Posl.br. 2 Pr – 3/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Kati Ogresta Jović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja MD OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa] kojeg zastupa punomoćnik DD odvjetnik iz [adresa] , protiv tuženika Republika Hrvatska , zastupanog po punomoćniku ODO Građansko upravni odjel, radi isplate, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 27. studenog 2024. , dana 26. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587, zastupano po Općinskom državom odvjetništvu u Dubrovniku da tužitelju MD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 596,56 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 12,57 EUR od 16. kolovoz 2016. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

--11,48 EUR do 16. rujna 2016. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 6,15 EUR od 16. veljače 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 0,20 EUR od 16. travnja 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,60 EUR od 16. lipnja 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 1,03 EUR od 16. srpnja 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,93 EUR od 16. kolovoza 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

2,00 EUR od 16. rujna 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

148,01 EUR od 16. studenog 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

1,50 EUR od 16. prosinca 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

62,82 EUR od 16. siječnja 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

1,03 EUR od 16. veljače 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

1,50 EUR od 16. travnja 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

8,76 EUR od 16. svibnja 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

1,78 EUR od 16. lipnja 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

0,47 EUR od 16. srpnja 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

5,38 EUR od 16. kolovoza 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

1,44 EUR od 16. rujna 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

0,31 EUR od 16. listopada 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

0,41 EUR od 16. studenog 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

18,74 EUR od 16. prosinca 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

0,67 EUR od 16. siječnja 2019. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

4,02 EUR od 16. veljače 2019. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

5,13 EUR od 16. ožujka 2019. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

2,79 EUR od 16. travnja 2019. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

2,86 EUR od 16. kolovoza 2019. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

2,20 EUR od 16. rujna 2019. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

19,50 EUR od 16. listopada 2019. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

1,43 EUR od 16. prosinca 2019. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

17,05 EUR od 16. siječnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

1,16 EUR od 16. travnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

82,42 EUR od 16. svibnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

1,82 EUR od 16. lipnja 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

33,29 EUR od 16. kolovoza 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

2,80 EUR od 16. studenog 2020. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

2,24 EUR od 16. siječnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

8,54 EUR od 16. ožujka 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

30,15 EUR od 16. travnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

28,14 EUR od 16. svibnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

2,03 EUR od 16. lipnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

10,18 EUR od 16. srpnja 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

20,36 EUR od 16. kolovoza 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

2,46 EUR od 16. rujna 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

6,24 EUR od 16. listopada 2021. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

0,93 EUR od 16. siječnja 2022. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema navedenoj stopi u iznosu od 1.125,00 EUR , koje teku od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1..Tužitelj u tužbi podnesenoj 5. siječnja 2002. navodi da je zaposlenik tuženika djelatnik Ministarstva pravosuđa, odjel osiguranja pravosudnih tijela, Pododsjek osiguranja Dubrovnik. Temeljem čl. 44. st. 1. toč. 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ( NN 93/08, 89/12, 104/13- osnovni tekst i Dodatak I, 150/13, 153/13- Dodatak II i Dodatak III-NN 71/16 ) i članka 38. stavak 1. toč. 2. KU (NN 112/17) svaki službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad. Istim člancima KU-a utvrđeno je da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili turnusima, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj obavlja svoj redovni rad organiziran kao rad u turnusu i smjenama koji je definiran člancima 44.st.6. i 8. (NN 104/13) i 38.st.6. i 8. (NN- 112/17). Tuženik nije evidentirao, pa stoga niti isplaćivao naknadu za cjelokupni prekovremeni rad, u mjesecima kada je u radni dan od ponedjeljka do petka, bio blagdan, pa je u tim mjesecima i nastajala razlika u plaći za razdoblje od 25.06.2016. pa do 04.01.2022. Naime, kada se usporede stvarno odrađeni sati sa redovnim mjesečnim fondom radnih sati, ukazuje se razlika samo u mjesecima u kojima je blagdan bio radni dan.Tužitelj koji je odradio na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za naknadu za rad na blagdan. Ukoliko tako stvarno odrađeni sati na kraju mjeseca prelaze mjesečni fond radnih sati, tužitelj ima pravo i na naknadu za prekovremene sate. Tuženik u svojem obračunu plaće nema prikazan mjesečni fond radnih sati, već samo mjesečni fond sati, te stoga prekovremene sate krivo obračunava i isplaćuje. Isto tako je određeno da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati.

1 2 Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Nakon financijskog vještačenja uređuje tužbeni zahtjev sukladno vještvu u spisu.

2 Tuženik u odgovoru na tužbu od 27. siječnja 2022. godine navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Naime, tužitelj je u utuženom razdoblju bio raspoređen u Upravi za organizaciju pravosuđa, Sektora/Službi osiguranja pravosudnih tijela, Pododsjeku osiguranja Dubrovnik, te je radio u turnusu i u smjenama. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I.smjena), poslijepodnevnom (II.smjena) ili noćnom (III.smjena) dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. Smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48.

Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Iz evidencije o prisutnosti na radu tužitelja MD za razdoblje od lipnja 2016. do lipnja 2021. Razvidan je njegov angažman za svaki dan tijekom navedenog razdoblja odnosno ta evidencija prikazuje u kojem vremenu je tužitelj radio svaki pojedini dan u mjesecu i to na način da ako pojedini stupac u evidenciji (koji predstavlja dan u mjesecu) sadrži kombinaciju brojki popodne 3-noćna 2 znači da je radio toga dana od 19,00 do 00,00 sati, ako sadrži kombinaciju dopodne 1- noćna 6 znači da je radio od 00,00 do 7 sati toga dana, ako sadrži kombinaciju dopodne 7- popodne 1 znači da je radio od 7,00 do 15,00 sati, ako sadrži kombinaciju dopodne 7 - popodne 5 znači da je radio od 7,00 do 19,00 sati taj dan, ako sadrži kombinaciju dopodne 6 – popodne 2 znači da je radio od 8,00 do 16,00 sati te ako je navedeno popodne 8 znači da je radio od 14,00 do 22,00 sata. Također, navedeno proizlazi i iz tablica rekapitulacije prekovremenih sati Sektora za računovodstvo u kojoj je izvršena usporedba podataka iz platnih lista, evidencije prisutnosti i podataka iz Sektora osiguranja pravosudnih tijela. Dokaz: evidencija prisutnosti na radu tablica prekovremenih sati Dakle, iz rekapitulacije (konkretno kumulativa stupaca 10,11 i 13) je razvidno da su tužitelju u razdoblju od lipnja 2016. do lipnja 2021. isplaćeni svi ostvareni prekovremeni sati (964,5 sati), te da mu je po osnovi prekovremenih sati u tom periodu preplaćeno bruto 5,18 kn (kumulativ stupca 16 tablice). Stoga se predlaže sudu odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom u cijelosti.

3 Tužitelj u podnesku od 15 travnja 2022 navodi da u istovrsnim predmetima već postoji jasan stav sudske prakse i to stav Vrhovnog suda RH broj Revr-1158/14 od 14. ožujka 2017.g. Prije svega se ističe da preraspodjela ili turnus nisu jedno te isto. Smjena ili turnus je definirana čl.44.st.6. i 8. KU, dok preraspodjela radnog vremena je utvrđena ZOR-om te nije moguća u službi kao što je tužiteljeva koja se odvija kroz 24 sata, 365 dana u godini. Međutim, upravo na tome primjeru će tužitelj ukazati gdje nastaje razlika u plaći koja je predmet ove tužbe. U listopadu 2012.g. mjesečni fond radnih sati bio 176, a dobio se na način da se broj radnih dana pomnoži sa osam sati, kako to propisuje čl.44.st.10 i 12. KU. Dan 08.10.2012.g. bio je blagdan, dakle neradni dan te se kao takav ne ubraja u mjesečni fond radnih sati iako je bio ponedjeljak. Tuženik krivo taj dan ubraja u radne dane te množi 23 dana sa osam sati i dobije broj od 184 sata, te tek nakon toga broja isplaćuje dodatak za prekovremeni rad, iako tu već ima osam sati prekovremenog rada. Ispravno je da se prekovremeni rad isplaćuje nakon fonda od 176 h te zbog toga tu i nastaje razlika plaće .Nadalje, tužitelj će objasniti od samog početka nezakoniti rad poslodavca na način da će stavku po stavku obrazlagati svoje stavove.

Prije svega treba uzeti u obzir da se u konkretnom predmetu ne radi o naknadi za blagdan, već se potražuje razlika plaće koja je nastala zbog neisplaćenih prekovremenih sati. Dodatak za rad blagdanom je uredno plaćen.

Dalje se Poziva se na čl.44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 93/08) kao i identičani KU-i iz 2012.g. i 2013. godine, koji točno navodi u st.1: „Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se…. ….za prekovremeni rad 50%

Redovni mjesečni fond radnih sati je osnova za isplatu osnovne plaće, koja se dobije na način da se koeficijent složenosti poslova pomnoži s osnovicom za izradu plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu radnog staža.

Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koji se dobiju na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa brojem radnih sati u danu ( dakle broj radnih dana x8, čl.44.st.12.)

Dakle, službenik je odradio 19 radnih dana i 24 h blagdana u tom mjesecu, dakle u tom mjesecu ima 152 h redovnog rada i 24 h prekovremenog rada.

Poslodavac netočno evidentira da taj isti službenik ima ukupno 176 h rada, dakle zbrojio je sate radnih dana i sate rada na blagdan te mu prekovremene sate isplaćuje tek nakon toga zbroja, a što je potpuno netočno.

Upravo stoga se ovom tužbom ne potražuju svi prekovremeni sati, jer je većina njih i isplaćena i to temeljem naloga za prekovremeni rad, a koji je poslodavac u obvezi izdati.

Međutim, sporni su oni sati prekovremenog rada koji nastaju u mjesecu u kojem blagdan spada pod radni dan, od ponedjeljka do petka.

Dakle, službenik koji radi po redovnom rasporedu na blagdan, a koji pada na radni dan, ima pravo na plaću za taj dan uvećanu za 150% te ukoliko mu tada odrađeni dani prelaze mjesečni fond radnih sati, ima pravo i na prekovremeni rad. Znači, da službenik kada odradi na blagdan automatski ne ostvaruje pravo na prekovremeni rad, već tek na kraju mjeseca se ukaže razlika, da li je prešao fond radnih sati ili ne.

Tuženik netočno navodi da je tužiteljev rad na blagdan, redovan rad.

Tužitelj prema redovnom rasporedu radi na blagdan, ali je to njemu kao i svim ostalim građanima RH neradni dan. Upravo stoga što radi na neradni dan ima pravo na dodatak za rad na blagdan, a ukoliko tako odrađeni sati prelaze mjesečni fond radnih sati, tužitelj ima pravo i na prekovremene sate.

Dodaci iz čl.44. KU za prekovremeni rad odnosno rad na blagdan se međusobno ne isključuju. Neradni dani, odnosno dani blagdana su određeni Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima i RH. Tužitelju su i ti dani, iako ih on po redovnom rasporedu možda i radi, ipak neradni dani po sili zakona, ali ih on zbog prirode svoga posla ponekad i odradi te tada dobije povećanu plaću.

