REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1244/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, protiv tuženice Općine Šolte OIB: 38621571773, Grohota, Put kuća 8, koju zastupa punomoćnik dr.sc. Vinko Samardžić, odvjetnik u Splitu, radi utvrđivanja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-46/2024- 2 od 24. travnja 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-537/2021 od 13. listopada 2023., u sjednici održanoj 26. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-46/2024-2 od 24. travnja 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-537/2021 od 13. listopada 2023.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:
1. U situaciji kada osnov stjecanja prava vlasništva na nekretnini proizlazi iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96) kao i ovlaštenje na upis tog prava u zemljišnim knjigama u kojim odredbama sud nalazi osnov stjecanja prava vlasništva na nekretnini i potom zakonitost i osnovanost upisa tog prava u zemljišnim knjigama, dok Zakon o unutrašnjim poslovima (Narodne novine br. 55/89), propisuje pravo na korištenje bez naknade, odnosno posjedovanje iste nekretnine (u kojem drugostupanjski sud nalazi osnov za stjecanje prava vlasništva), koji zakon ima jaču pravnu snagu, odnosno prednost pri primjeni u koliziji njihovih odredbi i pretpostavki?
2. Je li pravno dopušteno, opravdano i zakonito pravo vlasništva zasnovano na pravnim aktima, pravomoćnoj odluci nadležnog suda Republike Hrvatske (temeljem koje ovlaštenik tog prava isto pravo stječe i upisuje u zemljišnoj knjizi), oduzeti primjenom, u konkretnom slučaju Zakona o unutrašnjim poslovima iz 1989.g., te retroaktivno utvrditi nevaljanim pravomoćni pravni akt nadležnog suda Republike Hrvatske (kako to čini drugostupanjski sud u svojoj odluci)?
Kao razloge važnosti navodi odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-IIIB- 1373/2009, od 07. srpnja 2009.
Tuženica u sadržaju prijedloga navodi i da joj je povrijeđeno pravo vlasništva te njegova legitimna očekivanja.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387., čl. 389.a i 389.b Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) ovaj je sud zaključio slijedeće. Pravno shvaćanje iz pobijane odluke u skladu je s pravnim shvaćanjem ovoga suda izraženog u odluci broj Rev-2383/1999-2 od 30. listopada 2003. U odnosu na postavljena pitanja tuženica niti ne nudi drugačije razloge važnosti, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a riješeno kao u toč. I. izreke ovog rješenja.
4. U odnosu pak na razlog iz čl. 385.a st. 2. ZPP-a predlagateljici valja naznačiti da je sud drugoga stupnja vrlo iscrpno, jasno i detaljno obrazloženo naveo razloge za donošenje svoje odluke. Stoga i s obzirom na gore navedenu praksu ovoga suda takvim navodima tuženica nije učinila vjerojatnim povredu ustavnih i konvencijskih prava na koja se poziva. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a odlučeno kao u toč. II. izreke ovoga rješenja.
Zagreb, 26. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek