Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

    Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

    Poslovni broj: Pp-3151/2024-9

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog IE, radi prekršaja iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojeg brani Zajednički odvjetnički ured Vesna Vignjević-Žak i Boško Žak, iz Bjelovara, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Bjelovar, Klasa: 211-07/24-5/27584, Urbroj: 511-02-05-24-1 od 8.10.2024., nakon održane usmene, javne i glavne rasprave u prisutnosti okrivljenika i zamjenika branitelja, a u odsutnosti podnositelja Optužnog prijedloga, na temelju članka 183. u vezi članka 160. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 26. ožujka 2025.,

    p r e s u d i o j e

    OKRIVLJENI IE, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin I i G, r. B, rođen **.**.1990. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., privatni poduzetnik, 860,00 eura, oženjen, 3 maloljetne djece, državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, prekršajno neosuđivan,

    k r i v j e

    I što je dana 3. listopada 2024., u 17:00 sati, u mjestu Gudovac, ulica Gudovac BB, nasilnički se ponašao u obitelji na način da je fizički napao suprugu IEG gurnuvši je i udarivši je rukom u predjelu glave, te potom dolaskom na adresu prebivališta u [adresa]., povukao je suprugu za kapuljaču, srušio na pod i hvatao rukama oko vrata, tj. davio u prisutnosti zajedničke maloljetne djece i to GE, OIB: [osobni identifikacijski broj], BE OIB: [osobni identifikacijski broj] i OE OIB: [osobni identifikacijski broj],

    dakle, fizičkim napadom na suprugu u prisutnosti maloljetne djece nasilnički se ponašao u obitelji,

    pa je time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu se prekršaj na temelju istog propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona

    i z r i č e

    NOVČANA KAZNA OD 600,00 EURA (šesto eura).

    II Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti presude.

    Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu ista će se temeljem članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

    Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 400,00 eura (četiristo eura), u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

    III Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura (trideset eura), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

    Obrazloženje

    1. Policijska postaja Bjelovar podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa: 211-07/24-5/27584, Urbroj: 511-02-05-24-1 od 8.10.2024., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

    2. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se ne smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.

    3. Okrivljenik IE iznio je pisanu obranu u kojoj navodi da poriče prekršaj. Prvo ističe da je činjenični opis radnje prekršaja u potpunosti pogrešno utvrđen, jer iako je inkriminiranog dana došlo do određenog sukoba između njega i supruge, on je bio verbalni, a ne fizički. Naime, dana 3. listopada 2024. u popodnevnim satima boravio je u obiteljskoj kući u [adresa]. te čuvao zajedničku maloljetnu djecu kada njegove supruge nije bilo kod kuće. Nakon što se supruga nije vratila do određenog dogovorenog vremena kroz kupaonski prozor je uočio njeno vozilo na obližnjem poljskom putu te je otišao po nju. Tamo je zatekao suprugu u društvu s njemu tada nepoznatim muškarcem. Došlo je do verbalnog sukoba između njega i supruge jer je on inicirao njezin povratak u obiteljsku kuću radi vođenja brige o zajedničkoj djeci. Kada su se vratili u kuću supruga ga je verbalno i fizički napala ogrebavši ga po vratu te je željela napustiti kuću. On ju je u tome spriječio te je on napustio kuću i naišao na ĐE. I na kraju ističe da je neuvjerljivo da njegova supruga prijavljuje događaj 5 dana nakon što se navodno dogodio. Između njih su u toku parnični postupci za razvod braka kao i za utvrđenje bračne stečevine pa smatra da je isključivi razlog podnošenja prijave od strane supruge poboljšanje procesnog položaja u navedenim predmetima.

    4. Obzirom da je okrivljenik porekao prekršaj za koji se tereti, sud je u dokaznom postupku ispitao oštećenicu IEG, kao suprugu okrivljenika, te svjedoke PE, ĐE i GEG, nakon čega je izvršen uvid u zapisnik o ispitivanju oštećene u svojstvu svjedoka te zapisnik o ispitivanju svjedoka PE.

    5. Ispitana IEG iskazuje da je navedenog dana u popodnevnim satima na dvije različite lokacije došlo do fizičkog nasilja njenog zakonitog supruga JE u odnosu na nju gdje je jedan dio događaja pratilo njihovo troje maloljetne djece u dobi od 2,4 i 5 godina. Kod toga ističe da je sa okrivljenim u braku 3 godine time da su u emotivnoj vezi 10 godina. Početak života je bio korektan i primjeren te su živjeli dobro, ali unazad oko 2 godine je došlo do nerazumijevanja između nje i supruga, jer je očekivala miran i staložen život uz konstantan rad, a on je želio lagodnije živjeti i stvarati dugove za cijelu obitelji koji bi se teško otplaćivali, jer je namjeravao kupiti veći broj poljoprivrednih strojeva koji su skupi, gdje bi obitelj iznimno opterećivala otplata kredita. Zbog tog nerazumijevanja i nepopuštanja od strane okrivljenika unazad 2 godine su zahladnjeli odnosi između njih i bilo je očito da ne može uspostaviti emotivnu interakciju i normalan suživot. Stoga je u tom periodu sa suprugom živjela formalno i spavali su odvojeno i bili zajedno zbog interesa djece. Negdje u rujnu 2024. zbog toga je započela drugu emotivnu vezu sa poznanikom po imenu HE. Nakon što je veza opstala ona je ubrzo o tome supruga obavijestila i odlučila da se između njih brak razvede, vezano za što je pokrenut postupak za razvod brak u listopadu 2024. Kod toga ističe da za sve ove 2 godine nerazumijevanja i odvojenog života nije se odmah odlučila na razvod braka, jer nije imala podršku najbližih rođaka, ponajprije roditelja, koji su joj jedino davali savjet da zbog troje djece mora čak prisilno održavati bračnu zajednicu sa okrivljenim i zajednički život s njim. To je izvjesno vrijeme tolerirala svjesna činjenice da je bila dugo godina s njim i da imaju troje djece, ali zbog njegovog upornog asocijalnog ponašanja koje ju je počelo opterećivati, smogla je snage životnu zajednicu prekinuti. Nadalje, što se tiče spornog događaja ovog popodneva obavijestila je supruga da je oko 16:00 sati naručena na manikuru noktiju i da će se zadržati sat vremena i doći kući radi djece. Nakon što je obavila taj posao na kratko vrijeme se željela susresti sa emotivnim partnerom PE te su sjedili u automobilu na jednom sporednom putu u mjestu Gudovac. Nema saznanja kako je okrivljenik saznao za susret, ali se tamo pojavio automobilom. Izašla je iz vozila znajući da će iskrsnuti problem sa suprugom. Kada je on izašao iz vozila prilazio joj je i počeo vikati na nju govoreći da se mora što prije vratiti kući zbog djece. Rekla mu je da se mora smiriti i da će biti za par minuta kod kuće. Tada ju je u bijesu i srdžbi jedanput prilično jako ošamario po licu, a nakon što je PE izašao iz vozila okrivljenik je počeo njemu prilaziti te ga je pozivao na fizički sukob. Ona je stajala između njih dvojice u pokušaju da spriječi sukob, do kojeg nije došlo, ali da bi u tome uspjela trpjela je nekoliko odguravanja rukama u tijelo od strane okrivljenika, pa mu je bila prisiljena uzvratiti na isti način. Potom se okrivljenik udaljio prema kući rekavši da će uzeti sobom i dovesti od kuće djecu i da ih više neće vidjeti. Kroz kratko vrijeme pojavila se u kući i zapazila da je okrivljenik djecu obukao i spremio njihove stvari za odlazak, što znači da su svo troje djece bili u tom trenutku s njima u kući u istoj prostoriji. Tada je došlo do verbalne prepirke između njih dvoje i svađe gdje je pokušala uvjeriti okrivljenika da ne treba djecu voditi sobom, na što joj je on pružao kontru i činilo se da želi djecu odvesti sobom. Time su bili oboje iznimno uznemireni i uzbuđeni, time da je okrivljenik sebi u ruke uzeo njen mobilni aparat, pa je bila onemogućena pozvati policiju da se ova situacija prekine, ali u jednom trenutku je okrivljenik telefon ispustio na kuhinjski element i došla je do njega te krenula izvan kuće kako bi pozvala policiju. Međutim, dok je hodala kroz hodnik prema vratima s leđa ju je sustigao okrivljenik i primio za kapuljaču jakne i povukao nazad te ju time spustio na pod. Nakon toga je kleknuo pored nje i s obje ruke držao oko vrata te pritiskao odnosno davio. To je trajalo nekoliko sekundi, dok se nije pojavio sin O u dobi do 5 godina koji je tati rekao da je ostavi na miru i da je ne pokuša ubiti. Tog je trenutka okrivljenik prestao sa fizičkim zlostavljanjem u odnosu na nju. U tom trenutku je u kuću ušla njezina majka, tako da nije više kanila pozvati policiju, jer ju je ona od toga direktno odgovarala tvrdeći da suprugu treba dati priliku i da trebaju ostati zajedno zbog maloljetne djece, pa je popustila i nije htjela pozvati policiju vezano za ovaj događaj. Ipak nakon ovog događaja kada je okrivljeni napustio kuću došlo je do toga da ju je on iz nepoznatog razloga praktički svakodnevno pratio gdje god se nalazila na javnom mjestu i time je to za nju predstavljalo novo opterećenje i nelagodu, pa je 2 ili 3 dana kasnije ipak ovaj događaj prijavila policiji. Obzirom da je okrivljenik kraće vrijeme nakon ovog događaja također bio nasilan prema njoj, za što postoji sudska presuda, osjeća izvjestan strah od susreta s njim i ne želi da se više igdje nalaze, time da su djeca ostala kod nje na čuvanju i odgoju. Inače, trenutno egzistira zaštitna mjera u odnosu na okrivljenika zabrane uznemiravanja i uhođenja nje kao žrtve nasilja na rok od 6 mjeseci na udaljenost od 100 m, tako da se za sada okrivljenik pridržava te zaštitne mjere, iako je jasno primijetila kako on povremeno u trenucima kada ima saznanja da ona ne boravi u obiteljskoj kući, tada se zna tamo pojaviti, ali se za sada nisu susretali dok on živi izvan dometa 100 m na koju joj udaljenost ne smije prilaziti. Stoga smatra potrebnim i nužnim da se okrivljeniku nadalje određuje takva zaštitna mjera, jer se samo na taj način može izbjeći novo nasilničko ponašanje od njegove strane. Na kraju ističe da u ovoj situaciji u obiteljskoj kući od njezine strane, osim vike i prepirke koju je imala sa okrivljenikom obostrano, gdje su si upućivali pogrdne riječi, nije bilo fizičkog nasrtaja od njezine strane na okrivljenika gdje bi ga udarala ili grebala po tijelu. Ističe da se HE nalazio iza nje u trenutku dok ju je okrivljenik ošamario na sporednom putu, ali ta osoba nije reagirala na ovaj nasrtaj, što je očito dodatno isprovociralo i iznerviralo okrivljenika, jer je očekivao takvu reakciju te je odmah potom pokušavao izazvati PE na fizički sukob s njim, do čega nije došlo. Dalje ističe kako je postupak za razvod braka pokrenuo okrivljenik, očito iz razloga što je i on trenutno u novoj emotivnoj vezi sa drugom osobom. Poznaje osobu po imenu VE i radi se o bliskom prijatelju okrivljenika, ali ta osoba se kritičnog dana u naznačeno vrijeme uopće nije nalazila nigdje u blizini obiteljske kuće gdje se ovaj događaj zbivao i nema saznanja o spornom događaju.