Dakle, radni i neradni dani u zatvorskom sustavu ne utvrđuju se dnevnom zapovjedi, već zakonom.

Stoga, ako tužitelj odradi svoj redovni raspored rada, te odradi i blagdan, ima pravo pored dodataka za rad blagdanom, pravo i na uvećanje plaće za prekovremeni rad, ali pod uvjetom da mu ti odrađeni sati prelaze redovni mjesečni fond radnih sati. Tužitelj ostaje kod svih predloženih dokaza, predlaže da se provede financijsko vještačenje te predlaže usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

4 Tuženik u podnesku 3 kolovoza 2022 sukladno prethodno navedenom nalogu suda dostavlja traženu dokumentaciju, a u odnosu na dostavljeni podnesak tužitelja od 7. lipnja 2022. očituje se na način da se protivi uputi tužitelja da vještak obračuna svaki sat rada odrađen na blagdan i neradni dan određen zakonom kao sate rada koji su prelazili mjesečni fond radnih sati, odnosno kao prekovremene sate jer takva uputa nije u skladu s odredbom članka 38. St.10 Kolektivnog ugovora za državne službenike I namještenike (“Narodne novine”, br: 112/17, 12/18, 2/19, 119/19 I 66/20) važećeg tijekom utuženog razdoblja.

5 Tužitelj u daljnjem podnesku dalje navodi da predlaže zadatak vještaku kako slijedi /podnesak 27 siječnja 2023/

da vještak financijske struke obračuna razliku plaće tužitelja, za pojedine mjesece utuženog razdoblja na ime ostvarenih, a neplaćenih sati prekovremenog rada, u smislu odredbi članka 44. stavka 10. i stavka 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj: 104/13, 150/13, 153/13, 71/16 i 123/16), a sadržaj istih odredbi identičan je članku 38. stavak 10. i stavku 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 112/17, 12/18), a koje glase:

„Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2prve-2 druge-2treće-2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati,

„Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.“

Pošto navedenim odredbama nisu obuhvaćeni blagdani, neradni dani određeni zakonom i dani Uskrsa koji su padali od ponedjeljka do petka, tužitelj predlaže da vještak financijske struke obračuna tužitelju i sate rada odrađene na blagdan i druge neradne dane utvrđene zakonom i na dane Uskrsa (koji su padali od ponedjeljka do petak i to prema Tumačenju (uz.t. 8) sjednice Zajedničke komisije za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, održane 16. svibnja 2012 godine u Ministarstvu uprave u kojem se navodi: „Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebna naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi na taj dan. Ako na taj dan radi plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određen zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se na kraju mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.

Na predloženi predmet vještačenja upućuje:

- Presuda Županijskog suda Gž R-1215/2021-2 od 29. srpnja 2021. godine:;

- Presuda Gž R- 59/2015-2 od 5. studenog 2015. godine;

- Tumačenje 19/44 od 20. prosinca 2013.;

- Tumačenje 1/8 od 29. svibnja 2013.;

6 Sud je u dokaznom postupku saslušao tužitelja, proveo dokaz financijskim vještačenjem po vještakinji Jeleni Čurlica, pregledao sve isprave u spisu , tako i zahtjev za mirno rješenje spora, evidencije rada, evidencije prekovremenih sati, obračuni plaća, tumačenje 19/44 od 20 prosinca 13, tumačenje 1/8 od 29 svibnja 13.

6.1. Tužitelj: MD na ročištu 13. veljače 2023. godine iskazuje "Da radi kao pravosudni policajac, zaposlenik Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, Odjel osiguranja pravosudnih tijela, Pododsjek osiguranja Dubrovnik. i u utuženom je periodu od 01.lipnja 2016. do kraja 2021. radio na tom istom radnom mjestu. Rad je organiziran na način da radi u turnusima u ciklusima 12-24-12-48 što znači da radi 12 sati dnevno smjenu pa ima odmor 24 sata pa radi 12 sati noćnu smjenu pa ima odmor 48 sati. Takav rad u turnusima je počeo od siječnja 2017. Ponekad je u utuženom periodu u razdoblju od ponedjeljka do petka bio neradni dan, a ako njemu turnus rada pada na taj neradni dan on tada radi. Tada mu poslodavac taj neradni dan ne bi računao u mjesečni fond radnih sati nego samo u mjesečni fond sati pa je to dovelo do pogrešnog načina obračuna prekovremenog rada. Tako da mu je obračunato i plaćeno manje sati prekovremenog rada od stvarno odrađenih sati prekovremenog rada.“ Kada ga pitate dali je poslodavac vodio evidenciju koje su dane radili, da vođena je evidencija rada. U utuženom razdoblju na ime prekovremenog rada nije koristio slobodne dane, niti je poslodavac donio odluku o korištenju slobodnih dana kao naknadu za ostvareni prekovremeni rad. Kada ga pitate dali mu je poslodavac u jednom mjesecu isplatio sve sate prekovremenog rada, ne, nekada bi se dogodilo da u mjesecu u kojem je odrađen prekovremeni rad poslodavac isplatio samo dio tog prekovremenog rada, a preostali dio bi prebacio i isplatio u narednom mjesecu, ako bi u tom mjesecu radili manje prekovremenih sati od dopuštenog.

6 2. Vještakinji je dat nalog sukladno rješenju ovog suda od 18. svibnja 2023. i to

Vještak je dužan razmotriti ovaj parnični spis i na temelju priloženih isprava izraditi nalaz i mišljenje u kojem će prikazati

- da li je tužitelj u utuženom razdoblju od 25. lipnja 2016. do 31. prosinca 2021. radio u smjenama ili turnusima;

- koliko je sati tužitelj mjesečno radio u utuženom razdoblju od 25. lipnja 2016. do 31. prosinca 2021.;

- koliko je sati tužitelj mjesečno u utuženom razdoblju od 25. lipnja 2016. do 31. prosinca 2021. radio prekovremeno (prekovremeni rad), vodeći računa da se sukladno čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ br. 104/13, 150/13, 153/13, 71/16, 123/16) odnosno čl. 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ br. 112/17, 12/18, 2/19, 119/19, 66/20) prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili turnusima smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati;

- da li je tuženik kao poslodavac tužitelju obračunao i sukladno važećim propisima kao prekovremeni rad u utuženom razdoblju od 25. lipnja 2016. do 31. prosinca 2021. isplatio sve stvarno odrađene sate prekovremenog rada koje vještak utvrdi pri izradi ovog nalaza te ukoliko nije, kolika je razlika (izražena u Euru) između plaća koje su tužitelju obračunate u utuženom razdoblju i plaća koje bi mu bile obračunate da je tuženik računao sve stvarne sate prekovremenog rada u tom razdoblju, uz sva pripadajuća uvećanja koja tužitelj ostvaruje s osnova rada noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, radom u drugoj smjeni i turnusu.

Sudski vještak će pri izradi nalaza i mišljenja, a za potrebe izračuna stvarnih sati prekovremenog rada tužitelja u utuženom razdoblju, od ukupnog broja odrađenih sati rada u mjesecu odbiti mjesečni fond radnih sati, koji čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen s 8 sati.

6 3. Vještakinja je izradila nalaz i mišljenje sukladno nalogu suda i dostavila isti ls 364 te stakla po mjesecima ls 367

Iz spisa je vidljivo da traženo vještvo treba izraditi za navedeno razdoblje kako slijedi:

- Razlike sati rada za prekovremeni rad, rad noću, rad na državne blagdane, rad u drugoj smjeni, rad subotom, rad nedjeljom, iskazati na temelju evidencije satima rada tužitelja, te obračunskih lista za navedeno razdoblje;

- Rad tužitelja od 14,00 do 22,00 sata treba obračunati kao rad u drugoj smjeni; - Rad tužitelja od 22,00 do 6,00 sati treba obračunati kao rad noću;

- Od ukupne razlike obračunatih prekovremenih sati, treba umanjiti iskorištene slobodne dane, odnosno sate, u omjeru 1:1,5;

- Dodatke na prekovremene sate rada, rad po noći, rad na državne blagdane, rad u drugoj smjeni, rad subotom i nedjeljom, rad u turnusima treba obračunati sukladno važećem kolektivnom ugovoru.

Razlike naknada za prekovremeni rad, rad po noći, rad na državne blagdane, rad u drugoj smjeni, rad u turnusu, rad subotom i nedjeljom, obračunala po nalogu Suda, a prema dokumentaciji u spisu kako slijedi:

1Obračunskih lista - plaća tužitelja za razdoblje od lipnja 2016. godine do prosinca 2021. godine

2. Evidencije mjesečnih sati rada tužitelja za razdoblje od lipnja 2016. godine do prosinca 2021. godine.

3. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike

U tablicama, koje su priložene uz ovaj nalaz i mišljenje od broja 1 do 6 prikazani obračuni naknade plaća koje je obračunao poslodavac i obračun po nalogu suda. Tužitelj je u periodu od lipnja 2016. godine do prosinca 20214. godine jest radio u smjenama ili turnusima.

Sve odrađene mjesečne satnice vidljive su u tablicama od broja 1 do broja 6. Tuženik je kao poslodavac uglavnom obračunao i isplatio odrađene prekovremene sate kao i ostale dodatke, u mjesecima i iznosima kakda to nije vidljivo je u tablicama od broja 1 do broja

6. Prekovremeni rad je obračunat kao rad koji prelazi mjesečnu satnicu

MIŠLJENJE Na temelju zadatka suda, dokumentacije koja je bila na raspolaganju i podataka navedenih u prethodnim tablicama mišljenja je da razlika naknada plaće koja je bila isplaćena i koja je obračunata po nalogu ovog suda, iznosi po osnovi za prekovremeni rad, rad po noći, rad na državne blagdane, rad u drugoj smjeni, rad u turnusu, rad subotom i nedjeljom za razdoblje od 01.06.2016. godine do 31.12.2021. godine u ukupnom bruto iznosu od 596,56 EUR, a sve prema slijedećem tabličnom prikazu

Tužitelj nije imao prigovora na vještvo te je u skladu s istim uredio tužbeni zahtjev.

7 Iz podneska tuženika Tuženica prigovara nalazu i mišljenju vještaka Jelene Ćurlice od 21. ožujka 2024. Naime, u nalazu i mišljenju vještakinja ulazi u usporedan obračun (naziva: „Obračun po nalogu suda“) s obračunom iz COP-a (Centraliziranog obračuna plaća), uslijed kojeg dolazi do razlike u nizu stavaka uključujući stavku minuli rad pa proizlazi da se te stavke u COP-u krivo obračunavaju.

Što se tiče prekovremenog rada, vještakinja nije brojčano navela sate prekovremenog rada koje je tužitelj ostvario u usporedbi s plaćenim satima prekovremenog rada po mjesecima tijekom utuženog razdoblja, a u kojem slučaju bi onda bilo sasvim razvidno da postoje mjeseci u kojima je tužitelj ostvario manje prekovremenih sati od onih koji su mu stvarno isplaćeni za taj mjesec.

