REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
STALNA SLUŽBA U KRAPINI
Krapina, Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1
Poslovni broj: Pn-41/2022-46
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini po sutkinji Romani Mališ, u parničnom predmetu tužitelja UM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Miljenki Klasić, odvjetnici u Krapini, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, zastupan po odvjetnicima iz OD Grgić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon javno provedene i zaključene glavne rasprave 28. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 26. ožujka 2025. donio je, objavio je,
r i j e š i o j e
Dopušta se preinaka tužbe.
i
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Vukovarska 282, OIB 22694857747, isplatiti tužitelju UM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 9.131,03 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim:
-na iznos od 6.100,00 eur po osnovi neimovinske štete od 29.7.2019. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31.12.2022, a od 1.1.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do 31.12.2023., a od 1.1.2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u skladu s čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku 15 dana,
-na iznos od 704,00 eur po osnovi tuđe pomoći i njege od 26. ožujka 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u skladu s čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku 15 dana,
-na iznos od 2.327,03 eur po osnovi materijalne štete tekućim od 11.1.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do 31.12.2023., a od 1.1.2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u skladu s čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku 15 dana.
II Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Vukovarska 282, OIB 22694857747, da tužitelju UM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi parnični trošak u iznosu od 2.695,24 € sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26. ožujka 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u skladu s čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima, sve u roku 15 dana.
III O d b i j a s e tuženik sa zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka kao neosnovanim.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je 7.6.2019. oko 15,10 sati u [adresa], došlo do prometne nezgode u kojoj je tužitelj kao vozač motocikla zadobio tjelesne ozljede. Prometnu nezgodu je skrivila DM koja je, olako smatrajući da time neće ugroziti druge sudionike u prometu, protivno odredbi čl. 45.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, upravljajući osobnim automobilom reg. oz. [registarska oznaka], izlazila unazad uzbrdicom kolnog prilaza dvorišta kbr. 40 na kolnik nerazvrstane ceste iz smjera istoka u smjeru zapada uključujući se u promet te nije propustila motocikl kojim je upravljao UM krećući se cestom na koju se uključivala njoj s desne strane, iz smjera juga u smjeru sjevera, koji je prilikom uočavanja izlaska osobnog automobila na kolnik, u cilju izbjegavanja naleta na isti, zakočio, te zbog šljunkom zaprljanog kolnika, izgubio kontrolu i pao s motociklom na lijevi bok tako da je u nastavku polegnuti motocikl područjem vizira na prednjem oklopu udario u prema straga okrenuti dio stražnjeg desnog kotača osobnog vozila koje je u trenutku naleta stajalo zapriječivši desnu stranu kolnika UM, uslijed čega je UM zadobio tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji.
1.1. U navedenoj prometnoj nezgodi na motociklu tužitelja marke “Honda” tipa “JF64E”, proizveden 2018., nastala je po mišljenju tužitelja šteta u visini od 2.327,03 € prema konačno specificiranom zahtjevu od 22. svibnja 2025. (list 164-165 spisa). Iako je tužitelj 2019. dostavio tuženiku odštetni zahtjev, tuženik štetu na motociklu tužitelja do dana podnošenja predmetne tužbe nije niti procijenio.
1.2. Osim materijalne štete na motociklu, u navedenoj prometnoj nezgodi tužitelj je zadobio ozljede uslijed kojih mu je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Tužitelju je nakon prometne nezgode bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tužitelj od tuženika potražuje naknadu imovinske i neimovinske štete za povredu prava osobnosti i to za povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje, prema konačno specificiranom tužbenom zahtjevu od 22. svibnja 2025. (list 164-165 spisa) i to za fizičke bolove iznos od 1.500,00 €; za pretrpljeni strah 2.100,00 € i za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti od 15% 2.500,00 €, te za tuđu pomoć i njegu za ukupno 176 sati x 4,00 €/h, odnosno 704,00 €, odnosno sveukupno iznos od 6.804,00 €.
1.3. Tužitelj potražuje i zakonsku zateznu kamatu i to za neimovinsku štetu za povredu prava osobnosti od 29.7.2019., za imovinsku štetu za povredu prava osobnosti na ime tuđe pomoći i njege od dana donošenja prvostupanjske odluke, za imovinsku štetu na motociklu od 11.1.2023., kao i troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude.
2. U opsežnom odgovoru na tužbu (list 30-37 spisa) tuženik u bitnome osporava nastanak štetnog događaja kako je to opisano u tužbi i pasivnu legitimaciju tuženika, jer do pada tužitelja s motocikla nije došlo krivnjom osiguranika tuženika, već je uzrok nastanka predmetne prometne nezgode mačka koja je pretrčavala preko kolnika od lijeve prema desnoj strani i stanje kolnika koji je bio uprljan šljunkom i nije bio održavan za siguran i nesmetan promet vozila ( izjava tužitelja neposredno po štetnom događaju). Dakle, tuženik ističe prigovor isključive krivnje treće osobe za nastanak predmetne prometne nezgode, tj. Grad Krapina, koji upravlja i održava predmetnu nerazvrstanu cestu i bio je dužan poduzeti sve potrebne mjere za sigurno odvijanje prometa, pa tako i zbrinuti pse i mačke koje se kreću uz ceste. Opreza radi, tuženik osporava krivnju svog osiguranika, jer drži da isto ne proizlazi iz dostavljenih i predloženih dokaza uz tužbu, time više što nije došlo do kontakta motocikla i automobila osiguranika tuženika. Naime, međusobna odgovornost vlasnika motornih vozila u slučaju nezgode izazvane motornim vozilom u pokretu uređena je odredbom čl. 1072. st. 1. do st. 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05 i 41/08, dalje: ZOO) te da se za razrješenje međusobnih odnosa imaoca primjenjuju pravila o odgovornosti po osnovi krivnje (čl. 1045. st. 1. i čl. 1049. ZOO). Nesporno je da tužitelj način i brzinu kretanja motocikla nije prilagodio osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, odnosno nije postupio u skladu s odredbom čl. 51. i 53. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17 i 70/19 – dalje: ZOSPC ). U svakom slučaju, ako je vozilo osiguranika tuženika i sudjelovalo u predmetnoj nezgodi, postoji krivnja tužitelja jer je na dovoljnoj udaljenosti mogao uočiti predmetno vozilo, pa je radnjom skretanja mogao izbjeći sudar bez da sebe i druge sudionike dovede u opasnost. Konačno, prekoračenje brzine kretanja od strane tužitelja utjecalo je i na opseg pretrpljene štete, tj. šteta bi bila manja da se tužitelj kretao dozvoljenom/prilagođenom brzinom kretanja. Nadalje, tužitelj tijekom vožnje nije koristio zaštitnu kacigu, čime je postupio protivno odredbi čl. 114. ZSPC, pa su ozljede glave posljedica nenošenja iste i u tom dijelu postoji isključiva krivnja tužitelja. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva s naslova naknade neimovinske štete, jer iz dostavljene medicinske dokumentacije ne proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljede koje bi imale za posljedicu povredu prava osobnosti takve težine koja bi opravdavala osnov za dosudom novčane naknade u tužbom zatraženom iznosu. Tuženik smatra da kod tužitelja od ranije postoji stanje narušenog zdravlja, pa je potrebno utvrditi koliko to utječe na konačno utvrđeni stupanj oštećenja zdravlja. Stoga, da bi se naprijed navedene činjenice mogle pravilno utvrditi potrebno je, po mišljenju tuženika, utvrditi zdravstveni status tužitelja prije nastanka štetnog događaja ( dakle, izvršiti uvid u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju koju tužitelj ima od prije nezgode, te cjelokupni zdravstveni karton kako bi se mogao pratiti i tijek liječenja ) te nakon toga cijeniti medicinsku dokumentaciju koja je priložena spisu, a koja je iz vremena nakon nastanka prometne nesreća – štetnog događaja. Osporava se utužena visina štete na motociklu tužitelja u iznosu od 14.000,00 kn imajući vidu oštećenje istog, cijenu novog vozila, amortizacije vozila, datum prve registracije, broj prijeđenih kilometara, ponudu i potražnju, odnosno kretanje cijena na tržištu itd. Tuženik ukazuje na činjenicu da je u zapisniku o očevidu navedeno da se visina štete na motociklu procjenjuje na iznos od 2.000,00 kn. Tuženik osporava da su oštećenja na desnoj strani motocikla nastala u predmetnoj prometnoj nezgodi, pa se moli razgraničiti predmetna oštećenja. Tuženik osporava i zatraženi tijek kamata, smatrajući kako bi, u slučaju osnovanosti tužbenog zahtjeva, tužitelj imao pravo na zatezne kamate tekuće od presuđenja. Obveze tuženika kao osiguratelja po polici osiguranja od autoodgovornosti u pogledu zateznih kamata propisane su odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, koji pak te obveze osiguratelja regulira na poseban način. Kako ne bi trebalo biti sporno da je tuženik ispoštovao zakonsku proceduru i u zakonom predviđenom roku odgovorio tužitelju na njegov odštetni zahtjev, to je zahtjev tužitelja u pogledu tijeka zateznih kamata neosnovan. Ovdje treba naglasiti da postoji bitna razlika između odgovornosti štetnika i odgovornosti osiguravatelja - jedno je odgovornost štetnika, uređena ZOO- om, a drugo obveze osiguratelja koje na temelju i unutar okvira te odgovornosti nastaju, a propisane su ZOOP-om. Tako je primjerice osiguratelj u slučaju odgovornosti svog osiguranika (štetnika) u obvezi samo do iznosa limita osiguranja. Za osiguratelja nadalje postoje i neki razlozi isključenja od obveze naknade štete koji ne vrijede za štetnika, a propisani su ZOOP-om. Jednako tako za osiguratelja vrijedi i poseban režim kamata propisan odredbama ZOOP-a. Treba naglasiti da je ZOOP provedbeni propis kojim su u pogledu osiguranja od autoodgovornosti u nacionalni pravni poredak implementirano određeno zakonodavstvo (Direktive) Europske unije, što se uostalom i izričito navodi u članku 1.a ZOOP-a. Provedbeno zakonodavstvo mora se pak primjenjivati na način koji je usklađen s normom prava EU koju provodi i s praksom Europskog suda. Stoga se nacionalni sudac nikada ne može u potpunosti osloniti na nacionalnu provedbenu normu, već mora poznavati i njezinu europsku pozadinu, na kojoj se ona temelji, što u konkretnom slučaju znači Direktive Europske unije o osiguranju motornih vozila od kojih je najznačajnija VI. Direktiva. Prema istoj, kada se isplata naknade štete potražuje iz police i po polici obveznog osiguranja od autoodgovornosti osiguratelj ima obvezu platiti kamatu samo ako nije udovoljio propisanoj proceduri na davanje ponude ili obrazloženog odgovora [„kada ponuda nije dana unutar propisanog roka“]. Ako je proceduri udovoljeno ne primjenjuje se ni kamata. Također vidljivo je da se osiguratelj sankcionira kamatom samo pod uvjetom ako među strankama ne postoji spor oko odgovornosti i pretrpljene štete [„...pri tome ( primjeni kamata op.a ) važi uvjet da odgovornost kao i pretrpljena šteta i ozljeda nisu predmet spora…“], odnosno pod uvjetom da je zahtjev kompletiran [„tako da (osiguratelj op.a.) MOŽE dati obrazloženu ponudu“]. U suprotnom osiguratelja također ne tereti kamata. Slijedom navedenog jasno je onda kako tužitelj netemeljno potražuje kamate na način označen u tužbi, te bi istom, u slučaju osnovanosti tužbenog zahtjeva pripadala kamata tekuća od dana presuđenja. U svakom slučaju, imajući u vidu činjenicu kako će konačan opseg štete u slučaju osnovanosti tužbenog zahtjeva biti utvrđen tek medicinskim vještačenjem, pa kako je visina štete temeljna pretpostavka postojanja odgovornosti za naknadu štete, a obzirom se visina štete u ovom slučaju utvrđuje odlukom suda kao i osnovanost samog tužbenog zahtjeva, to i neimovinska šteta dospijeva s tim datumom, te može teći od dana presuđenja, jednako kao i imovinska šteta za tuđu pomoć. Konačno, predlaže odbiti tužbeni zahtjev i obvezati tužitelja da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka.