    6. Ispitani HE iskazuje da ima samo djelomična saznanja o navedenom događaju i izražavanju fizičkog nasilja okrivljenika prema oštećenoj. Okrivljenika ne poznaje od ranije, ali je od oštećene primio saznanja da je on njezin suprug, time da je on sa oštećenom od rujna mjeseca 2024. ušao u emotivnu vezu tako da se poznaju nekoliko mjeseci ranije. Navedenog dana u dogovoru sa oštećenom našao se s njom na jednom sporednom putu u mjestu Gudovac u njegovom automobilu gdje su razgovarali, kada se iznenada pojavio okrivljenik i počeo prilaziti vozilu u kojem su se nalazili. Istovremeno su on i oštećena izašli iz vozila da vide što on želi, time da je okrivljenik počeo komunikaciju sa suprugom, ali na neprimjeren način iznoseći prigovore i govoreći da će joj uzeti djecu i da se mora što prije vratiti kući. Nije se želo miješati u njihov sukob kao supružnika kada je iznenada okrivljenik po licu ošamario oštećenu, na što nije reagirao. Jedino se približio njima dvoje kako bi spriječio teži sukob među njima, koji se nije tada dogodio. Ubrzo se okrivljenik udaljio od njih i on je oštećenoj rekao da se vrati kući zbog djece te je to ona učinila. Kroz kraće vrijeme je prolazio pored kuće gdje je živjela tada oštećena i zapazio je automobil njenih roditelja u dvorištu te kuće, pa je zaključio da se uz okrivljenika i oštećenu tamo nalaze njeni roditelji te da je time situacija pod kontrolom. To znači da nema nikakvih saznanja što se događalo u obiteljskoj kući nakon što se oštećena vratila poslije susreta sa njim. Još ističe da je okrivljenik na izvjestan način i na njega nasrtao unoseći mu se ulice i time ga želio isprovocirati na fizički sukob, a koji sukob on mora izbjegavati iz razloga što je lovac te posjeduje oružje vezano za to i nikako ne smije imati asocijalnih ispada.

    7. Ispitani VE iskazuje da ima samo neznatna saznanja o jednom dijelu predmetnog događaja, ali ta saznanja su primljena isključivo od okrivljenika, jer on nije prisustvovao osobno i neposredno bilo kakvom fizičkom sukobu između okrivljenika i oštećene. Naime, ističe da je dugogodišnji prijatelj okrivljenika i oštećene te je ujedno imao poslovni odnos sa okrivljenim koji ima svoju privatnu tvrtku vezano za poljoprivredu, tako da je on za okrivljenika svojim teretnim vozilom prevozio poljoprivredne proizvode odnosno sirovine. Vezano za navedeni događaj toga dana je imao dogovor sa okrivljenim da obave prijevoz kukuruza s polja njegovim kamionom i našao se kod njegovih roditelja u obiteljskoj kući u popodnevnim satima. Međutim, primio je telefonski poziv od strane okrivljenika koji ga je zamolio da odmah dođe do njegove kuće i smatrao je da ga zove radi dogovora o ovom poslu. Obzirom da roditelji okrivljenika žive nedaleko, u vrlo kratkom periodu je došao u dvorište u mjesto [adresa] gdje su živjeli tada okrivljenik i oštećena i zatekao je okrivljenika na dvorištu i zapazio na njemu poderanu majicu crne boje koju je nosio i primijetio je da ima izvjesne ogrebotine na prsima gdje je majica poderana kao i neke ogrebotine na licu. Tada mu se okrivljenik izjasnio da ga je ogrebala supruga odnosno oštećena i poderala mu tu majicu bez objašnjenja zbog čega je to došlo, a svakako se okrivljenik nije izjašnjavao o tome da li je on imao kakav fizički nasrtaj na oštećenu kao suprugu. On mu je rekao da se primiri i s njim je proveo nekoliko minuta u kratkom razgovoru, a za to vrijeme nije nigdje primijetio druge članove njegove obitelji odnosno oštećenu kao suprugu ili njihovu maloljetnu djecu. Također nema saznanja o tome da li bi se tom prilikom u obiteljskoj kući nalazila eventualno majka oštećene, jer niti nju nije nigdje uočio. Prema tome predmetna saznanja su posredne naravi primljena od okrivljenika, dok nema saznanja o drugom djelu događaja vezano za fizički nasrtaj okrivljenika na oštećenu u mjestu Gudovac.