1 0

Vještakinja je jedino za kolovoz 2016. u dijelu tablice u rubrici „Isplaćena plaća“ unijela 15 isplaćenih prekovremenih sati, dok je u rubrici „Obračun po nalogu suda“ unijela ostvarenih 13 prekovremenih sati tužitelja, što rezultira preplatom po osnovi prekovremenog rada za taj mjesec, dok za sve ostale mjesece nije unijela razlike između ostvarenih i isplaćenih prekovremenih sati.

7 1 Vještakinja na saslušanju iskazuje da u potpunosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja i detaljnog očitovanja od 01. svibnja 2024. ls 407-409. u svome vještačenju se očitovala svome nalazu i mišljenju. Tužitelj jest u zadanom periodu radio u smjenama odnosno u turnusima, sve odrađene mjesečne satnice vidljive su u tablicama od broja 1-6. Tuženik je kao poslodavac uglavnom obračunavao i isplati prekovremen sate kao i ostale pripadajuće dodatke, a u mjesecima i iznosima kada to nije jasno je navedeno u prethodno spomenutim tablicama. Treba istaknuti da se prekovremeni rad uvijek obračunava kao rad koji prelazi mjesečnu satnicu pa se u skladu s tom maksimom izradio i ovaj nalaz i mišljenje."

Pun. tužitelja postavlja pitanje je li tuženik u obračunskim listama iskazivao sve satnice sukladno mjesečnim evidencijama radnog vremena, vještakinja odgovara "nije jer da jest ne bi bile razlike između obračuna moga obračuna i obračuna plaće koja je isplaćena".

Na pitanje zz tuženika je li prilikom izrade nalaza i mišljenja uzela u obračun mjesece u kojima je tužitelj ostvario manje prekovremenih sati od onih koji su mu stvarno isplaćenih taj mjesec, vještakinja odgovara da jest pa zato i postoje negativne razlike.

Na daljnje pitanje a vezano za prethodni odgovor, koja je razlika između tablice tuženika i tablice vještakinje, vještakinja odgovara kako se i očitovala na podnesak tuženice od 24. travnja 2024., prilikom izrade nalaza i mišljenja susrela se sa situacijom da u pojedinim mjesecima organizacijom rada tužitelju nije bila ispunjena sva mjesečna satnica a tuženica nije obračunala nadopunu satnice

.Sukladno njezinom iskustvu u ovakvim i sličnim vještačenjima RH je uvijek obračunavala nadopunu satnice do punog mjesečnog fonda sati što je i dužna obračunati, a ukoliko nije punu satnicu postigla organizacijom rada pa takav slučaj konkretno imamo u mjesecu svibnju 2017. godine.

U očitovanju na prigovore tuženice vještakinja ističe ls 407

7 2 : Očitovanje vještakinje na podnesak tuženice od 24.04.2024.

U slijedećoj tablici pojašnjava razlike za svaki mjesec u kojem se razlikuje tablica tuženica i nalaz i mišljenje. Nadalje ističe da je obračun tuženice samo do lipnja 2021. godine, a ne do prosinca sukladno nalogu suda.

Također valja napomenuti da je tuženica izradila razlike samo u mjesečnim fondovima sati i prekovremenih sati, a nije pojedinačno računala i sve ostale dodatke s osnova rada noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, radom u drugoj smjeni i turnusu.

1 veljača 17 Sve je točno obračunato

1 1

2 svibanj17 Razlika je nastala jer je obračunat manji fond redovnih sati. Naime organizacijom rada tužitelju nije bila ispunjena sva mjesečna satnica, a tužiteljica nije obračunala nadopunu satnice za 2 sata.

3 lipanj-17 Razlika je nastala jer je obračunat manje sati dodataka za rad u turnusu od strane tuženice

4 srpanj-17 Razlika je nastala jer je obračunat manji fond redovnih sati. Naime organizacijom rada tužitelju nije bila ispunjena sva mjesečna satnica, a tužiteljica nije obračunala nadopunu satnice za 2 sata.

5 kolovoz17 Razlika je nastala jer je obračunat manji fond redovnih sati. Naime organizacijom rada tužitelju nije bila ispunjena sva mjesečna satnica, a tužiteljica nije obračunala nadopunu satnice za 2 sata.

6 rujan-17 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu od strane tuženice

7 listopad17 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad noću od strane tuženice

8 studeni17 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu od strane tuženice

9 prosinac17 Razlika je nastala jer je tužiteljica obračunala manji fond redovnih sati. Naime organizacijom rada tužitelju nije bila ispunjena sva mjesečna satnica, a tužiteljica nije obračunala nadopunu satnice za 1 sat kao i u obračunu sati noću.

10 siječanj18 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu od strane tuženice

11 ožujak-18 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu od strane tuženice

12 travanj18 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu od strane tuženice

13 svibanj18 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu od strane tuženice

14 lipanj-18 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu od strane tuženice

15 srpanj-18 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu, dodatka za rad subotom i dodatka za rad nedjeljom od strane tuženice

16 kolovoz18 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu od strane tuženice

17 rujan-18 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu, dodatka za rad subotom i dodatka za rad nedjeljom od strane tuženice 18 listopad

18 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u drugoj smjeni od strane tuženice

1 2

19 studeni18 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu, dodatka za rad subotom i dodatka za rad nedjeljom od strane tuženice

20 prosinac18 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu od strane tuženice

21 siječanj19 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu od strane tuženice

22 veljača19 Razlika je nastala jer je tužiteljica obračunala manji fond redovnih sati. Naime organizacijom rada tužitelju nije bila ispunjena sva mjesečna satnica, a tužiteljica nije obračunala nadopunu satnice za 1 sat.

23 ožujak-19 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu od strane tuženice

24 srpanj-19 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu od strane tuženice

25 kolovoz19 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu od strane tuženice

26 rujan-19 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu, dodatka za rad subotom i dodatka za rad nedjeljom od strane tuženice 27 studeni19 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu od strane tuženice

28 prosinac19 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu, dodatka za rad subotom i dodatka za rad nedjeljom i dodatka za rad noću od strane tuženice

29 travanj20 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu i dodatka za rad noću od strane tuženice, a ostali dodaci uopće nisu bili obračunati

30 svibanj20 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu i dodatka za rad noću od strane tuženice

31 srpanj-20 Razlika je nastala zbog obračuna godišnjeg odmora koji se računa kao prosjek prethodna 3 mjeseca

32 listopad20 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu i dodatka za rad noću od strane tuženice

33 prosinac20 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu i dodatka za rad noću od strane tuženice

34 veljača21 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu i dodatka za rad noću od strane tuženice

35 ožujak-21 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu ,dodatka za rad noću i dodatka za rad u smjeni od strane tuženice

36 travanj21 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu, dodatka za rad noću i dodatka za rad u smjeni od strane tuženice

37 svibanj21 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu od strane tuženice

1 3

38 lipanj-21 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u smjeni od strane tuženice

39 srpanj-21 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu ,dodatka za rad noću i dodatka za rad u smjeni od strane tuženice

40 kolovoz21 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu, dodatka za rad noću i dodatka za rad u smjeni od strane tuženice

41 rujan-21 Razlika je nastala jer je obračunato manje sati dodataka za rad u turnusu, dodatka za rad noću i dodatka za rad u smjeni od strane tužene

8. Ocjenom navedenih dokaza, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 25/13; dalje: ZPP), utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan.

8.1. U postupku nije sporno:

- postojanje radnog odnosa,

- Da se tužitelj obratio tuženiku za mirno rješenje spora

9. Člankom 65. st. 1. ZR-a, prekovremeni rad je definiran kao rad koji radnik obavlja na pisani zahtjev poslodavca, u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena.

10 Ovaj sud je tužbeni zahtjev tužitelja cijenio sukladno odredbama članka 8., članka 41. i članka 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 89/12. i 104/13., u daljnjem tekstu: KU) koje su identične odredbama članka 38. stavka 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 112/17 i 12/18).

11 Odredbom članka 8. KU/13 koja je identična odredbi članka 8. KU 112/17 i 12/18 propisano je da je puno radno vrijeme službenika i namještenika 40 sati tjedno, raspoređeno u pet radnih dana, od ponedjeljka do petka, te da dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od osam niti duže od 12 sati, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada, a službenik i namještenik mora biti obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s točno naznačenim satom početka rada, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, o čemu je službenika i namještenika nužno u pisanom obliku obavijestiti najmanje 24 sata unaprijed.

1 4

12 Prema članku 41. KU/13 koji je identičan članku 35. KU 112/17 i 12/18 plaću državnog službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, s time da su dodaci na osnovnu plaću - dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

13 Odredbom članka 44. KU/13 i članka 38. KU/112/17 i 12/18 propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada i to: – za rad noću 40%, – za prekovremeni rad 50% ,– za rad subotom 25%, – za rad nedjeljom 35%, – za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, – za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, – za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%,– za rad u turnusu 5%. Dodaci iz st. 1. međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni.

14Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz ovog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnost za rad), utvrđeno temeljem službene evidencije o satima provedenim na pasivnom dežurstvu, službeniku i namješteniku isplatit će se 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva.

15 Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u 8 Poslovni broj: Pr- 475/2018-28 prijepodnevnom (I.smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana. Rad u I. smjeni je od šest do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati.

16 Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48

. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom.

17 Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena, te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog članka međusobno se ne isključuju. Umjesto uvećanja osnovne

1 5

plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

18 Iz provedenog dokaznog postupka ovaj sud drži utvrđenim kako je tužitelj kao zaposlenik tuženika na svom radnom mjestu sukladno Rješenju o rasporedu na to radno mjesto u utuženom razdoblju . prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvario prekovremeni rad i to u turnusima koji rad je sukladno članku 44 KU/14 koji je identičan članku 38. 112/17 i 12/18 definiran na način da 12 sati dnevno radi u ciklusima od 12 sati kao dnevni rad, 24 sata je slobodan, 12 sati uključivo i noć radi i 48 sati je slobodan.

19Odmjera je ovog suda kako se u ovoj pravnoj stvari sukladno naprijed citiranim odredbama važećih KU za državne službenike i namještenike prekovremeni radom smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda sati predviđen odredbom članka 44. stavak 12. KU/13 i članka 38. stavak 1 KU 112/17 i 12/18.

20Redovni mjesečni fond sati kako mjesečni fond sati predstavlja osnovu za izračun vrijednosti sata rada i dobiva se na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka (uključujući blagdane i zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnože sa 8 sati rada.

21Mjesečni fond sati različit je po mjesecima i točno utvrđen za svaki mjesec ovisno o broju radnih dana u mjesecu zajedno sa radnim danima na koje se ne radi sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (NN 33/96, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11) što kontrolira JOPPD obrazac kroz sustav porezne uprave za svakog djelatnika pojedinačno koji je vezan uz kontrolu izračuna uplate pripadajućeg doprinosa, poreza i prireza.

22Vrijednost sati rada za sve državne službenike i namještenike izračunava se na isti način tako da se osnovna plaća u dijelu s mjesečnim fondom sati sukladno Tumačenju Komisije za tumačenje odredba i praćenje KU za državne službenike i namještenike br. 27/44 od 20. svibnja 2014.