3. U dokaznom postupku izvršen je uvid, odnosno pročitana je sljedeća dokumentacija: zapisnik o očevidu (list 4-8 spisa), zapisnik o očevidu na vozilu (list 9- 12), medicinska dokumentacija za tužitelja (list 18-24, 54, 55-56), odgovor na odštetni zahtjev (list 25), presuda Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj K-394/2019-46 od 7. rujna 2022. protiv optužene DM, koja je postala pravomoćna 29. listopada 2022. (list 58-68), prometna dozvola (list 70-71), e-mail tuženika od 6.12.2022. uz izvid štete (list 75-76), ponuda Viktor moto sport d.o.o. (list 77), provedeno je medicinsko vještačenje po liječniku vještaku dr. Marijanu Huisu (list 87-89) s nadopunom od 10.5.2024. (list 121), liječnik vještak dr. Marijan Huis saslušan je neposredno na ročištu od 10. svibnja 2024., provedena je rekonstrukcija prometne nesreće 4. rujna 2024., kojom prilikom su saslušani svjedoci AM (ranije DM) i KM te tužitelj osobno, uz sudjelovanje prometnog vještaka dipl.ing. Igora Jakoplića, koji je dostavio nalaz i mišljenje (list 141-147) te je prometni vještak saslušan neposredno na ročištu od 28. veljače 2025. Izvršen je i uvid u priložen spis Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj K-291/2019 u kaznenom predmetu protiv okrivljene DM.
4. Na temelju tako provedenog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
5. Među strankama nije sporan štetni događaj i pasivna legitimacija. Sporna je odgovornost za nastanak štetnog događaja kao i osnova i visina tužbenog zahtjeva, tijek zakonskih zateznih kamata i tužiteljev doprinos nastanku štete.
6. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka dr. Marijana Huisa proizlazi da je 7.6.2019. tužitelj primarno pregledan u Objedinjenom hitnom prijemu Opće bolnice u Zaboku radi ozljeda koje je zadobio padom s motocikla, učinjena je potrebna klinička i RTG obrada kojom su utvrđene sljedeće ozljede: prijelom baze I kosti doručja desne šake s iščašenjem zgloba između prve kosti ručja (oss trapezius) i prve kosti doručja po tipu U; ranu razderotinu mekog oglavka na lijevoj strani čela; oguljotine prsnog koša i trbušne stjenke i oguljotine lijeve nadlaktice. Prijelom baze prve kosti doručja indicirao je operativno liječenje. Nakon potrebne prijeoperativne obrade i pripreme isti se dan pristupilo operativnom zahvatu tijekom kojeg je reponiran odlomljeni dio kosti i stabiliziran s dvije Kiršnerove žice. Operativni i postoperativni tijek protekao je dobro. 8.6.2019. pacijent (tužitelj) je na vlastiti zahtjev napustio bolničko liječenje. Nakon toga tužitelj je obavljao preglede i kontrole kod fizijatra.
6.1. Pregledom tužitelja kod vještaka 4.2.2024. utvrđena je diskretna hipotorofija muskulature tenara desne šake, nisu vidljivi ožiljci na mjestima uvođenja Kiršnerovih žica. Liječnik vještak izvršio je i mjerenje funkcije ručnog zgloba, palca desne ruke, metakarpofalangealnog zgloba i interfalangealnog zgloba palca s dodatkom koliko iznose mjere normalne fiziološke pokretljivosti istih zglobova (list 87-89 i 121 spisa) te je utvrđeno sljedeće: pokretljivost desnog ručnog zgloba: fleksija-extenzija 50-0 40 (normala 80-0-70 st.), radijalna-ulnarna devijacija 15-0-10 (normala 25-0-35 st.); pokretljivost palca desne ruke: radijalna abdukcija 0-10 (normala 0-70 st.), palmarna abdukcija 0-20 (normala 0-70 st.), opozicija palca reducirana za 50% (u odnosu na lijevu ruku); metakarpofalangealni zglob: fleksija-extenzija 10-0-0 (normala 50-0-0 st.) i interfalangealni zglob palca: fleksija-extenzija 60-0 -0 (normala 80-0-10 st.). U području čela, na mjestu rane, vidljiv je diskretni bjelkasti ožiljak.
