Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-553/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Mihe Mratovića kao predsjednika vijeća, mr. sc. Dražana Penjaka kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Nediljke Radić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Tomislav Miličević, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebački holding d.o.o., OIB: 85584865987, Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, kojeg zastupa punomoćnik Jurica Tončić, odvjetnik u Zagrebu, 1. umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, 2. umješača na strani tuženika Zagrebački električni tramvaj d.o.o., OIB: 82031999604, Zagreb, Ozaljska 105, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženog i umješača na strani tuženog Zagrebački električno tramvaj d.o.o. protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 22 Pn-3087/17 od 31. kolovoza 2023. i rješenja pod poslovnim brojem 22 Pn-3087/17 od 26. veljače 2024., u sjednici vijeća od 26. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 22 Pn- 3087/17 od 31. kolovoza 2023. i rješenje, poslovni broj 22 Pn-3087/17 od 26. veljače 2024. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženoj da isplati tužiteljici iznos od 4.147,85 eura s pripadajućim kamatama kako je to pobliže naznačeno u točci I. izreke te na ime troškova postupka iznos od 2.721,43 eura s pripadajućim kamatama.

2. Protiv ove presude žali se tuženi i umješač na strani tuženog zbog svih razloga predviđeni člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Predlaže da se presuda preinači a podredno ukine te predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije dat.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu štete koje je pretrpjela kao putnica u tramvaju na liniji broj 7 dana **.**.2017. oko 6,50 minuta u [adresa].

6. Pasivna legitimacija nije sporna, ali je sporan osnov i visina potraživanja.

7. Iz sadržaja žalbenih navoda tužene i umješača može se zaključiti da oni osporavaju postojanje krivnje, kao i postojanje uzročno-posljedične veze između radnje tuženog i nastale štete.

8. Svi slučajevi odgovornosti za štetu, neovisno pripadaju li području deliktne ili ugovorne odgovornosti, mogu se razvrstati na one kod kojih se, uz ostale pretpostavke traži i krivnja štetnika je ona kod kojih se krivnja ne traži, kao pretpostavka odgovornosti. Prvi spadaju u subjektivne ili kulpozne, a drugi u objektivne ili kauzalne odgovornosti.

9. Kod subjektivne odgovornosti oštećenik mora dokazati štetnu radnju, štetu, uzročnu vezu, a krivnju štetnika ne dokazuje jer se ona predmnijeva. Dakle, tko drugome štetu uzrokuje dužan je nadoknaditi ukoliko ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

10. Za razliku od subjektivne odgovornosti, objektivna odgovornost nastaje kad se ispune, odnosno kad oštećena dokaže štetnu radnju, štetu, protupravnost štetne radnje u objektivnom smislu, dok se uzročno-posljedična veza ne dokazuje, već predmnijeva. Dakle, za nastanak štete ne traži se krivnja štetnika jer on odgovora na temelju objektivne činjenice što je šteta prouzročena.

11. Tramvaj u pokretu je opasna stvar i naglo kočenje predstavlja opasnu radnju.

12. Starija pravna teorija upotrebljava za tu dogovornost naziv "fakat stvari", gdje su uzeli da stvar koja je počinila štetu "pobjegla ispod čuvanja", pa je njen čuvar odgovoran za nastalu štetu.

13. Tužiteljica osim što je dokazala da je bila putnica u tramvaju na liniji broj 7, **.**.2017., nije dokazala da je pala baš u tramvaju.

14. Iz iskaza svjedoka se ne može zaključiti da se ijedan putnik žalio da je zadobio povrede.

15. U procesnoj situaciji kad je tuženi osporio nalaz i mišljenje vještaka argumentiranim prigovorom sud je bio u obvezi pozvati vještaka na urečeno ročište i otkloniti ili prihvatiti istaknute prigovore.

16. Prema odredbi članka 260. stavak 1. ZPP-a vještak je u obvezi iznijeti nalaz i mišljenje usmeno na raspravi, a pored toga može se odrediti i da da pismeni nalaz i mišljenje. Dakle, usmeni nalaz i mišljenje na raspravi je obveza.

17. Prilikom određivanja visine naknade zbog povrede prava osobnosti, sud mora visinu naknade individualizirati. Utvrditi o kakvoj vrsti povreda zdravlja se radi i kako će se to manifestirati buduće na oštećenicu. Utvrđeni postoci smanjenja životne aktivnosti nisu cjenici, već orijentiri, u cilju ujednačavanja sudske prakse, ali svrha individualizacije se ne smije zanemariti.

18. Stoga je valjalo odlučiti kao u izreci temeljem članka 369. stavak 1. ZPP-a.

U Splitu 26. ožujka 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Miho Mratović