23 Redovni mjesečni fond radnih sati iz članka 44. stavka 12 KU/13 i članka 38. stavka 1 KU 112/17 i 12/18 za službenike i namještenike dobiva se na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži sa 8 sati i ne uključuje blagdane i praznike koji padaju od ponedjeljka do petka bez obzira u kojem sustavu rada rade od ponedjeljka do petka, smjena (2-2-2-2), turnus (12-24-12-48) ili na drugačiji način. Službenici koji su ostvarili prekovremene sate rada sukladno odredbi članka 44. KU/13 i članka 38. KU 112/17 i 12/18 ostvaruju pravo na uvećanje osnovne plaće za sate prekovremenog rada od 50% jer se navedeni dodaci ne isključuju. Definicija plaće i dodataka na plaće propisana je člankom 35. KU za državne službenike i namještenike NN 112/17 i 12/18 te je identična definiciji iz članka 41. KU/13 koja navodi da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na

1 6

koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža dok su dodaci na osnovnu plaću dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaća. Isto tako osnovna plaća uvećava se za svaki sat rada definiran člankom 38. KU za državne službenike i namještenike 112/17 i 12/18 i člankom 44. KU/13. Mjesečni fond sati različit je po mjesecima i točno utvrđen za svaki mjesec ovisno o broju radnih dana u mjesecu i radnih dana na koje se ne radi sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH te se obračunava unutar sustava COP-a i jedinstveno je za sve službenike

24. Iz dostavljene dokumentacije i to evidencije radnog vremena tužitelja, rješenja o rasporedu te evidencije o korištenju slobodnih dana, kao i nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka ovaj sud drži utvrđenim kako je tužitelj u utuženom razdoblju radio

- organiziran u turnusu koji je u smislu odredbe članka 44. KU definiran na način da 12 sati dnevno radi u ciklusima 12 (dnevni rad) – 24 (slobodno) – 12 (uključivo noć) – 48 (slobodan) te je izvršena usporedba obračunskih isprava za isplatu plaće i evidencije o korištenju radnog vremena.

25 Isto tako ovaj sud drži utvrđenim kako je mjesečni fond sati i mjesečni fond radnih sati uziman u obzir prilikom utvrđenja da li je tužitelj u utuženom razdoblju radio prekovremeno.

26 Prilikom izrade nalaza i mišljenja vještakinja je detaljno utvrdila za svaki mjesec mjesečni fond sati i fond sati blagdana u tjednu od ponedjeljka do petka te izračunala mjesečni fond radnih sati . Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da su tužitelji evidentirani i obračunati prekovremeni sati na način da je uzeta u obzir vrijednost osnovanog sata uvećano za posebne uvjete rada i vrijednost dodatka za prekovremeni rad i da je tuženik evidentirao i obračunavao dodatke za rad tužitelja za rad u turnusu kada je to primjenjivo, rad na dane blagdana, subotom i nedjeljom i ostale dane ovisno o dobu dana kada je tužitelj radio primijenivši propisana uvećanja iz KU koji se nisu isključivali.

27 Na takav način utvrđeno je da su dodaci obračunati na broj sati koji odgovaraju odrađenom broju sati ovisno o danu kada je tužitelj radio i ovisno o danu u tjednu te blagdani kada je tužitelj radio. Tuženik je na ime prekovremenog rada obračunavao iznos koji se odnosi na umnožak u obračunskim listama iskazanog broja prekovremenih sati i vrijednosti osnovnog sata uvećanog za pripadajuća uvećanja te dodatak za prekovremeni rad od 50%. Vještak je za svaki mjesec utvrdio mjesečni fond sati, mjesečni fond radnih sati i broj prekovremenih sati temeljem usporedbi sva tri rada iz obračunske isprave za isplatu plaće i evidencije o korištenju radnog vremena, te je utvrdio kako u konkretnom slučaju iskazan broj sati za slobodne dane u obračunskoj ispravi za isplatu plaće se razlikuje od broja sati iskazanog u evidencijama o korištenju radnog vremena u pojedinim mjesecima. Stoga je vještak izračunao potraživanje sukladno nalogu suda.

28Ovaj sud je u cijelosti prihvatio navode vještačenja kako potraživanje tužitelja po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada iznosi upravo iznos u tužbenom zahtjevu, 596,56 EUR

1 7

29 Za istaknuti je da je vještakinja sve prigovore detaljno otklonila na saslušanju i u više nego detaljnom očitovanju u svojim tablicama ls 407 radi čega ovaj sud smatra da uopće nema bilo kakve potrebe provoditi dopunu vještačenja

Isto tako, ovaj sud drži kako je prilikom obračuna neisplaćenog prekovremenog rada trebalo uzeti u obzir odredbu članka 44. KU/13 i članka 38. KU 112/18 u dijelu u kojem se navodi da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sati prekovremenog rada=1 sat i 30 minuta redovnog sata rada) u kojem slučaju je potrebno izdati Rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kada je taj prekovremeni rad ostvaren.

.

30Naime, odredbom članka 93. stavka 2. ZR propisano je da je poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaće, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti dužan do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.

31 Člankom 93. stavkom 3. ZR-a navedeno je da su isplate navedene u stavku 2. predmetnog članka ovršne isprave, a stavkom 4. da ministar pravilnikom propisuje sadržaj navedenih isprava.