    8. Ispitana GEG iskazuje da ima izvjesna saznanja o navedenom događaju, ali u tom smislu da nije osobno i neposredno pratila bilo kakvo nasilničko ponašanje između okrivljenika i oštećene, jer je u obiteljsku kuću k njima došla u vrijeme kada oni nisu bili ni u kakvom tjelesnom dodiru odnosno sukobu. Što se tiče preostalog djela događaja koji se navodno odvijao na javnom mjestu Gudovcu, o tome nema nikakvih saznanja. Inače, od početka bračne zajednice između okrivljenika i oštećene u pojedinim trenucima prije ovog događaja od oboje njih je primila saznanja da brak između njih nije adekvatan i prihvatljiv te da imaju problema, ali se u njihov život nije miješala, već joj je bilo važno da se ispunjavaju u potpunosti interesi njihove 3 maloljetne djece kao njezine unučadi. Time je u nekoliko navrata prije ovog događaja saznala da je znalo biti svađe i prepirki između njih, ali i fizičkog sukoba, ali se nikako u to nije željela miješati niti bilo koje od njih osuđivati za to. Inače, u takvim situacijama ponajprije je bila ipak sklonija objašnjenjima okrivljenika kao zeta vezano za te događaje, jer nije željela da se prekine njihova životna zajednica i brak zbog interesa njihove 3 maloljetne djece, a to znači da nije davala podršku kćeri koja ju je u više navrata upućivala kako bi trebala prekinuti životnu zajednicu s okrivljenim te je tražila podršku od roditelja, ali tu podršku nije dobila. Što se tiče sporne situacije koja se navodno odvijala u kući ističe da se tamo pojavila na telefonski poziv okrivljenika kao zeta, pojašnjavajući svoj poziv time da je toga dana vidio svoju suprugu odnosno oštećenu u društvu s nepoznatim čovjekom, zbog čega je smatrao kako se ona nalazi u preljubu. Ona je time komunicirala sa kćerkom odmah potom i ona joj je potvrdila da se s tom osobom našla prvi put i da su popili samo kavu. Obzirom na naprijed navedeno toga popodneva zatekla se u kući kod okrivljenika i oštećene i ulaskom u kuću je zatekla njih dvoje uplakane i crvene u licu, ali su mirno sjedili i nisu bili u sukobu. Također je uočila njihovo troje maloljetne djece koja su također bila uplakana i prilično histerična, što je upućivalo da se prethodno nešto događalo u kući, time da joj je jedan od unuka napomenuo da je između roditelja bilo fizičkog sukoba na način da je netko nekoga davio ili tukao. Ona osobno tome nije bila prisutna niti je na okrivljeniku i oštećenoj uočila bilo kakve povrede po tijelu ili licu niti da bi okrivljenik imao poderanu majicu koju bi nosio na sebi. Jednostavno je bila ljuta na oboje zbog neprimjerene situacije koja je nastala u smislu toga da je zatekla svoju unučad uplakanu i na neki način usplahirenu odnosno ustrašenu. Stoga je reagirala na način da je djecu povela sobom na kat kuće kako bi se smirili i udovoljila im vezano za gledanje i igranje igrica na televizoru. Tamo se zadržala neka 2 sata dok se nisu djeca primirila i silaskom u prizemlje zatekla je ponovno okrivljenika i oštećenu koji su i dalje bili smireni i međusobno su razgovarali. U to vrijeme niti jedna treća osoba se nije nalazila u kući niti je uočila da bi za vrijeme njenog boravka u kući u dvorištu kuće dolazio i sa okrivljenikom razgovarao VE kojeg poznaje kao poslovnog partnera. Prije napuštanja kuće kratko je komunicirala sa okrivljenim i oštećenom, ali ne vezano za to što se između njih prethodno događalo, već samo za interese djece, gdje je predložila okrivljeniku da se u potpunosti strasti između njih dvoje primire i da napusti kuću na neko vrijeme. On je to prvotno poslušao time da je izveo djecu u grad da im udovolji i primiri ih, a kada je djecu vratio kući tada je sam na nekoliko dana napustio ovu kuću i po njenom saznanju se nalazio kod svojih roditelja.

    9. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik navedene zgode prvotno bio u komunikaciji sa oštećenom kao suprugom na javnom mjestu i to na poljskom putu u mjestu Gudovac, nakon čega je među njima nastavljena komunikacija u obiteljskoj kući u prisutnosti zajedničke djece.

    10. Međutim, valjalo je kao sporno utvrđivati da li se tom prilikom okrivljenik nasilnički ponašao prema oštećenoj, na način da bi je na javnom mjestu tjelesno napao te je jednom rukom ošamario po licu i potom odgurnuo rukama, da bi ubrzo nastavio sa fizičkim nasiljem i u obiteljskoj kući tako što je suprugu bacio na pod te je uhvatio rukama oko vrata i davio, a koji dio događaja se odvijao u prisutnosti njihovo troje maloljetne djece, pa da bi takvo njegovo ukupno eksplicitno ponašanje predstavljalo nasilni čin prema zakonitoj supruzi.

    11. Na temelju svih provedenih dokaza, sud je na siguran način utvrdio da se okrivljenik u ovoj situaciji ponašao na način koji nije dopustiv za užu socijalnu sredinu odnosno obitelj, te je fizičkim putem maltretirao suprugu, čak i u prisutnosti maloljetne djece, pa je njegovo postupanje imalo sve bitne elemente nasilja fizičke naravi iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    12. Okrivljenik se prvotno izjasnio da se ne smatra odgovornim za naznačenu protupravnu radnju, kod čega je u pisanoj obrani naznačio da od njegove strane u predmetnoj situaciji nije bilo izražavanja fizičkog nasilja prema oštećenoj kao zakonitoj supruzi s kojom ima roje maloljetne djece. Prvo ističe kako je među njima toga dana postojao isključivo verbalni sukob, jer je on bio nezadovoljan činjenicom da vodi brigu o djeci dok se supruga nije nalazila kod kuće te ju je slučajno zatekao u automobilu na poljskom putu u društvu sa njemu nepoznatim muškarcem. Tada je prvotno došlo do verbalnog sukoba među njima gdje je on inzistirao da se supruga vrati kući i vodi brigu o djeci. Takav sukob su nastavili kod kuće njenim dolaskom, ali ga je tada supruga fizički napala ogrebavši ga po vratu i željela je napustiti kuću. U svakom slučaju neuvjerljivo je prijaviti nasilni čin od strane oštećene pet dana nakon što e navodno takvo što dogodilo, pa zaključuje da ga ona za ovaj događaj želi tereti samo zato da bi u postupku za razvod braka i utvrđenja bračne stečevine poboljšala svoj procesni položaj.

    13. U znatnoj mjeri suprotno navodima okrivljenika prvotno se izjašnjavala oštećena kao zakonita supruga okrivljenika IEG, pri čemu je ona prilično detaljno i opširno opisala genezu njihovih međusobnih bračnih odnosa i obiteljske situacije s naznakom da je do ove zgode sa okrivljenim u braku 3 godine te imaju troje djece u dobi od 2 do 5 godina. Dalje ističe kako početak njihove bračne zajednice bio primjeren ali je došlo ubrzo do neslaganja i nerazumijevanja među njima obzirom da je on cijelu obitelj želio opteretiti dugovima i kreditima, sa čim se ona nije slagala. Time kroz vremenski period nisu mogli uspostaviti emotivnu interakciju te su tako živjeli odvojeno u obiteljskoj kući, pa je time brak održavan radi interesa djece. To je bio razlog da ona u rujnu 2024. započne emotivnu vezu sa drugim muškarcem, o čemu je obavijestila supruga, te odlučila da se brak razvede. Posebno je indikativna tvrdnja oštećene o tome da ona vezano za ovakvu životnu situaciju i odluke koje je donosila nije imala nikakvu adekvatnu potporu i podršku bliskih osoba, ponajprije roditelja, koji su joj savjetovali te inzistirali da nastavi živjeti u braku zbog interesa maloljetne djece. Prvotno je prihvatila njihov savjet i nastavila suživot sa okrivljenim, ali ju je opisana situacija sve više opterećivala, tim više što se okrivljenik počeo asocijalno ponašati. Ove je zgode okrivljenik zatekao dok je bila u društvu sa novim emotivnim partnerom PE u njegovom vozilu na sporednom putu i tada ju je suprug verbalno napao vikom inzistirajući da se vrati kući zbog djece. Okrivljenik je bio razjaren te ju je tada jako ošamario po licu, dok je i inzistirao na fizičkom sukobu sa Đ, zbog čega je ona stala između njih dvojice kako bi se sukob izbjegao pa ju je tada okrivljenik nekoliko puta odgurnuo rukama u tijelo. Ubrzo po dolasku kući nastavljena je verbalna prepirka između nje i okrivljenika koji je spremao djecu i želio s njima napustiti kuću govoreći da ih ona više neće vidjeti. Njezina namjera je bila da pozove policiju, ali to nije uspjela obzirom da joj je okrivljenik uzeo mobilni telefon. Ipak kada je uspjela doći do telefona krenula je hodnikom prema izlazu iz kuće da bi pozvala policiju, ali ju je sustigao okrivljenik tamo i s leđa je povukao za kapuljaču jakne i povukao nazad te time spustio na pod. U slijedećem trenutku je kleknuo pored nje i s obje ruke je primio oko vrata te davio nekoliko sekundi, sve dok njihov sin O nije ocu rekao da je ostavi na miru. Preostale tvrdnje oštećene se odnose na činjenicu da je on nakon ovog događaja izražavao nasilje prema njoj, povodom čega je vođen sudski postupak te mu je odlukom suda kao jedna od sankcija izrečena i zaštitna mjera zabrane uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja u trajanju od 6 mjeseci.

    14. Preostali ispitani svjedoci HE te GEG u znatnoj mjeri su potvrdili i potkrijepili navode same oštećene vezano za nasilni čin od strane okrivljenika. Naime, jasno je kako se ukupan opisani događaj odvijao u dva navrata i na dvije različite lokacije, tako da svjedok HE imao saznanja isključivo o prvom djelu događaja koji se zbio na javnom mjestu u naselju Gudovac na sporednom putu gdje se zatekao sa oštećenom u svom automobilu. To znači da predmetni svjedok nema saznanja o drugom djelu događaja koji se odvijao netom kasnije u obiteljskoj kući okrivljenika i oštećene. S druge strane, svjedokinja GEG kao majka oštećene jedino ima saznanja o situaciji koju je zatekla dolaskom u obiteljsku kuću i to na poziv okrivljenika. U tom smislu svjedok HE je napomenuo da je doista okrivljenik svoju suprugu jedanput ošamario rukom po licu kada je njih dvoje zatekao na sporednom poljskom putu gdje su prethodno sjedili u njegovom automobilu. On se nije tu to miješao prvotno iz razloga što nije smatrao adekvatnim da se involvira u obiteljsku situaciju njih dvoje kao supružnika, a s druge strane pojašnjava kako je aktivan u lovačkom društvu te posjeduje oružje i time nije prihvatljivo da izražava asocijalno ponašanje. Što se tiče tvrdnji majke oštećene GEG razabire se da ona nema nikakva direktna i neposredna saznanja o nasilnom činu od strane okrivljenika obzirom da jasno napominje kako je u njihovu kuću došla u trenutku dok oni nisu bili u ikakvom tjelesnom sukobu. Međutim, svjedokinji je poznato kako je od početka njihove bračne zajednice počelo dolaziti do problema iako se nije željela miješati u njihov život te ih je oboje upućivala na to da moraju voditi brigu i interese o vlastitoj djeci. Time napominje kako je imala saznanja da su se međusobno višekratno svađali i prepirali te imali i fizičke sukobe. Kod toga je indikativna tvrdnja svjedokinje o tome da je u tim trenucima bila sklonija okrivljeniku kao zetu i njegovim objašnjenjima vezano za trenutnu obiteljsku situaciju, jer niti ona kao niti okrivljenik nisu željeli da se prekine ova životna zajednica. U tom smislu ona nije dala nikakvu podršku oštećenoj kao kćeri koja je upućivala na to da postoji izvjesna netrpeljivost i nerazumijevanje sa okrivljenim te da ne mogu nastaviti zajednički život. To ujedno znači kako je i sama znala da njena kćer za vrijeme trajanja braka ima drugog emotivnog partnera. No, samim dolaskom u obiteljsku kuću zatekla je okrivljenika i oštećenu uplakane i crvene u licu iako su mirno sjedili i nisu bili u fizičkom sukobu. Međutim, uočila je njihovo troje maloljetne djece koja su bila također uplakana i prilično histerična i to je bio jasan zaključak da se nešto neprimjereno odvijalo u kući netom ranije. Kod toga je vrlo važna tvrdnja svjedokinje o tome da joj je jedan od unuka napomenuo kako je postojao sukob fizičke naravi između roditelja gdje je netko nekoga tukao i davio. Obzirom na uočenu traumatizaciju male djece nije vodila nikakav razgovor sa zetom i kćerkom već je djecu odvela na kat kuće da ih primiri, jer su bili uplašeni i koji sat kasnije njih dvoje su u kući bili smireni te su razgovarali, a nigdje u međuvremenu u kući ili izvan nje nije primijetila da je dolazio VE kojeg poznaje kao poslovnog partnera njihove obitelji.

    15. Još valja napomenuti da je sama oštećena prvotno ispitana odmah nakon prijave nasilnog čina u Policijskoj postaji Bjelovar, kao i sam svjedok HE. Predmetni iskazi predstavljaju zakonit dokaz obzirom da su im upućena potrebna zakonita upozorenja dok se ispituju u svojstvu svjedoka. Kod toga treba istaknuti da je oštećena i tada jasno isticala kako ju je suprug IE ošamario po licu na šodranoj cesti prema mjestu Gudovac i inzistirao je da se uputi prema kući, jer će u protivnom uzeti njihovu djecu. Kod kuće su se prepirali gdje joj je rekao da se mora maknuti od novog dečka, nakon čega ju je pred djecom povukao za kapuljaču i srušio na pod te ju počeo gutiti za vrat, kojom prilikom su djeca počela plakati. Isto tako svjedok HE ističe da je bio u svom automobilu sa oštećenom od mjesta Gudovac kada se pojavio njen suprug te su njih dvoje izašli iz auta gdje ju je suprug počeo napadati te ju je naguravao rukama i potom ošamario, zbog čega je on stao između njih kako bi prestao daljnji sukob. Time se razabire kako ne postoji nikakva razlika i kontradiktornost u iznesenim tvrdnjama oštećene i svjedoka HE kada su opisivali sporni događaj u dva različita navrata i prilikom znatnijeg proteka vremena od događaja.

    16. I na kraju, ispitani svjedok VE također nije iskazivao o bilo kakvom fizičkom nasilju od strane okrivljenika, jer takvom događaju nije bio prisutan, već se slučajno zbog poslovnog odnosa sa njim pojavio u dvorištu njegove obiteljske kuće navedenog dana gdje se nalazio isključivo okrivljenik te tvrdi da je na njemu uočio poderanu majicu crne boje te ogrebotine po prsima i licu. Tada je od okrivljenika primio informaciju da m je majicu poderala supruga te ga je grebala bez daljnjeg objašnjenja kako je i zbog čega to došlo. Time je imao vrlo kratak razgovor sa okrivljenikom i boravak u njegovom dvorištu, kod čega nije uočio oštećenu ili njihovu djecu.

    17. Prema tome, od svi ispitanih svjedoka jedino svjedok VE spominje da je ove zgode okrivljenik imao vidljive tjelesne povrede po licu i tijelu u vidu ogrebotina te poderanu majicu koju je nosio. Međutim, takvi njegovi navodi iz više razloga nisu uvjerljivi i prihvatljivi, ponajprije stoga što je i sama obrana okrivljenika u tom djelu kontradiktorna. Naime, okrivljenik je prvotno u obran isticao kako između njega i oštećene nije bilo nikakvog fizičkog sukoba u ovom događaju, posebno u obiteljskoj kući, nakon čega nastavno ističe da ga je po povratku u kuću supruga najprije verbalno napala i potom fizički tako što ga je ogrebala po vratu. Time se radi o dvije potpuno oprečne tvrdnje i izjave okrivljenika, posebno kada on sam ne spominje da je imao ogrebotine po tijelu odnosno prsima te da mu u bilo kojem trenutku supruga poderala majicu koju je nosio, a kako to izrijekom ističe svjedok VE. S druge strane, prema sadržaju iskaza svjedokinje GEG sasvim se jasno razabire da ona gotovo uopće nije pokušala kao majka zaštitit interese kćeri odnosno oštećene već je jasno napomenula kako je bila ljuta i na nju i na okrivljenika kao zeta zbog njihovih ukupnih loših odnosa i nedostatka praćenja interesa vlastite djece, zbog čega je do ovog događaja čak držala moralnu stranu upravo samog okrivljenika kao zeta. U tom smislu iskaz navedene svjedokinje je prilično uvjerljiv, pa time i u dijelu gdje ističe da na okrivljeniku po ulasku u kuću nije zapazila da ima poderanu majicu koju nosi, a još manje ikakve povrede po licu i tijelu, što dakako nije zapazila niti na samoj oštećenoj. Nema nikakve sumnje da bi takvo što bilo nužno uočiti, ako je to prvo primijetio svjedok VE koji se navodno u gotovo isto vrijeme zatekao u dvorištu i komunicirao sa okrivljenikom netom nakon njegovog sukoba sa suprugom. Upravo zbog tih iznesenih razloga iskaz predmetnog svjedoka VE očito je tendenciozan, jer je on sa okrivljenikom u dugogodišnjim prijateljskim i poslovnim odnosima te je svakako pokušao ovakvim svojim tvrdnjama zaštiti njegove interese.

    18. Nadalje, dio obrane okrivljenika svodi se na to kako je oštećena imala životni razlog da izmisli fizičko nasilje prema sebi i prijavi takav događaj koji se faktično nije zbio. Takve tvrdnje se baziraju na tome što je oštećena faktično nasilni čin prijavila doista pet dana nakon njegova nastupanja, pa se smatra da je ona tako postupila samo kako bi poboljšala svoj procesni položaj u postupcima koji se između nje i okrivljenika već vode kod suda radi bračne stečevine te razvoda braka, ali očito i radi povjere djece na čuvanje i odgoj. Međutim vezano za to sud ne smatra da se apsolutno radi o tome da je oštećena prijavu za nasilni čin podnijela pet dana kasnije nakon događaj iz spomenutih razloga, već se jednostavno radilo o tome kako ona nije do tog trenutka uopće imala bilo kakvu podršku svojih roditelja vezano za namjeru prestanka zajedničkog života i razvod braka sa okrivljenikom, gdje su očito roditelji pružali savjet te inzistirali da ona nastavi životnu zajednicu s njim usprkos postojećim problemima i međusobnim neslaganjima i to samo radi zaštite interesa njihovo troje maloljetne djece. Time je nesumnjivo oštećena bila u nedoumici kako treba postupiti u ovoj situaciji, jer i po samom događaju nije dobila bezrezervnu podršku majke koja se zatekla u jednom trenutku kod njih u obiteljskoj kući, pa je smatrala da nema njenu podršku, a što je vrlo jasno i izričita elaborirala u svom iskazu svjedokinja GEG. Preostali životni razlog zbog kojeg je oštećena ipak sa zakašnjenjem odlučila prijaviti nasilni čin odnosi se na to kako je u slijedećih nekoliko dana nakon događaja zaključila da je praktički svakodnevno okrivljenik bez razloga prati na raznim mjestima iako nije s njom boravio u obiteljskoj kući te je time kod nje izazivao razne neugode, tako da je konačno odlučila sama donijeti životnu odluku bez savjetovanja sa trećim osobama. Time se spomenuti razlog obrane o prijavi nasilja sa zakašnjenjem zbog procesne situacije u drugim sudskim postupcima ukazuje krajnje neuvjerljivim, jer činjenica nasilja između supružnika nužno ne utječe na postupak za razvod braka, a time nužno niti na odluku o povjeri djece na čuvanje i odgoj kada su u pitanju djeca u dobi između 2 i 5 godina, a ponajmanje bi to utjecalo na odluku suda vezano za bračnu stečevinu.

    19. Isto tako, još treba napomenuti da obrana okrivljenika nikako ne može biti dostatno uvjerljiva i istinita gdje ističe da svakako nije od njegove strane bilo fizičkog nasrtaja na oštećenu u obiteljskoj kući, jer za slučaj da je postojala samo verbalna prepirka između njih dvoje, tada majka oštećene ulaskom u obiteljsku kuću svakako njihovu djecu ne bi zatekla iznimno uplakanu, uplašenu s histeričnim ispadima ponašanja. To jasno znači da je između njihovih roditelja očito došlo do takvog razvoja događaja gdje su djeca neupitno trenutak ranije teže traumatizirana, što je upravo mogao izazvati fizički sukob roditelja kojeg su djeca neposredno pratila. Na to posebno ukazuje izričita tvrdnja svjedokinje GEG o tome da joj je jedan od unuka odmah napomenuo kako je između oca i majke bilo tuče i davljenja.

    20. U odnosu na ukupnost provedenih dokaza odnosno njihovom analizom, ali i prema genezi obiteljskih odnosa jasno se može zaključiti da je u ovoj situaciji kod okrivljenika neupitno bila izražena znatna ljubomora prema supruzi, posebno kada je nju zatekao u automobilu sa njemu nepoznatim muškarcem, dok je on istovremeno toga dana brinuo o njihovoj maloljetnoj djeci. To znači da je njegova reakcija svakako bila kompulzivne i agresivne naravi, ujedno ishitrena i neprimjerena, posebno kada je već imao saznanja o tome da se njegova supruga odlučila na preljub radi razrješenja njihovih bračnih odnosa. Time se nameće zaključak kako je okrivljenik bez sumnje bio emotivno povrijeđen i omalovažen takvim postupkom supruge, zbog čega je konačno njihov status želio razriješiti u obiteljskoj kući, ali očito na neadekvatan način primjenom sile.

    21. Prema tome, sasvim je sigurno da je o navedenom događaju najemotivnije i prema osobnim saznanjima iskazivala majka oštećene GEG, pa usprkos tome što ona nije bila prisutna ikakvom fizičkom sukobu između zeta i kćeri, sve okolnosti koje je opisala prilikom ulaska u kuću nedvojbeno ukazuju da je takav sukob postojao, posebno kada je od vlastitog unuka saznala da je bilo tuče između roditelja i davljenja, a nema nikakve sumnje da se nije moglo raditi o situaciji gdje bi oštećena na opisani način nasrnula na supruga, jer je on sam izričito prvotno napomenuo da nije postojao nikakav fizički sukob između njega i supruge u obiteljskoj kući. Međutim, očito je situacija bila obrnuta, jer u protivnom troje djece ne bi bilo teže uplakano, uplašeno i histerično niti bi postojao razlog da okrivljenik i oštećena također budu uplakani i crveni u licu isključivo ako je među njima postojala verbalna prepirka koja im i do te zgode zasigurno nije bila iznimka.

    22. Nakon ocijene provedenih dokaza i to svakog zasebno te u njihovoj ukupnosti, okrivljenik je u subjektivnom i objektivnom smislu ispunio elemente prekršaja koji mu se stavlja na teret te je oglašen krivim i izrečena mu je novčana kazna blaža od zakonom propisanog minimuma.

    23. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenika, a kao olakotna okolnost cijeni se činjenica da ima niža mjesečna primanja kojima uzdržava troje maloljetne djece, dok nije došlo do nastupanja težih štetnih posljedica, time da otegotnih okolnosti nije nađeno. S druge strane, uviđa se nedostatak empatije i tolerancije na njegovoj strani gdje je ulagao izvjesnu upornost u izvršenju nasilja obzirom da je u kratkom vremenskom periodu na dvije lokacije fizički zlostavljao suprugu, a barem dio događaja su pratila maloljetna djeca koja su neupitno proživjela izvjesnu traumu. Stoga je u odnosu na njegovo eksplicitno ponašanje te socijalni status bilo primjereno izreći mu blažu novčanu kaznu od zakonom propisanog minimuma, koja će biti nesumnjivo dostatna da utječe na njegovu svijest i buduće primjereno ponašanje u socijalnoj sredini, posebno u obiteljskim odnosima, na koji će se način postići zakonska svrha kažnjavanja i to u smislu individualne prevencije.

    24. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

    25. Sud se u odnosu na okrivljenika nije odlučio na izricanje zaštitnih mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji te zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja, obzirom da prema provedenim dokazima proizlazi da oštećena već izvjesno vrijeme ne živi sa okrivljenikom u istom domaćinstvu već se preselila na drugu adresu boravišta i to izvan dosadašnjeg mjesta prebivališta. S druge strane, u odnosu na okrivljenika još uvijek egzistira zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji i to prema samoj oštećenoj, zbog prethodnog nasilnog čina, pri čemu oštećena ističe kako se okrivljenik u cijelosti pridržava te zaštitne mjere te je ni na koji način uznemiruje i ne susreće se s njom tene pokušava ikakvu komunikaciju. Još se od oštećene napominje da ona ne smatra potrebnim da se po isteku te zaštitne mjere okrivljeniku zabranjuje i daljnje približavanje i komunikacija s njom upravo zbog interesa njihove zajedničke djece. Upravo zbog iznesenim razloga izricanje navedenih zaštitnih mjera krajnje je nepotrebno i ne svrsishodno.

    26. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, jer ostvaruje redovna mjesečna primanja i može platiti navedeni trošak postupka bez da dovede u pitanje vlastitu egzistenciju ili članova obitelji.

    U Bjelovaru, 26. ožujka 2025.

    Zapisničar

    SUDAC

    Andrea Hudoletnjak v.r.

    Ratko Laban v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

    Dostaviti:

    1. Okrivljeniku

    2. Podnositelju Optužnog prijedloga

    3. Branitelju

    • po pravomoćnosti

    4. Oštećenoj IEG iz [adresa].

    5. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Bjelovar

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.