Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Posl. broj: P- 6060/2019 - 48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po autkinji Maji Vukmir u pravnoj stvari tužitelja HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po pun. Mariu Borasu, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po OD Budimir & partneri, od u Splitu, radi utvrđenja, nakon glavne i javne rasprave dana 10. veljače 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Lovre Andrijaševića odvj. u Splitu i pun. tuženika odvj. Mie Rajić, na ročištu za objavu presude dana 26. ožujka 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

I. Utvrđuje se da je tužitelj HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], isključivi vlasnik dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], ukupne površine 130 m², koji dio je prikazan i označen na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića od 2. travnja 2018., koja skica čini sastavni dio izreke ove presude, i to: dio označen točkama, linijama i slovima G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-G i šrafiran linijama crvene boje te označen brojem 1 i brojem 2, površine 70 m², a koji dio u naravi predstavlja stan u prizemlju i konobu u podrumu; dio označen točkama, linijama i slovima i šrafiran linijama modre boje te označen brojem 3, površine 41 m², a koji dio u naravi predstavlja vrt; dio označen točkama, linijama i slovima i šrafiran linijama zelene boje te označen brojem 4, površine 13 m², a koji dio u naravi predstavlja sobu povezanu s dijelom označenim brojem 1; dio označen točkama, linijama i slovima AF- P-O-N-Z-AG-AF i žute boje, površine 6 m², a koji dio u naravi predstavlja stepenice; kao i na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića od 8. veljače 2019., koja skica čini sastavni dio izreke ove presude, i to dio označen točkama, linijama i slovima A-B-C-D i šrafiran kosim linijama plave boje, a koji dio u naravi predstavlja WC; te se ovlašćuje tužitelj HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], nakon što se po prijavnom listu formira posebna čestica u koju će ući naznačeni dijelovi nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], K O. Solin, na temelju ove presude i prijavnog lista u zemljišnoj knjizi zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva novonastale čestice na svoje ime za cijelo.

II. Utvrđuje se da je tužitelj HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], isključivi vlasnik dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji dio je prikazan i označen na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića od 2. travnja 2018., koja skica čini sastavni dio izreke ove presude, i to dio označen točkama, linijama i slovima AE-AF-AG-Z-Ž-AE, žute boje i šrafiran kosim linijama zelene boje, površine 9 m², te se ovlašćuje tužitelj HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], nakon što se po prijavnom listu formira posebna čestica u koju će ući naznačeni dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na temelju ove presude i prijavnog lista u zemljišnoj knjizi zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva novonastale čestice na svoje ime za cijelo.

III. Utvrđuje se pravo stvarne služnosti prolaska pješice preko dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji dio je prikazan i označen na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića od 2. travnja 2018., koja skica čini sastavni dio izreke ove presude, i to dijela označenog točkama, linijama i slovima AD-AE-Ž-AA-AD, šrafiran kosim linijama i zelene i magenta boje, površine 6 m² koje pravo postoji na teret svagdašnjeg vlasnika nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a u korist tužitelja HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vlasnika novonastalih čestica iz točke I. i II. tužbenog zakeva i njihovog svagdašnjeg vlasnika, te se ovlašćuje tužitelj HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], na temelju ove presude i skice lica mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića od 2. travnja 2018., koja skica čini sastavni dio izreke ove presude, u zemljišnoj knjizi zatražiti i postići uknjižbu prava stvarne služnosti prolaska pješice na naznačenom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], kao tereta na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], kao poslužnoj nekretnini, a u korist novonastalih čestica iz točke I. i II. tužbenog zahtjeva, kao povlasnih nekretnina.

IV. Utvrđuje se pravo stvarne služnosti parkiranja preko dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji dio je prikazan i označen na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića od 2. travnja 2018., koja skica čini sastavni dio izreke ove presude, i to dijela označenog točkama, linijama i slovima AC-AD-AE-Ž-AA-AB-AC, šrafiran kosim linijama magenta boje, površine 8,50 m², koje pravo postoji na teret svagdašnjeg vlasnika nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K O. Solin, a u korist tužitelja HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vlasnika novonastalih čestica iz točke I. i II. tužbenog zahtjeva i njihovog svagdašnjeg vlasnika, te se ovlašćuje tužitelj HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], na temelju ove presude i skice lica mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića od 2. travnja 2018., koja skica čini sastavni dio izreke ove presude, u zemljišnoj knjizi zatražiti i postići uknjižbu prava stvarne služnosti parkiranja na naznačenom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], kao tereta na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], kao poslužnoj nekretnini, a u korist novonastalih čestica iz točke I. i II. tužbenog zahtjeva, kao povlasnih nekretnina.

V. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 9 .913,12 Eura sa kamatom koja teče od dana presuđenja isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 29. prosinca 2022., a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod Općinskog suda u Solinu dana 30. ožujka 2006. tužitelj navodi da je presudom Općinskog suda u Splitu br. IP – 1011/01 od 26. listopada 2001. koja odluka da je postala pravomoćna dana 10. prosinca 2001. utvrđeno da je tuženik naspram PS jedini i isključivi vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 2080 K. O. [katastarska općina], površine 90 m². Tužitelj da o navedenom postupku nije obaviješten te da je majka tužitelja kupila suvlasnički dio stambene zgrade od JS kao ½ čest. zem [katastarska čestica]. U zemljišnim knjigama da je navedena samo čest. zgr. Kao zaštićeni spomenik kulture, a ispred zgrade da je označena čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koja da predstavlja [adresa] u [adresa] i da se ne spominje na kojoj se čestici zemlje nalazi zgrada. Međutim da iz svega proizlazi da se navedena čestica zgrade nalazi na čestiti zemlje 142 K. O. [katastarska općina] kao i služnost prolaza pješice u širini od oko 3 m i družini od oko 5 m od [adresa] u [adresa] označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] preko istočnog dijela čestice zem. [katastarska čestica] do ulaza u zgradu te pravo služnosti parkiranja na čest. zem. [katastarska čestica] i na sjevernom i istočnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica]. PS da u trenutku vođenja postupka nije bio niti vlasnik niti posjednik, premda je bio upisan u zemljišnim knjigama i to stoga što su on, odnosno njegovi preci navedenu nekretninu ranije otuđili kupoprodajnim ugovorom JS koji je bio i vlasnik i posjednik iste i koju je obrađivao te prodao majci tužitelja, a potom i tuženom. Tuženik da nije mogao biti vlasnik za cijelo navedenog zemljišta, a niti posjednik te je predloženo sudu donošenje odluke kojom će se ukinuti klauzula pravomoćnosti i ovršnosti odluke Općinskog suda u Splitu br. IP – 1011/01 te utvrditi da je tužitelj suvlasnik za jednu polovinu čest. zem. [katastarska čestica] i da mu je tuženik dužan priznati to pravo vlasništva

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da se protivi tužbi iz razloga nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja, te da tužitelj nije niti vlasnik niti posjednik sporne čestice, jedini isključivi vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] da je tuženik koji ju je posjedovao kao samostalni i pošteni posjednik te aneks ugovora na koji se tužitelj poziva da je očito sastavljen za potrebe ovog postupka i da je očito da glavnim ugovorom tužitelj nije stekao nijedan dio ove nekretnine već samo pravo služnosti prolaza.

3. Tužbeni zahtjev je preciziran kao u izreci podneskom od 18. ožujka 2019. god.

4. Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom Presude zbog izostanka IP – 1011/01 od 26. listopada 2001., Kupoprodajnog ugovora od 20. studenog 1987., punomoći od 2. listopada 2003. godine, vještva sudskog vještaka Ante Zujića u predmetu IIP – 1075/01 Općinskog suda u Splitu sa skicom situacije i prerisom katastarskog plana, kopije katastarskog plana od 18. srpnja 1997. godine, izvatka iz katastra zemljišta od 10. srpnja 2009. godine, Aneksa kupoprodajnog ugovora zaključenog 20. studenog 1987. godine od 2. listopada 2003. godine, Ugovora o prodaji od 31. listopada 1996., izvatka iz z.k., pregledom povijesti promjena od 21. ožujka 2002. godine, elaborata uspostave etažnog vlasništva iz srpnja 2001. godine, Uvjerenja Ureda za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, Ispostava Solin od 8. kolovoza 2001., dopisa Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split od 30. lipnja 2006., Rješenja od 4. srpnja 2006., Rješenja Ureda državne uprave, Ispostava Solin od 21. rujna 2006. godine, očevidom na lice mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika Tomislava Čipčića od 6. rujna 2007., pregledom vještva sudskog vještaka Tomislava Čipčića od 11. prosinca 2007., odgovora Državne geodetske uprave, Središnji ured od 31. prosinca 2007. godine, prijavnog lista od 20. prosinca 2007. godine i 02. prosinca 1987. godine, pregledom z.k. za Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], saslušanjem svjedoka JS, IS, saslušanjem sudskog vještaka Tomislava Čipčića te saslušanjem tužitelja i tuženika, vještačenjem po vještaku geodetske struke Vedrani Garmaz.

5. Ranijom presudom P-4994/10 bio je usvojen tužbeni zahtjev, ali je ista ukinuta rješenjem Županijskog suda u Splitu Gž-2200/19 i predmet vraćen na ponovni postupak., uz uputu da sud treba voditi računa o načelu jedinstvenosti nekretnine, kao i što su stranke točno kupile od ranijeg vlasnika CS ugovorima iz 1987. i 1996.

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je isključivi vlasnik dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], ukupne površine od 130 m2, koji je pobliže označen u točki I. izreke presude, zahtjev da je isključivi vlasnik dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je pobliže označen u točki II. izreke presude, zahtjev na utvrđenje prava stvarne služnosti prolaska pješice preko dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji je dio pobliže označen u točki III. izreke presude i zahtjev na utvrđenje prava stvarne služnosti parkiranja preko dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji je pobliže označen u točki IV. izreke presude., a također i zahtjev tužitelja za ovlaštenje da se po prijavnom listu formiraju nove čestice od navedenih i da na temelju presude iz ovoga postupka i prijavnog lista zatraži i postigne upis prava vlasništva predmetnih nekretnina na svoje ime za cijelo, kao i da na temelju presude iz ovoga postupka i skice lica mjesta zatraži i postigne upis prava stvarne služnosti prolaska pješice i parkiranja na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist novonastalih čestica.

8. Do sada je u postupku, a još prije ukidne odluke Županijskog suda utvrđeno:

- da iz kupoprodajnog ugovora sklopljenog 20. studenog 1987. proizlazi kako je CS prodao, a KS, prednica tužitelja, kupila čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za 1/2 dijela, što da u naravi predstavlja jednosobni stan površine 45 m², konobu 30 m² i dio vrta s južne strane, sve na adresi [adresa], u prizemlju,

- da iz aneksa kupoprodajnog ugovora od 2. listopada 2003. proizlazi kako je dopunjena točka I. temeljnog ugovora od 20. studenog 1987. na način da se dodaje stavak 2. kojim prodavatelj zajedno s predmetnom nekretninom posebno ustupa i prodaje kupcu pravo služnosti prolaza pješice u širini 3 m i dužini oko 5 m od [adresa] u [adresa] sjeverno, označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preko istočnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] do ulaza u prodanu konobu i stan u prizemlju zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], te isto i pravo služnosti parkiranja na čest. zem. [katastarska čestica] i na istočnom i sjevernom dijelu čest. zem. [katastarska čestica], kao i ispred zgrade,