32 Slijedom svega iznijetog ovaj sud je sukladno odredbi članka 10. Zakona o državnim službenicima (Narodne novine, broj 92/05 i 107/07 - dalje: ZDS), članka 92. Zakona o radu (Narodne novine, broj 137/03 - dalje: ZR/04), članka 86. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09 i 61/11) i odredbe članka 65. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17 i 98/19) te odredbe članka 39. stavka 10. i 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 150/04, 77/07 i 98/07 - dalje: KU/04) i članka 44. stavka 10. i 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 93/08 - dalje: KU/08) kojima je propisano da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili u turnusu smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog radnih fonda sati, koji je pak definiran kao sati koje službenik treba raditi u tekućem mjesecu a koji se dobije na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati, uzimajući u obzir tumačenje odredbe članka 44. stavka 10. i 12. KU/08 koje je na sjednici 16. svibnja 2012. dala Zajednička komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora, prema kojem se prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu dobiju na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati, koji se pak dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati, pri čemu u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom, a ako djelatnik radi na blagdan ili neradni dan određen zakonom, plaća mu se uvećava za rad blagdanom odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca, kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati tužitelju dosudio iznos od , 596,56 EUR Na dosuđeni iznos ovaj sud je tužitelju dosudio i zakonsku zateznu kamatu sukladno odredbi članka 277. ZOO-a u visini propisanoj važećom uredbom o visini stope zatezne kamate te odredbe članka 26. i 29. ZOO-a počev od dospijeća do isplate s time da nije dosudio zakonsku zateznu kamatu na iznos poreza na dohodak i prireza porezu

1 8

na dohodak sadržanim u gore navedenim bruto iznosima sukladno odredbi članka 45. stavak 1. i stavak 2. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04 – u 13 Poslovni broj:daljnjem tekstu ZPD) kojim je propisano da predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz članka 14. ZPD-a ili sam porezni obveznik, i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate. Odredbom članka 45. stavak 4. i stavak 5. ZPD-a kao i članka 61. stavak 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06 i 68/07 – u daljnjem tekstu Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz članka 14. tog Zakona i članka 11., članka 12. i članka 15. tog Pravilnika, umanjenog za obračunate i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavak 9. i članka 16. stavak 2. ZPD-a te umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. stavak 1. i stavak 2. ZPD-a.

34 Sud dodaje da glede navoda tuženika na ročištu 30 siječnja 2023. da je trebalo tražiti ponovno zahtjev za mirno rješenje spora za razdoblje od 25 lipnja 2021 do 1 siječnja 2022 jer da se za to razdoblje tužitelj nije prethodno obratio tuženici radi mirnog rješenja spora ( čl. 186.a ZPP), ističe se slijedeće

Naime, potraživanje tužitelj temelji iz osnove radnog odnosa i iz iste činjenične i pravne osnove, pa je tužitelju pravno dopušteno u tijeku postupka obuhvatiti i ono vremensko razdoblje koje nije obuhvatio tužbom, a koje razdoblje se odnosi na vrijeme dok je trajao postupak.

U ovom slučaju kad se radi o činjenično i pravno istoj vrsti zahtjeva, a samo se radi o drugom razdoblju koji se u kontinuitetu veže na razdoblje za koje je već ranije podnesen zahtjev u smislu čl. 186.a ZPP, te ako se tužbeni zahtjev preinačuje i povisuje smo zbog proteklog novog razdoblja tijekom parnice, tada nije potrebno podnositi novi zahtjev za mirno rješenje spora temeljem čl. 186.a.ZPP. U protivnom bi značilo da bi tužitelj tijekom parničnog postupka svaki mjesec trebao podnositi novi zahtjev za mirno rješenje spora i nakon toga podnijeti novu tužbu, a što je potopno neprihvatljivo i nesvrsishodno, te zasigurno nije svrha odredbe čl. 186.a.ZPP. /tako I Županijski sud u Splitu Gž r 96-12

35. Tužitelj je u cijelosti uspio u postupku, pa temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 155. ZPP-a, uslijed zastupanja po punomoćniku odvjetniku, ima pravo na nadoknadu troška sastava tužbe u iznosu od 100 EUR (tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, ¨Narodne novine¨ broj, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, u nastavku OT, u vezi s tbr. 42. OT-a), sastava obrazloženih podneska .19 travnja 2022, , 12 veljače 2023, 14 veljače 2023, , 25 travnja 2024, u iznosu od po 100 EUR kuna (tbr. 8. t. 1. OT-a u vezi tbr. 42. OT-a), te zastupanja na ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari 8 lipnja 2022, 30 siječnja 2023, 13 veljače 2023 24 listopada 2024 i 27 studenog 2024. u iznosu od po 100 EUR kuna (tbr. 9. t. 1. OT- a u vezi tbr. 42. OT-a), sve plus PDV 25 posto .time ukupnog troška zastupanja u iznosu od 625 - (uključujući PDV)

1 9

Podnesak od 30 siječnja 2023 nije priznat jer je tada održano ročište pa je isti mogao biti elaboriran na ročištu.

Podnesak od 10. ožujka 2023 .nije priznat jer je isti samo dostava uplate na vještvo.

24.2. Tužitelj je, uz navedeno imao trošak plaćenog predujma vještačenja u iznosu od EUR 500 pa mu, sa troškom zastupanja, pripada pravo na nadoknadu troška postupka u ukupnom iznosu od 1125 EUR

25. Odluka o zateznoj kamati tekućoj na trošak postupka je donesena temeljem čl. 30. Ovršnog zakona (¨Narodne novine¨ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17), u vezi s čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a.

U Dubrovniku, 26. ožujka 2025.

S u t k i nj a

Kate Ogresta Jović

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismenom u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DN-a:

- punomoćnik tužitelja

- punomoćnik tuženice.

Nakon pravomoćnosti:

- Porezna uprava Dubrovnik