6.2. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka proizlazi da je tužitelj zadobio prijelom baze I metakarpalne kosti s luksacijom po tipu Bennet. Radi se o teškoj tjelesnoj ozljedi koja je usprkos pravovremenom operativnom i potom konzervativnom liječenju prouzročila trajne posljedice koje se manifestiraju u funkciji palca i ručnog zgloba. Osim te ozljede tužitelj je zadobio ranu na lijevoj strani čela, oguljotine u području prsnog koša, trbušne stjenke i na lijevoj nadlaktici. Pojedinačno i zbirno radi se o tjelesnim ozljedama koje nisu prouzročile trajnih posljedica. Nadalje, iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka proizlazi da je tužitelj trpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, bolove srednjeg intenziteta 8 dana, te povremene bolove slabog intenziteta 60 dana. Pretprio je primarni strah (strah koji se javlja u trenutku ozljeđivanja) koji je bio jakog intenziteta i kratkog trajanja. Sekundarni strah (strah od ozljeda i njihovih posljedica) koji je bio jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 6 dana, a na isto se nastavlja kasni strah (zabrinutost, bojazan) u trajanju od 45 dana. Kod tužitelja su ozljede prouzročile smanjenje opće životne aktivnosti za 15 %, te će u toj mjeri trpjeti i duševne bolove radi umanjenja iste. Palac kao dio šake predstavlja u funkcionalnom dijelu najvažniji prst šake. Poremećaj, smanjenje ili gubitak funkcije uzrok je znatnom invaliditetu koji se manifestira većom ili manjom nesposobnošću upotrebe šake u svakodnevnim rutinskim aktivnostima (osobna higijena, poslovi u kući ili na okućnici), poslovima na poljoprivredi, a posebno u specijaliziranim poslovima (prvenstveno ako su vezani za radno mjesto) u kojima je fina motorika i uredna funkcija cijele šake neophodna. Mjerenjem funkcije ručnog zgloba i posebno palca utvrđeno je da se radi o značajnom poremećaju koji utječe na funkciju cijele šake. Manji ožiljak na čelu i hipotrofija muskulature palca desne ruke predstavlja naruženje lakog stupnja. Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoći i njege 14 dana 4 sata dnevno, 30 dana 2 sata dnevno i 60 dana 1 sat dnevno.
6.3. Saslušan neposredno na ročištu 10. svibnja 2024., a povodom prigovora tuženika, liječnik vještak iskazao je da je kod ocjene svih vidova neimovinske štete uzeo u obzir sve ozljede koje je u predmetnom događaju zadobio gospodin UM, što znači da je procjenjivao i ozljede na lijevoj strani čela i području prsnog koša, trbušne stijenke i na lijevoj podlaktici. Ako bi oduzeli procjenu fizičkih bolova u odnosu na druge ozljede odnosno ozljede glave, onda bi bolove srednjeg intenziteta smanjili za 1 dan, a povremene bolove slabog intenziteta za 6 dana. U odnosu na pitanja iz podneska tuženika koji su mu predočeni, iskazao je da se radi o potpuno paušalnom i ne medicinskom pristupu analize ozljede koje je u predmetnom događaju zadobio tužitelj. Naime, tužitelj je zadobio prijelom baze prve kosti doručja po tipu U koja se smatra jednom od najsloženijih ozljeda u području ručnog zgloba. Liječenje je u pravilu složeno, teško, s neizvjesnim rezultatima u odnosu kako na funkciju zgloba između prve kosti ručja i doručja tako i na funkciju cijele šake. Dakle, ta ozljeda ne može se analizirati kao izolirana ozljeda jedne kosti jer je palac najvažniji prst na šaci i poremećaj funkcije palca neminovno se odražava na funkciju cijele šake, pa i ručnog zgloba. Detaljnije obrazloženje dao je u prethodnom nalazu, također je priložio i mjere pokretljivosti ručnog zgloba, palca desne ruke i posebno metakarpofalangealnog zgloba i interfalangealnog zgloba palca desne ruke. U odnosu na navedeno, smatra da je njegova procjena smanjenja opće životne aktivnosti u skladu s medicinskom i sudskomedicinskom praksom, a posebno sa stvarnim posljedicama koje je ta ozljeda prouzročila tužitelju. U odnosu na pitanje tuženika koje se odnosi na samostalno napuštanje bolničkog liječenja, iskazao je da isto nije utjecalo na konačni ishod liječenja već je eventualno moglo doći do infekcije, do čega nije došlo, tijek liječenja bio je uredan. Broj kontrolnih pregleda nije u korelaciji s konačnim stanjem nakon saniranja ozljede. Kod tužitelja nije došlo do direktne ozljede ručnog zgloba, ali je tip prijeloma i posljedice koje su nastale radi tog prijeloma, neizostavno utjecale i na funkciju ručnog zgloba kao i na funkciju cijele šake. Prilikom pregleda tužitelja izvršio je mjerenja pokretljivosti ručnog zgloba, palca desne ruke, metakarpofalangealnog zgloba i interfalangealnog zgloba i nalaze je usporedio s normalnim fiziološkim kretnjama i pokretima koji se navode u odgovarajućoj medicinskoj literaturi. Prilikom mjerenja pokretljivosti ručnog zgloba, palca desne ruke, metakarpofalangealnog zgloba i interfalangealnog zgloba nije navodio normalne fiziološke pokrete navedenih anatomskih dijelova šake, međutim te mjere usporedio je s istima i na temelju odstupanja donio mišljenje. Prilikom davanja svog nalaza i mišljenja uzeo je u obzir dob, spol, zanimanje, činjenicu da je desna ruka dominantna, kod tužitelja. Desna ruka kod tužitelja bitna je kako u svakodnevnom privatnom životu tako i u profesionalnom bez obzira kojim se poslom bavi. Ozljeda tužitelja specifična je po svojoj anatomskoj lokalizaciji, po obično nepovoljnom završetku liječenja u odnosu na normalnu funkciju zgloba i takva se ozljeda neminovno manifestira u poremećaju funkcije ne samo palca već i cijele šake uključujući i ručni zglob.
6.4. Liječnik vještak je u spis predmeta dostavio podatke o normalnim fiziološkim pokretima (list 121 spisa), a koje mjere su vidljive pod točkom 6.1. presude.
6.5. Sud je neposrednim opažanjem na ročištu od 10. svibnja 2024. utvrdio da nije vidljivo naruženje palca desne ruke tužitelja kao i manji ožiljak na čelu, trećim osobama.
6.6. Također, na ročištu su stranke učinile nespornim da su tuđu pomoć i njegu tužitelju pružali ukućani.
7. Svjedok AM iskazala je da je kritičnog dana izlazila iz dvorišta kbr. 40 automobilom unatrag, imala je otvorene sve prozore. Trebala je voziti baku i susjedu na sprovod i još su se nalazile izvan automobila. U jednom trenutku čula ih je da govore "stani“ i ona je stala, a nakon par sekundi čula je kao da je nešto lupilo, poskliznulo se. Stala je s zadnjim kotačem oko 30 cm prije kolnika. Zaustavila je vozilo i nikakvog daljnjeg kontakta nije bilo. Izašla je iz automobila, na cesti je bio motocikl koji je pao na lijevu stranu, a isto tako i vozač, ovdje tužitelj, koji je također ležao na svojoj lijevoj strani na cesti. Na glavi vozač nije imao kacigu. Pitala je vozača je li dobro, a on joj je odgovorio „dobro sam, pao sam, sam sam si kriv“. Koliko se sjeća, događaj se zbio u 6. mjesecu 2019. Sada se ne može izjasniti je li u tom trenutku bilo više zelenog raslinja uz kuću kbr. 40. Nije vidjela nikoga da bi se kretao po cesti jer nije još niti toliko izašla da bi mogla vidjeti na cestu desno od sebe. Kontakt nikakav nije osjetila, tužitelj je rekao da ne treba zvati policiju i tek nakon 7 dana policija je došla van utvrditi što se dogodilo. Kad je policija došla rekli su joj da nisu utvrdili da bi na njezinom autu bilo tragova kontakta. Kolnik je bio u stanju u kakvom je i danas, bilo je šljunka.
8. Svjedok KM iskazala je da je kritičnog dana stajala na „čošku“ betonske ograde i gledala je ide li tko po cesti lijevo i desno. Vidjela je da ide motor velikom brzinom i odjedanput čovjek na cesti kao i motor. Tad je zanijemila. Uz nju stajala je i susjeda TM koja je njezinoj unuci AM koja je automobilom izlazila iz dvorišta rukom dala znak da stane i koliko se sjeća je viknula da stane, ali nije sigurna. Uz ogradu kuće nije bilo nikakvog raslinja. S ZM nije razgovarala dok su stajale na uglu. Na cesti je bilo šljunka. Nije bilo kontakta između automobila njezine unuke i motocikla tužitelja koji je pao na lijevu stranu u blizini slivnika oborinske vode. Tužitelja je pitala da zove hitnu, rekao je ne, da zove njegovu ženu, rekao je ne. Susjeda s gornje strane zvala je hitnu kao i suprugu tužitelja. Hitna je došla za kratko vrijeme i odvezla je tužitelja. Tužitelj ništa drugo nije govorio. Niti njezina unuka AM nije ništa govorila.
9. Saslušan u svrhu dokazivanja, tužitelj UM iskazao je da je AM izašla na polovicu kolnika, pri čemu je prometnom vještaku pokazao smjer svog kretanja, smjer kretanja automobila AM, kao i mjesto pada. Tvrdi da je došlo do kontakta, nakon pada nakon što je motor otklizao kolnikom i zaustavio se udarom vizira u stražnji desni kotač. Također, da je bilo puno šljunka koji se slijevao iz smjera zapada poprečnim kolnikom sporedne ceste, inače se na toj relaciji često vozi budući stanuje 300 m dalje. Pokazao je i da je 4 m prije južnog ruba kolnog ulaza iz kojeg je naišlo vozilo uočio vozilo, ali se ne može sjetiti gdje je vozilo točno bilo u tom času. Tvrdi da ogrebotine s desne strane motocikla nisu nastale u predmetnom štetnom događaju, da se na motociklu nalazi još uvijek isti vizir i da je na njemu po dolasku prometne policije bio vidljiv otisak kotača vozila osiguranika tuženika. Vozačica automobila prilično je paničarila, da je govorila „ubila sam čovjeka“, a on joj je rekao „nemoj paničariti, nije mi ništa“. Vozačica i njezina baka KM primile su ga za desnu ruku i pokušale ga podići s ceste, ali kako je ruka bila potrgana, pao je u nesvijest. Probudio se iz nesvijesti i sjedio je na stolici, nakon kratkog vremena ponovno je pao u nesvijest. Došla je hitna koja ga je odvezla u bolnicu Bračak. Čuo je da je netko od susjeda prijavio policiji da je bio sudar i policija je došla kod njega u bolnicu. Kad je izašao iz bolnice, došao je do susjeda, KM i AM i rekao da se dogovore, da mu plate štetu na motociklu, a one su mu rekle „a što bi htio, sam si pao i nije ti dosta“. Nadalje, pojasnio je da kad je došao iz bolnice, policija je došla k njemu doma i rekli su mu da su čuli da je bila nesreća, da ništa nije prijavljeno i da gdje je motor. Policija je pregledala motor i tad su mu rekli da se na viziru vidi otisak kotača s dimenzijama gume. Nakon toga otišao je kod susjeda kako sam naprijed opisao, otišao na policiju i policija je došla napraviti očevid.
10. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka utvrđeno je da je prilikom štetnog događaja došlo do sudara između motocikla tužitelja HONDA reg. oznake [registarska oznaka]▫004-24 i osobnog vozila osiguranika tuženika OPEL reg. oznake [registarska oznaka]▫831-FA, u trenutku kad se osobno vozilo vožnjom u nazad uključivalo iz dvorišta s istočne strane kolnika na kbru. 40 u promet na kolnik [adresa] u smjeru od istoka prema zapadu, a motocikl je naišao iz smjera juga prema sjeveru. Tužitelj se na motociklu prije nezgode kretao brzinom od oko 38 km/h, a u trenutku sudara prije kojeg je motocikl već bio srušen na lijevi bok, brzina je iznosila oko 10 km/h. Osobno vozilo osiguranika tuženika je u trenutku sudara bilo zaustavljeno stražnjim dijelom na kolniku, a prije sudara se moglo kretati brzinom od najviše 8 km/h. Preglednost na mjestu nezgode iz pozicije vozača osobnog vozila osiguranika tuženika prema jugu je bila izuzetno loša i ostvariva na duljini puta od najviše 15 metara. Uzrok nezgode je uključenje osobnog vozila osiguranika tuženika OPEL iz dvorišta kbra. 40 u [adresa] na kolniku ulice bez da je prije toga vozačica osobnog vozila propustila motocikl tužitelja koji se kretao kolnikom od juga prema sjeveru. Tužitelj je mogao izbjeći sudar na duljini puta od oko 19,4 metra kočenjem s intenzitetom primjernim klizavosti podloge, da se neposredno prije nezgode kretao bilo kojom brzinom koja ne premašuje 36 km/h. U opseg štete je u odnosu na izvid štete tuženika trebalo dodati centralni i bočni oslonac motocikla, kao i poklopac filtera zraka, dok sjedalo koje je uključeno u ponudu za popravak radionice Viktor moto sport d.o.o. nije bilo oštećeno. Visina troška popravka prema cijenama dijelova kod ovlaštenih koncesionara za HONDA motocikle vozila na današnji dan i satnici od 27,20 EUR-a iznosi 1.893,89 EUR-a, a što zajedno s uključenim PDV-om po stopi od 25 % iznosi oko 2.367,36 EUR-a.
10.1. Saslušan neposredno na ročištu 28. veljače 2025., a na prigovore tuženika, prometni vještak iskazao je da u trenutku izrade pisanog nalaza i mišljenja motocikl još uvijek nije bio popravljen, pa je iz tog razloga izračunao trošak popravka motocikla prema cijenama na dan izrade pisanog nalaza i mišljenja. Da bi se utvrdilo je li na vozilu nastala totalna šteta trošak popravka ne smije prelaziti 75 % vrijednosti neoštećenog vozila. Pri tome je uvažio tržišne cijene važeće na dan izrade pisanog nalaza i mišljenja, a prema parametrima starosti i eksploatiranosti motocikla na dan utvrđivanja štete. Ako bi uvažavali tržišne vrijednosti na dan utvrđivanja štete, onda bi slijedilo da je trošak popravka iznosio 1.959,29 €, o čemu je priložio u spis i za stranke izračun. Novo nabavna vrijednost motocikla u vrijeme utvrđivanja štete je iznosila 24.500,00 kn, te je u spis i za stranke priložio cjenik motocikala iz 2019. Iz navedene cijene kad ju umanjimo za 10% amortizacije proizlazi da bi granica isplativosti popravka iznosila 2.233,42 €, pa bi slijedilo da na vozilu nije nastala ekonomska totalna šteta ako uvažavamo parametre iz 2019. Isto tako, na dan izrade pisanog nalaza i mišljenja je vrijednost novog motocikla iznosila 3.750,00 €, iz čega bi dalje slijedilo vrijednost rabljenog od 3.300,00 €, pa prema tržišnim cijenama na dan izrade pisanog nalaza i mišljenja opet nije nastala ekonomska totalna šteta. U cijelosti ostaje kod pisanog nalaza. Na traženje tuženika da se očituje o računu za ovo predmetni motocikl kad je isti prodan kao novo vozilo od ovlaštenog zastupnika prema kupcu MAD d.o.o., za 21.780,00 kn, iskazao je da ako uvažimo vrijednost s tog računa i umanjimo ju za pripadajuću amortizaciju do dana utvrđivanja štete, slijedilo bi da je na motociklu nastala ekonomska totalna šteta, a prema trošku popravka i izračunu koji je danas priložio u spis. Na traženje tuženika pojašnjavam da kad bi uvažili dakle da je nastala totalna šteta, onda bi ta šteta po njegovu izračunu na današnjoj raspravi iznosila oko 10.781,10 kn, što prema konverzijskom tečaju daje 1.430,90 €. Ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja i utvrđenog načina rješavanja štete, uz uvažavanje činjenice da motocikl u trenutku izrade nalaza i mišljenja još uvijek nije popravljen. Tužitelj se neposredno prije nezgode kretao brzinom od 38 km/h, a primjerena je brzina izračunom utvrđena na 36 km/h, pa može reći da se tužitelj neposredno prije nezgode kretao u području primjerene brzine, samo 2 km većom od točne primjerene brzine.
11. Rješenjem na zapisniku od 28. veljače 2025. odbijen je prijedlog tuženika da se provede novo medicinsko vještačenje kao i novo prometno vještačenje, a sve iz razloga jer sud nalaz i mišljenje liječnika vještaka kao i neposredno saslušanje liječnika vještaka te nalaz i mišljenje prometnog vještaka kao i njegovo neposredno saslušanje sud prihvaća u cijelosti smatrajući ih savjesnim, stručnim i objektivnim, danim u skladu s pravilima struke, pri čemu su se i liječnik vještak i prometni vještak očitovali na sve okolnosti koje je sud od njih tražio kao i prigovore i pitanja stranaka.
12. Predmet ovog postupka je naknada imovinske i neimovinske štete zbog ozljeda koje je tužitelj pretrpio u prometnoj nesreći povodom koje nesreće je optužena DM (sada AM) proglašena krivom i osuđena u kaznenom postupku poslovni broj K-394/2019 presudom od 7. rujna 2022. koja je postala pravomoćna 29. listopada 2022. i to što je 7. lipnja 2019. oko 15,10 sati u [adresa], olako smatrajući da time neće ugroziti druge sudionike u prometu, protivno odredbi članka 43. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10 - OUSRH, 74/11, 80/13, 158/13 - Odluka i Rješenje USRH, 89/14 - OUSRH i 92/14, 64/15, 108/17 i 70/19), upravljajući osobnim automobilom reg. oznaka [registarska oznaka], u namjeri da se uključi u promet uzbrdicom kolnog prilaza dvorišta kbr. 40 na kolnik nerazvrstane ceste iz smjera istoka u smjeru zapada, započela radnju uključivanja u promet vozeći unatrag, propustivši se pritom uvjeriti prije započinjanja navedene radnje da istu može poduzeti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, pa je tako stražnjim dijelom osobnog automobila izlazila na kolnik kojim se u to vrijeme kretao motocikl nevažećih pokusnih reg. oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao UM, i to cestom na koju se uključivala njoj s desne strane, iz smjera juga u smjeru sjevera, koji je prilikom uočavanja izlaska osobnog automobila na kolnik, u cilju izbjegavanja naleta na isti, naglo zakočio, te zbog šljunkom zaprljanog kolnika, izgubio kontrolu i pao s motociklom na lijevi bok tako da je u nastavku polegnuti motocikl područjem vizira na prednjem oklopu udario u prema straga okrenuti dio stražnjeg desnog kotača osobnog vozila koje je u trenutku naleta stajalo zapriječivši desnu stranu kolnika UM, uslijed čega je UM zadobio tjelesne ozljede u vidu otvorene rane lijevog čeonog dijela glave, oguljotine kože lijeve strane prsnog koša, oguljotine kože lijeve strane trbuha, oguljotine kože lijeve nadlaktice i prijeloma baze prve kosti pešća uz iščašenje karpometakarpalnog zgloba palca koje u svom zbiru predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu, dakle iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život i tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročila tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, čime je počinila kazneno djelo protiv sigurnosti prometa-izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu opisanu u čl.227.st.1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 227.st.2. KZ/11.
12.1. Sukladno odredbi čl. 12. st.3. ZPP-a sud je u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim. Provedenim prometnim vještačenjem i neposrednim saslušanjem prometnog vještaka utvrđeno je da se tužitelj neposredno prije nezgode kretao brzinom od 38 km/h, a da je primjerena brzina izračunom utvrđena na 36 km/h, pa da može reći da se tužitelj neposredno prije nezgode kretao u području primjerene brzine, samo 2 km/h većom od točno primjerene brzine dok je s druge strane iz osuđujuće presude protiv osiguranice tuženika utvrđeno da je ista kršenjem propisa iz čl. 43.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propustila na siguran način početi radnju izlaska unatrag iz dvorišta na cestu. Da je osiguranica tuženika propustila tužitelja, isti bi mogao nesmetano nastaviti vožnju. Iz navedenog proizlazi da tužitelj nije doprinio nastanku prometne nesreće.
13. Na ročištu od 28. veljače 2025. tuženik je odustao od prijedloga da se provede dokaz saslušanjem svjedoka ZM, s time da je na zapisniku došlo do greške u pisanju, a što je potvrdio i punomoćnik tuženika svojim podneskom od 13. ožujka 2025. (list 198-199 spisa).
14. Sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog navedenih povreda prava osobnosti, a temeljem čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima u vezi s čl. 19. ZOO-a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o okolnostima slučaja, posebno o nelagodnostima pri liječenju, jačini i trajanju duševnih boli, cilju kojem služi ta naknada te da se istom ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Uzimajući sve navedeno u obzir, sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada s osnove prava osobnosti i to prava na tjelesno zdravlje po kriteriju fizičkih bolova 1.500,00 €, pretrpljenog straha 2.100,00 €, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti od 15% u iznosu od 2.500,00 €, odnosno ukupno 6.100,00 €.
14.1. Tužitelju pripada i iznos od 704,00 € na ime tuđe pomoći i njege za ukupno 176 sati (1 h tuđe pomoći po 4,00 €).
14.2. Odluku o visini pravične novčane naknade sud je donio sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka i 15. lipnja 2020. kojim su promijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002. broj Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima, na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05. Također je sud pri utvrđivanju visine pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti vodio brigu i o povećanju potrošačkih cijena i inflaciji, kao i pri određivanju visine imovinske štete za troškove tuđe pomoći i njege.
15. Na glavnicu dosuđene neimovinske štete u ukupnom iznosu od 6.100,00 € tužitelju je dosuđena i zakonska zatezna kamata od 29. srpnja 2019. kao dana odgovora tuženika na odštetni zahtjev tužitelja kojim tuženik otklanja odštetni zahtjev tužitelja kao pravno neosnovan.
15.1. Temeljem čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Prema čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (dalje: ZOOP), koji je lex specialis, propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete iz čl. 12. st. 1. oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a analogno tome, tužitelj ima pravo i na isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete.
16. Na dosuđeni iznos tuđe pomoći i njege od 704,00 € zakonska zatezna kamata teče od dana donošenja prvostupanjske presude kako je to i tužitelj zatražio.
17. Na temelju odredbe čl. 1045.st.1., 1072., 1085. i 1090. ZOO-a, tužitelju je dosuđena naknada štete na njegovom motociklu. Visina štete utvrđena je uvidom u ponudu Viktor moto sport d.o.o. od 10.1.2023. u ukupnom iznosu od 2.327,03 € što uključuje i porez na dodanu vrijednost u iznosu od 465,41 €. Odredbom čl. 1090. ZOO- a, kojom je prihvaćeno načelo potpune naknade štete, je propisano da će sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastale poslije uzrokovane štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja, što znači da iz naveden odredbe proizlazi da se u onim situacijama u kojima oštećenik ima pravo na naknadu štete isplatom novčanog iznosa, naknada određuje u onom iznosu koji je prema redovnom tijeku stvari potreban da bi se materijalna situacija oštećenika dovela u prijašnje stanje, a u slučaju oštećenja stvari naknadu štete predstavlja novčani iznos u visini cijena dobara i usluga potrebnih za popravljanje stvari, pa kako oštećenik ima pravo popraviti stvar kod ovlaštene stručne osobe koji je kao porezni obveznik ovlašten zaračunati naručitelju porez na dodanu vrijednost, slijedi zaključak da je iznos poreza na dodanu vrijednost dio novčanog iznosa potrebnog za popravljanje stvari čime se materijalna situacija oštećenika dovodi u stanje prije štetne radnje u smislu odredbe čl. 1090. ZOO-a (tako i odluka VSRH Rev-x 341/10-2 od 12.9.2013.).
17.1. Na iznos naknade ove imovinske štete, tužitelj ima pravo na zatezne kamate od predaje odštetnog zahtjeva, no kako tužitelj kamate zahtijeva od dana ponude od 10.1.2023., a prema izvidu štete broj 190510513183/1, tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata od prvog sljedećeg dana, odnosno od 11. siječnja 2023.
18. Nije osnovano pozivanje tuženika kao u podnesku na listu 167-169 spisa, a u odnosu na tijek zateznih kamata, na odgovarajuće odredbe Direktiva Europske unije koje su u pravni poredak Republike Hrvatske prenesene temeljem odredbe čl. 1.a Zakona o izmjenama i dopunama ZOOP-a, jer njihov cilj i sadržaj nije protivan cilju i sadržaju odredbe čl. 12. ZOOP-a, čiji smisao nije u tome da prisiljava osobe koje su oštećene u prometnim nezgodama da vode sudske postupke radi ostvarivanja svojeg prava na naknadu štete, već da pravovremeno ostvare ta prava od osiguratelja u predviđenom razumnom roku, a osobito u situaciji kada isti ima na raspolaganju sve činjenice na temelju kojih je u mogućnosti utvrditi visinu cjelokupne štete.
19. Preciziranim/specificiranim tužbenim zahtjevom od 20. veljače 2025. tužitelj je povisio tužbeni zahtjev kojeg je sud dopustio sukladno odredbi čl. 190.st.2. ZPP-a prema kojoj tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, a preinakom tužitelj nije postavio novi, drugačiji tužbeni zahtjev, nego ga je samo specificirao imajući u vidu nalaze i mišljenja vještaka.
20. Parnični trošak dosuđen je primjenom čl. 154. st. 1. ZPP-a budući je tužitelj uspio u cijelosti u ovome postupku.
20.1. Parnični trošak tužitelja sastoji se od troškova za sastav tužbe, sastava podneska od 18.10.2022. i 1.9.2023., te zastupanja po odvjetniku na ročištu 28.10.2022., 19.9.2023., 16.4.2024., 10.5.2024., 10.5.2024., 4.9.2024. i 28.2.2025., za svaku radnju po 100 bodova odnosno po 200,00 €, određeni u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023) što iznosi 1.800,00 € uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 450,00 € što ukupno iznosi 2.250,00 €.
20.2. Tužitelju je priznat trošak predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 249,75 €, te sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 57,73 € i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 137,76 €.
20.3. Na taj način ukupni parnični trošak tužitelja iznosi 2.695,24 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.
21. Budući tuženik nije uspio u parnici, odbijen je sa zahtjevom za naknadu parničnog troška.
U Krapini 26. ožujka 2025.
S u t k i n j a
Romana Mališ
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od objave odnosno uručenja istog. Žalba se predaje u 3 (tri) primjerka putem ovoga suda, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.
Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.
Dostaviti:
1. Odvjetnica Miljenka Klasić
2. OD D & Partneri