- da iz toga aneksa proizlazi kako je prodavatelj prodao dio zemljišta ispred pušnice do skala zgrade i ceste na sjeveru smještenom na istočnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] dimenzija 1,70 x 5 m, ukupne površine 8,5 m², odnosno u idealnom dijelu od 1/10 dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te je istim aneksom potvrđeno da je kupnjom predmetne zgrade kupac kupio i dio zemljišta površine cca 15 m² ispod zapadne strane zgrade kojoj od davnina pripada čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina],

- da iz ugovora o prodaji od 31. listopada 1996. proizlazi kako je JS prodao ŠS, tuženiku u ovom postupku, dio čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za ½ dijela što da u naravi predstavlja prvi kat zgrade u [adresa] na adresi [adresa], stan koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje i nus prostorija ukupne površine 50 m² te pušnicu sa zapadne strane, zgrade ispod kuhinje kao i dio vrta sa zapadne strane zgrade i manjim dijelom sa južne strane do granice dijela koji koristi KS,

- da iz izvatka iz zemljišnih knjiga za Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] proizlazi kako su na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisani kao suvlasnici ŠS i KS svaki za po ½ dijela,

9. Nadalje je utvrđeno pregledom povijesnog zemljiošnoknjižnog izvatka za čest. zgr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] da je kao vlasnik za cijelo a na temelju presude IIP-1084/71 bio uknjižen US. H, a zatim je na temelju Kupoprodajnog ugovora "U Splitu,

dna 20. studenog 1987." (dakle naprijed navedenog Aneksa ugovora) pravo vlasništva sa OS uknjiženo na KS ud. F za ½ diejla i US pok. H za ½ dijela.

10. Zatim je na temelju Ugovora o prodaji "Split, 31.10.1996." pravo vlasništva sa LS uknjiženo na ŠS za ½ dijela.

11. Iako su predmetom ovih obaju ugovora bili točno određeni dijelovi nekretnina (npr., jednosobni stan površine 45 m² … itd), kupci su uknjiženi u idealnim dijelovima jer predmetna nekretnina nije bila, a nije ni sada etažirana.

12. Nadalje je u postupku utvrđeno:

- da iz izvatka iz zemljišne knjige za Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] proizlazi kako je na čest. zem. [katastarska čestica] u naravi vrt upisan kao vlasnik tuženik ŠS za cijelo, i to na temelju presude zbog izostanka istoga suda, broj IP-1011/01 od 26. listopada 2001., koja je donijeta po tužbi FS kao tužitelja protiv ranije upisanog vlasnika PS. P,

- da iz prerisa katastarskog plana od 18. srpnja 1992. proizlazi da čest. zgr. [katastarska čestica] u katastarskom operatu nosi oznaku 4400/1, a čest. zem. [katastarska čestica] oznaku 4400/2, te da je na dan 10. srpnja 2002. u katastru kao posjednica upisana KS za cijelo na čest. zem. [katastarska čestica],

- da iz uvjerenja Županije Splitsko – dalmatinske, Ureda za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove od 8. kolovoza 2001. proizlazi da su istim utvrđene samostalne uporabne cjeline na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), nekretnina da se sastoji od prizemlja na kojem se nalazi poslovni prostor površine 22,59 m2, samostalne uporabne cjeline površine 21,93 m² te prvoga kata trosobnog stana površine 60,10 m² i otvorene terase površine 55,13 m²,

- da iz dopisa povijest promjena na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] od 21. ožujka 2002. proizlazi kako su čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] u razdoblju od 1956. do konca 1962. bile upisane u P.L. 1262; i to čest. zem. [katastarska čestica] dvor površine 86 m², čest. zgr. [katastarska čestica], zgrada površine 84 m², novom izmjerom te nekretnine dobivaju oznaku kat. čest. [katastarska čestica] upisane u posjedovni list 1741 površine 233 m², dok je na čest. zem. kao posjednik upisan CS, nakon čega se 23. lipnja 1988. upisuje kuća površine 88 m², a 26. svibnja 1989. se upisuje kao posjednica KS za cijelo,

- da iz rješenja Ureda za katastar, Ispostava Solin od 4. srpnja 2006. proizlazi kako je istim rješenjem odbijena provedba parcelacije zemljišta na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] temeljem geodetskog elaborata za naručitelja ŠS iz [adresa],

- da iz uvjerenja Područnog ureda za katastar Split od 27. svibnja 2011. proizlazi da je dio građevine na kat. čest. br. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina] evidentirana u katastarskom operatu prije 15. veljače 1968. i da tlocrtna površina iste građevine iznosi 67 m²,

- da iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Sinju, posl. br. 72/04 od 9. ožujka 2009. proizlazi kako je utvrđeno da postoji naknadno pronađena imovina ostaviteljice KS, umrle **.**.2004. i to kao izvanknjižno vlasništvo ½ suvlasničkog dijela čest. zem. [katastarska čestica]., katastarska oznaka 4400 K. O. [katastarska općina] te da se raspoređuje HS za cijelo

- da je očevidom na lice mjesta 6. rujna 2007. tužitelj pokazao kao spornim dio zgrade gdje se nalazi garaža za koji tvrdi da je njegovo vlasništvo kao i zemljište ispod garaže, dok je tuženik tvrdio suprotno, odnosno da je taj dio njegovo isključivo vlasništvo i da tužitelj ima pravo prolaza preko te nekretnine koje pravo mu ne osporava,

- da iz vještva sudskog vještaka Tomislava Čipčića od 11. prosinca 2007. proizlazi kako je predmet očevida kat. čest. [katastarska čestica], koja nekretnina je u naravi dvojni stambeni objekt sa izgrađenim aneksom na zapadnom dijelu, koji aneks se sastoji od garaže i poslovnog prostora te okućnice; da katastarska čestica nije usklađena sa stanjem u zemljišnoj knjizi; da ista odgovara nekretninama u zemljišnoj knjizi označenima kao čest. zgr. [katastarska čestica]. i čest. zem. [katastarska čestica]; da je vještak odredio granicu koju je označio zelenom crtom i slovima A-B, kao što je odredio i dograđeni dio na zapadnom dijelu koji se sastoji od garaže i poslovnog prostora,

- da iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Žaka Šolića kao i iz dopuna tome vještvu proizlazi kako je vještak utvrdio potrebna mjerenja te izmjerom na licu mjesta kao i ukopno dobivenih podataka geodetske izmjere u službenu katastarsku mapu za K. O. [katastarska općina] granicu između nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], obje K. O. [katastarska općina], te ih označio točkama, linijama, slovima kao i površinama te razmjerima idealnih dijelova čestice unutar kojih je smješten pojedinačni dio stranaka.

13. Tužitelj je konačno postavio tužbeni zahtjev prema nalazu i mišljenju vještaka Žaka Šolića podneskom od 18. ožujka 2019., na koje vještvo stranke nisu imale primjedbi.

14. Međutim, a kako to upućuje i Županijski sud u Splitu u svom ukidnom rješenju, ako se radi o stečenom pravu vlasništva na fizički odijeljenom dijelu nekretnine koji faktično prema materijalnopravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja već predstavlja pojedinačno određenu stvar, kao dopušten i određen treba prihvatiti i zahtjev vlasničke zaštite kojim se taj faktično odijeljeni dio precizno grafički individualizira prema skici lica mjesta, odnosno prema parcelacijskom elaboratu koji jasno određuje predmet vlasničke zaštite. Kod prihvaćenog tužbenog zahtjeva, stjecatelj je ovlašten zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva (pa i u pretpostavkama iz odredbe članak 161. stavak 1. točka 3. Zakona o prostornom uređenju – „Narodne novine“ broj 153/13), te dalje time (ako su ispunjene i ostale pretpostavke) otpisom nastale čestice u zemljišnim knjigama (članak 145.-162. ZZK-a) i upis vlasništva na svoje ime (članak 130. stavak 1. ZV-a).

15. Sud je radi pravilnog formuliranja tužbenog zahtjeva u nastavku postupka proveo novo vještačenje po vještaku za geodeziju, Vedrani Garmaz. Vještakinja je u svom nalazu i mišljenju navela da parcele nisu usklađene –različita je numeracija, oblik i površina čestica u katastru i zemljišnoj knjizi, a Obzirom na dvostruku evidenciju, težnja je da se parcele usklade po obliku i površini, i to na način da se stara izmjera usklađuje prema novoj izmjeri, jer je nova izmjera detaljnija i vjernija današnjem stanju. Utvrđuje da zemljišno‐knjižne čestice zem [katastarska čestica] i zgr. 6 od osnutka zemljišnih knjiga nisu mijenjale oblik i površinu što znači da su i danas relevantne granice uspostavljene austrougarskom izmjerom. Navodi da analizirajući spis ovog predmeta te prethodno izrađena vještva, kao i elaborat koji je bio izrađen i ovjeren u katastru za cijepanje k. č. [katastarska čestica], ali naknadno poništen zaključuje da su kolege propustile uočiti pogrešku koja je nastala usklađenjem parcele 144, a greška koja je utjecala kasnije na krivo identificiranje zemljišnoknjižnih brojeva i granica predmetnog područja.

15.1. Vještakinja stoga zaključuje kako se da između čestice zem. [katastarska čestica] i zgr 6. se nalazi čestica 144. U prilog govori i činjenica da je upis površine kojeg katastarski ured ima za čestice zk čestice zem. [katastarska čestica] i zgr.6, a odnosi se na razdoblje između

1956.god do konca 1962.god sljedeći:

‐zem 142 – dvor površine 86 m2

‐zgr. 6‐ zgrada površine 84 m2, što ukupno iznosi 170 m2.

Katastarska čestica [katastarska čestica] ima upisanu površinu 233 m2, što je za 63 m2 više u odnosu na zbroj površine čestica 142 i zgr.6.

15.2. Dalje utvrđuje da su granice katastrske čestice 4400 jasne i na terenu su definirane definirane zidovima, osim u sjeverozapadnom dijelu koje predstavlja lik omeđen točkama (I‐J‐A‐B‐O‐N‐M‐L‐K‐I). Evidentno je da je na tom mjestu u trenutku katastarske izmjere ranije postojao objekt drugačijeg oblika, koji je naknadno nadograđen u smjeru sjevera, te se sada dio garaže/poslovnog prostora nalazi u parceli 8182/1 (6711/1) koja je u vlasništvu grada Solina. Na parceli 4400 izgrađen je stambeni objekt anagrafske oznake [adresa], visine podrum, prizemlje i kat. Na zapadu je dograđena garaža i poslovni prostor, na jugoistoku dodatni aneks. Posjed se sastoji i od vrta na jugu. Kuća sa nadogradnjama kakve su izvršene nije prijavljena u službeni katastarski operat.

‐ Sama parcela 4400 (bez spomenutih nadogradnji na parcelu puta) omeđena je likom B‐C‐S2‐D‐E‐F‐G‐H‐S4‐I‐K‐L‐M‐N‐O‐B

‐ ZK parcela 142 omeđena je likom S4‐S3‐F‐G‐H‐S4

‐ ZK parcela zgr.6 omeđena je likom S1‐C‐S2‐S3‐S1

‐ DIO ZK 144 – S3‐S1‐S3‐S2‐D‐E‐F‐S3 (čestica 144 trenutno ne postoji u zemljišniku zbog prethodnih pogrešnih usklađenja, već joj treba dodijeliti broj geodetskim elaboratom.

16. Ukratko, problem je u tome što u katastru p ostoji čest. zem. [katastarska čestica] koja se nalazi između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], ali ista ne postoji u zemljišnoj knjizi, a samim time ni granice ni površine predmetih nekretnina nisu usklađene.

