Istaknuo je da kada je došao u kancelariju, inspektorica je već provodila razgovor s drugom radnicom ĆZL te da se ne sjeća detalja, kao ni je li ga inspektorica pitala je li mu poznato gdje se nalazi procjena rizika na radnom mjestu. Nadalje, naveo je da se sjeća da joj je rekao da mu je odmah prilikom zapošljavanja ta procjena rizika poslana na email, ali da kako se to sve brzo odvilo, ne sjeća se je li ga inspektorica konkretno pitala je li mu poznato gdje se ona nalazi u firmi. Istaknuo je da mu je bilo poznato gdje se procjena rizika nalazila u vrijeme je bio zaposlenik firme i da je to u ormaru kod wc-a te da to nije niti rekao inspektorici jer se ne sjeća da ga je to upitala.

7. Sud je tijekom dokaznog postupka na ročištu održanom 24. ožujka 2025. u svojstvu svjedoka ispitao DZ koji je istaknuo da ne traži tumača jer razumije hrvatski jezik te da je suglasan da se ispitivanje provede na hrvatskom jeziku. Na okolnosti prekršaja istaknuo je da je navedenog događaja bio firmi kada se provodio inspekcijski nadzor te da je inspektorica s njim obavila pojedinačan razgovor kada joj je i pokazao radionicu i strojeve. Istaknuo je da se ne sjeća je li mu inspektorica tom prilikom postavila pitanje vezano za procjenu rizika i da se ne sjeća je li ga to pitala i da možda čak i je, ali ad on to nije razumio jer je državljanin Republike Srbije gdje se kod njih to drugačije naziva, točnije Elaborat o sigurnosti na radu. Naveo je da ne sjeća da joj je tom prigodom išta govorio vezanu uz procjenu rizika, a da njemu je poznato da se ona nalazi u ormariću pored wc-a.

8. Sud je tijekom dokaznog postupka na ročištu održanom 24. ožujka 2025. u svojstvu svjedokinje ispitao višu inspektoricu rada JZ koja je istaknula da je navedenog događaja obavljala inspekcijski nadzor u pravnoj osobi Reklamart d.o.o. i da je tom prilikom zatekla radnicu ĆZL i DZ, a da je potom i došao Rio MZ te da je s njima obavila razgovor. Nadalje, istaknula je da je upitala radnicu ĆZL prvotno je li tu prisutna direktorica, na što joj je ona rekla da nije i da je na službenom putu u Kragujevcu, a da ju je potom upitala je li joj poznato gdje se nalazi dokumentacija iz područja zaštite na radu na što joj je ona rekla "nemam pojma". Navela je da ju je nakon toga upitala može li kontaktirati direktoricu putem vibera ili na drugi način na što je ista rekla da se direktorica ne javlja i da ne može doći do nje. Istaknula je da joj je pokušala objasniti da se taj dokument obično nalazi u registratoru i da je procjena rizika nešto kao bilježnica, odnosno, da je to elaborat te da je potom ona to potražila u uredskoj prostoriji, ali nije uspjela pronaći. Navela je da je potom pojedinačno pitala DZ i MZ je li njima poznato gdje se nalazi procjena rizika, tj. sva dokumentacija zaštite na radu na što su joj oni odgovorili da nemaju pojma i da o tome direktorica vodi brigu. Istaknula je da je svakom od njih izričito postavila isto pitanje te su joj potom oni i odgovorili na to pitanje. Istaknula je da joj DZ tom prilikom nije rekao da ju ne razumije s obzirom na to da je državljanin Srbije jer ga je pitala zna li išta od dokumentacije o radu gdje se nalazi na što joj je on rekao da ne zna. Istaknula je da je isto pitanje postavila i MZ na što joj je i on odgovorio da ne zna gdje se nalazi dokumentacija vezana za zaštitu na radu. Izričito pitanje postavila je i ĆZL na što je i ona odgovorila da ne zna što je dokument procjena rizika. Također, istaknula je da je ĆZL probala potražiti taj dokument po ladici dok je ona pisala zapisnik, a čak misli da je i DZ pokušao potražiti taj dokument. Navela je da kada je 31. listopada 2023. otišla kontrolno izvršiti nadzor na okolnosti gdje se nalazi procjena rizika u navedenu firmu te da se ista nalazila u stolu u ladici unutar kancelarije gdje je i prvi put pisala zapisnik kada je vršila kontrolu, a da je tom prilikom bila prisutna i direktorica koja joj ju je i predočila. Istaknula je da njoj nije poznato da se procjena rizika nalazila u ormariću u radionici pored wc-a, već kako je navela ranije, bila je u stolu u ladici unutar kancelarije.

9. Tijekom daljnjeg dokaznog postupka sud je pročitao potvrdu iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave za I. i II. okrivljenike i izvadak iz sudskog registra za pravnu osobu Reklamart d.o.o.

10. Analizirajući obranu II. okrivljenice, ujedno i predstavnice I. okrivljenika, iskaze svjedoka BZL, DZ i MZ te više inspektorice rada JZ kao i cjelokupnu pročitanu materijalnu dokumentaciju, sud je nedvojbeno utvrdio da su I. okrivljena pravna osoba Reklamart d.o.o. i II. okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi, ĆZ, počinili prekršaj iz točke I. izreke koji im se stavlja na teret, odnosno da do 4. listopada 2023. nisu osigurali da je Procjena rizika dostupna na mjestu rada radnicima ĆZL, DZ i MZ u proizvodnom pogonu Reklamart d.o.o. u [adresa].

11. Naime, iz iskaza više inspektorice rada JZ proizlazi da je sa svakim radnikom ponaosob obavila razgovor i upitala svakog pojedinačno pitanje je li im poznato gdje se nalazi procjena rizika na radnom mjestu. Istaknula je da joj je ĆZL odgovorila da ne zna što je dokument procjene rizika, a i isti nije uspjela pronaći u kancelariji, da joj je Rio Verget također odgovorio da ne zna gdje se nalazi procjena rizika, a i da joj je DZ odgovorio da ne zna gdje se nalazi dokumentacija o radu. Sud je u cijelosti ocijenio iskaz svjedokinje istinitim i vjerodostojnim jer je ista vrlo uvjerljivo, detaljno i jasno opisala način utvrđenja prekršaja, a koji je utvrdila neposrednim opažanjem prilikom razgovora s radnicima tijekom provođenja inspekcijskog nadzora. Ista je sudu detaljno opisala da je svakom radniku postavila konkretno pitanje i na koje je i dobila konkretan odgovor, a što je sud ocijenio uvjerljivim i životno logičnim. Sud je iskaz svjedokinje BZL, svjedoka DZ i svjedoka MZ ocijenio proturječnima iskazu svjedokinje više inspektorice rada JZ i životno nelogičnima. Navod BZL da u trenutku provođenja inspekcijskog nadzora nije čula inspektoricu jer je tiho pričala, a i da joj je u trenutku nadzora bilo poznato da se procjena rizika nalazi u ormaru u radionici, sud je ocijenio neistinitim i životno nelogičnim te potpuno suprotnim iskazu svjedokinje više inspektorice rada JZ jer nije logično da ista ne bi inspektorici rekla ukoliko joj je poznato gdje se nalazi procjena rizika, a tim više što je prema navodima inspektorice istu i potražila u vrijeme nadzora, no, nije ju našla. Navod VZ da se ne sjeća je li ga inspektorica upitala je li mu poznato gdje se nalazi procjena rizika na radnom mjestu, sud je također ocijenio neistinitim i suprotnim iskazu svjedokinje više inspektorice rada JZ jer je isti prema navodima inspektorice izričito odgovorio na postavljeno pitanje na način da mu nije poznato gdje se nalazi procjena rizika. Također, sud je navod DZ da se ne sjeća je li ga inspektorica upitala je li mu poznato gdje se nalazi procjena rizika u firmi, odnosno, da on to nije razumio s obzirom na to da je državljanin Republike Srbije ocijenio neistinitim i suprotnim iskazu svjedokinje više inspektorice rada JZ jer je prema navodima inspektorice isti odgovorio da ne zna gdje se nalazi dokumentacija o radu i da joj pri tom nije spominjao da ju ne razumije s obzirom na to da je državljanin Republike Srbije.

12. Stoga, sud je ocijenio cjelokupnu pročitanu materijalnu dokumentaciju u spisu autentičnom i objektivnom, dok je utvrdio da su navodi II. okrivljenice, odgovorne osobe u pravnoj osobi Reklamart d.o.o., ujedno i predstavnice I. okrivljenika ĆZ da je procjena rizika bila dostupna radnicima do 4. listopada 2023. i da se ista nalazila u ormaru u radionici kod wc-a, a da su radnici vjerojatno zaboravili ili nisu shvatili o čemu se radi, usmjereni ka izbjegavanju prekršajnopravne odgovornosti. Također, iz iskaza više inspektorice rada JZ proizlazi da joj je II. okrivljenica, odgovorna osoba u pravnoj osobi Reklamart d.o.o., ujedno i predstavnica I. okrivljenika prilikom provođenja kontrolnog nadzora, a kojem je bila prisutna, predočila procjenu rizika koja se nalazila u stolu u ladici unutar kancelarije, a ne u ormariću u radionici kod wc-a kao što je to u svojim navodima istaknula II. okrivljenica, ujedno i predstavnica I. okrivljenika pravne osobe. Nadalje, sud je u ovom postupku utvrdio prekršajnopravnu odgovornost I. i II. okrivljenika, odnosno, da I. okrivljena pravna osoba i II. okrivljenica nisu kao poslodavac pravna osoba, odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi, učinili procjenu rizika dostupnim radnicima na mjestu rada. Ukoliko radnicima u trenutku provođenja inspekcijskog nadzora nije poznato gdje se nalazi procjena rizika te istu iz tog razloga ne mogu niti pronaći, sud zaključuje kako procjena rizika na taj način nije bila dostupna radnicima, odnosno, da su ispunjena sva bitna obilježja prekršaja iz čl.98.st.1.podst.1. i st.2. Zakona o zaštiti na radu, stoga, odlučeno je kao u izreci ove presude.

13. I. okrivljenika pravnu osobu i II. okrivljenicu, odgovornu osobu u pravnoj osobi valjalo je proglasiti krivima te im je sud izrekao svakom ponaosob ublaženu novčanu kaznu sukladno čl.33. i čl.37. Prekršajnog zakona, nalazeći da će se istima postići svrha specijalne i generalne prevencije prekršaja, stoga, ovaj sud smatra kako će se upravo izrečenim novčanim kaznama kao u izreci ove presude u dovoljnoj mjeri utjecati na počinitelje. Sud je kao olakotnu okolnost za I. okrivljenu pravnu osobu uzeo u obzir njezinu prekršajnu nekažnjavanost, dok nije utvrdio postojanje otegotnih okolnosti koje bi zahtijevale strože kažnjavanje. Za II. okrivljenicu, odgovornu osobu u pravnoj osobi, sud je kao olakotnu okolnost cijenio njezinu prekršajnu nekažnjavanost, dok nije utvrdio postojanje otegotnih okolnosti koje bi zahtijevale strože kažnjavanje.

14. I. i II. okrivljenike se upozorava da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

15. Visinu troškova prekršajnog postupka sud je odmjerio razmjerno duljini trajanja postupka i njegovoj složenosti te je I. i II. okrivljenike obvezao na plaćanje paušalnog troška postupka te je odlučeno kao pod točkom IV. izreke ove presude.

U Osijeku 26. ožujka 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Mateja Mihačić

Dunja Bertok

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku iste. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.

DOSTAVITI:

1. I. okrivljenoj pravnoj osobi

2. II. okrivljenici, odgovornoj osobi u pravnoj osobi

3. Tužitelju

4. Arhiv.