17. Međutim, sud na kraju nije usvojio prijedlog tužitelja i za daljnjom dopunom nalaza i mišljenja vještakinje kojim je tražio da vještak označi statuse uporabnih cjelina, kao i to što može biti zajednički dio a što pripadak, te da izračuna korisne vrijednosti suvlasničkog dijela koji otpada na samostalne uporabne cjeline tužitelja zajedno s pripadcima u odnosu na cijelu nekretninu, a uvažavajući koeficijente za zatvorene prostore, otvorene prostore i vrt, kao i drugo kao i zajedničke dijelove koji služe stanu odnosno konobi, a sve iz razloga što takva dopuna vještva ne spada u domenu vještaka geometra, već vještaka građevinske struke. No, to čak i nije jedini razlog. Naime, vezano za načelo jedinstvenosti nekretnine postavlja se i pitanje valjanosti pravnih poslova, koji se navode kao osnov stjecanja prava vlasništva točno određenih dijelova nekretnina.

18. Glede prava vlasništva na posebnom dijelu nekretnine odredbom čl. 66. ZV- a određuje se da vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno.

19. Takav oblik vlasništva-vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine ovlašćuje suvlasnika na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno, da upravljajući tim posebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvršava sve vlasničke ovlasti i dužnosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasništvo, pa da, ako nije drukčije određeno, čini s tim dijelom i koristima od njega što ga je volja te svakoga drugoga iz toga isključi.

20. Također odredbom čl. 67. st. 6. propisano je da vlasništvo posebnoga dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički, ili im se namjena protivi isključivoj uporabi samo u korist određenoga posebnoga dijela nekretnine; u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenoga posebnoga dijela.

21. Načelo jedinstva nekretnine nalaže, kako je to propisano odredbom čl. 69. st. 1. ZV-a da je vlasništvo posebnoga dijela nekretnine nedjeljivo je povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine, pa ga se može samo zajedno s njime ograničiti, opteretiti, otuđiti, prenijeti za slučaj smrti i podvrgnuti ovrsi.

22. Odredbom čl. 366. Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 22/0, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14,81/15 i 94/17 - dalje: ZV) propisano je:

„(1) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u Republici Hrvatskoj vrijedi načelo pravne jedinstvenosti određeno člankom 9. ovoga Zakona, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.

(2) Uspostava jedinstvenosti nekretine provodi se po odredbama ove glave, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

(3) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravni poslovi koji suprotni nečelu jedinstvenosti nekretnine ne proizvode pravne učinke

23. Kad dvostrano ili jednostrano obvezni ugovor ne proizvodi pravne učinke zbog suprotnosti načelu jedinstvenosti nekretnine, svaka ugovorna strana, a i treći u čiju je korist ugovor sklopljen, ima pravo zahtijevati pravednu izmjenu ugovora kojom bi se taj nedostatak uklonio.“

24. Dakle, svi pravni poslovi nakon stupanja na snagu ZV-a, dakle nakon 1. siječnja 1997. sklopljeni protivno načelu jedinstva nekretnine ne proizvode pravne učinke. Ovakav stav zauzima i aktualna sudska praksa, pa tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske npr. u odluci Rev 794/2022 od 24. kolovoza 2022.

25. Aneks kupoprodajnog ugovora sklopljen je 2003 i to protivno načelu jedinstva nekretnine, tako da on ne proizvodi pravne učinke

26. Što se tiče služnosti prolaza preko čest. zem. [katastarska čestica]. i parkiranja u vrijeme zaključenja kupoprodajnog ugovora 1987 i aneksa 2003 prodavatelj JS, prodavatelj, nije bio vlasnik čest. zem. [katastarska čestica].

27. Presudom zbog izostanka od 26.10.2001. tuženik je utvrđen vlasnikom č. zem. [katastarska čestica], a u odnosu na tuženika koji je očito bio zk vlasnik 142 i to PS pok. P.

28. Znači CS ni aneksom nije mogao prodati dio 142, a niti osnovati pravo služnosti prolaza i parkiranja za tuženika, odnosno za korist čest. zgr. [katastarska čestica] kao povlasne jer se pravo služnosti osniva za nekretninu.

29. Služnost je sukladno odredbi čl. 174. st. 1. ZV-a služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati.

Prema tome da bi uopće postojalo pravo služnosti kao stvarno pravo ono se može osnovati samo na tuđoj stvari (u ovom slučaju nekretnini), što znači da se pravo služnosti ne može osnovati za korist jednog od suvlasnika nekretnine jer ne postoje u tom slučaju dvije posebne nekretnine koje od kojih je jedna povlasna nekretnina u čiju se korist osnova služnost i nalazi se u vlasništvu ili suvlasništvu vlasnika povlasne nekretnine i druga poslužna nekretnina koja je u vlasništvu druge osobe na čiji se teret služnost osniva.

30.

Dakle, nije sukladno zakonu osnovati služnost za korist jednog od suvlasnika iste nekretnine ( točkama III i IV tužbenog zahtjeva se između ostalog taži osnivanje prava stvarne služnosti u korist tužitelja kao vlasnika novonastalih čestica…). Drugim riječima služnost se osniva za nekretninu, dakle za njene svakodobne vlasnike ili suvlasnike, a za čest. zgr. [katastarska čestica]. su to obje stranke i tužitelj i tuženik.

31. Slijedom svega navedenog sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan, pa je odlučeno kao u izreci presude.

32. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. i 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika. Sukladno odredbi Tbr. 48 st. 3. OT, (NN br. 142/12) kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka.

32.1. Tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to: za zastupanje na ročištima od 12.12.2006., 01.03.2007., 02.05.2007., 06.09.2007., 19.06.2008., 06.11.2008., 03.02.2009., 07.03.2011., 20.04.2011., 01.06.2011., 16.10.2012., 04.03.2013., 07.03.2016., 08.06.2016., 13.04.2017., 17.01.2018., 22.02.2018., 19.03.2019., 02.02.2021., 28.09.2021., 13.10.2022., 10.03.2023., 03.10.2023., 25.03.2024., 19.06.2024., 23.09.2024. i 10.02.2025. po 100 bodova, za zastupanje na ročištima od 14.09.2021., 21.09.2016., 02.05.2018. i 07.02.2019. po 50 bodova i za zastupanje na ročištima od 23.09.2020., 30.10.2020., 01.04.2021., 04.05.2021. i 15.06.2021. po 25 bodova, za sastav odgovora na tužbu 100 bodova, za sastav podnesaka od 17.04. 2007., 05.11.2008., 14.11.2008. i 04.05.2011. po 100 bodova, a za sastav svih ostalih podnesaka ukupno 100 bodova, temeljem Tbr. 8. st.3. OT-a koja propisuje da Za sastavljanje obrazloženih podnesaka izvan Tbr. 8. toč. 1. odvjetniku pripada 50 % nagrade iz Tbr. 7. toč. 1., 4., 7. i 8., ali ne više od 100 bodova, zatim za sastav žalbe od 17.09.2009. i od 31.05.2019. po 125 bodova, a što sveukupno daje 3 875 bodova, što pomnoženo sa 2,00 eura, koliko iznosi vrijednost boda daje 7.750,00 Eura, uvećano za 25% na ime PDV-a u iznosu od 1.937,50 eura, te 199,08 Eura na ime troškova očevida od 06.09.2007. i vještačenja, te pristojbe žalbe od 26,54 Eura, ukupno daje 9 .913,12 Eura, pa je odlučeno kao u izreci.

U Splitu, 26. ožujka 2025. godine

SUTKINJA

Maja Vukmir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

Dostaviti:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika