Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2746/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ksenije Jakovčević kao predsjednice vijeća, Lidije Bošnjaković kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Jadranke Matić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Fikret Šabanagić, odvjetnik u Puli, protiv tuženika 1. ŽF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Branimir Brečević, odvjetnik u Puli, 2. GF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Primorac, odvjetnik u Rijeci, 3. BF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Nikola Delić, odvjetnik u Puli, 4. KF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nikola Delić, odvjetnik u Puli, 5. PF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Primorac, odvjetnik u Puli, 6. ČF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Primorac, odvjetnik u Rijeci te 7. ŠF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj P-688/2022-21 od 30. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 26. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj P-688/2022-21 od 30. siječnja 2024.

II. Odbijaju se zahtjevi 1. do 4. tuženika za naknadom troška sastava odgovora na žalbu kao neosnovani.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je tužitelj RF dosjelošću stekao pravo vlasništva na suvlasničkim udjelima tuženika ŽF, GF, BF, KF, PF, ČF i ĆF, i to na nekretninama pobliže označenim u točki I izreke sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pa su tuženi ŽF, GF, BF, ĐF, PF, ČF i ĆF dužni trpjeti da se na temelju ove presude, po njenoj pravomoćnosti, u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Puli-Pola, u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], na njihovim suvlasničkim udjelima predmetnih nekretnina, izvrši uknjižba prava vlasništva za korist i na ime tužitelja, a koju će uknjižbu, po pravomoćnosti ove presude, provesti zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Puli-Pola(točI) dok je u točkama II do V naloženo tužitelju da tuženicima nadoknadi uzrokovane troškove postupka kaka je to pobliže navedeno u tim točkama .U točki VI odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom troška postupka.

2. Citiranu presudu, žalbom pobija tužitelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1 Toč. 1. - 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 ,88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 28/13 89/14,70/19,80/22 i 114/22 - u daljnjem tekstu: ZPP), da ovaj sud istu ukine i vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

3. Tuženici ČF, PF i GF kao i tuženici BF i ĐF u odgovorima na žalbu osporavaju žalbene navode tužitelja i predlažu žalbu odbiti kao neosnovanu uz zahtjeve za naknadom troška sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba je neosnovana.

5. U donošenju pobijane presude nije počinjena niti jedna apsolutno bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. na koju ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 1. ZPP-a, te stoga nije osnovan istaknuti žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

6. Nadalje prvostupanjski sud je na temelju pravilno provedenog dokaznog postupka u smislu č. 8 ZPP-a cijeneći izveden dokaze svakog pojedinačno i u njihovog ukupnosti utvrdio:

- da među strankama nije sporno da sve parnične stranke dolaze upisane kao suvlasnici predmetnih nekretnina u udjelima kako je to tužitelj u tužbi i naznačio.

- da između stranaka nije sporno da su svi oni daljnji srodnici i to potomci roditelja tužitelja.

- da je tužitelj već u tužbi navodio i isticao da su sve stranke nasljeđivanjem stekle suvlasničke udjele na svim predmetnim nekretninama.

- da je uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za predmetne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da ovdje parnične stranke dolaze upisane kao suvlasnici ukupno 37 nekretnina i to:

- tužitelj kao suvlasnik 2256/3360 udjela,

- tuženik ŽF kao suvlasnik 188/3360 udjela,

- tuženik GF kao suvlasnik 94/3360 udjela,

- tužena BF kao suvlasnik 47/3360 udjela,

- tuženik ĐF kao suvlasnik 47/3360 udjela,

- tužena PF kao suvlasnik 52/540 udjela,

- tužena ČF kao suvlasnik 52/540 udjela i

- tuženik ĆF kao suvlasnik 13/540 dijela predmetnih nekretnina.

- da je uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. MF posl.br.O-300/98 od 29. travnja 1998. koji je bio brat tužitelja utvrđeno je da su iza njega ostali zakonski nasljednici braća JF, SF i RF (tužitelj), sestra IF te nećaci EF i GF (II. tuženik), sinovi pokojne sestre R koji su proglašeni njegovim nasljednicima na ostavini koja se sastoji upravo od predmetnih nekretninama. Iz obrazloženja tog rješenja proizlazi da je prvotnim rješenjem o nasljeđivanju ostavina raspoređena u 1/5 dijela JF, a drugima prema Sporazumu od 25. studenog 1997. zbog čega su preostali nasljednici (SF, RF (tužitelj), IF, EF i GF predmetno rješenje pobijali žalbom te je, prihvaćanjem žalbe, novim rješenjem ostavina u konačnici raspoređena nasljednicima isključivo na temelju zakona. Dakle, utvrđeno je da je tužitelj aktivno sudjelovao u predmetnom ostavinskom postupku (podnio je i žalbu) predmet kojeg su bile upravo ove nekretnine kao i to da je inzistirao na podjeli ostavine na temelju zakona.

- da je uvidom u spis poslovni broj R1-160/22 utvrđeno je da su ovdje tuženice PF i ČF kao predlagateljice pokrenule postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice protiv preostalih stranaka ovog postupaka pa i tužitelja, podnijevši 13. lipnja 2022. sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice geometrijskom diobom nekretnina. U tom je postupku ovdje tužitelj kao protustranka dostavio očitovanje o prijedlogu predlagateljica u kojem je samo naveo da se protivi prijedlogu za diobu. U svom očitovanju ovdje tužitelj nije naveo ništa drugo niti je naknadno tijekom postupka osporio suvlasničke udjele.

- da je uvidom u rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-233/72-41 iz 1973. utvrđeno da su tim rješenjem kao nasljednici iza pok. MF (oca ovdje tužitelja) proglašeni njegovi sinovi MF, SF, RF (tužitelj) i JF te supruga ostavitelja (majka tužitelja). Iz obrazloženja toga rješenja proizlazi da su se kćerke IF i Ž odrekle svog nasljednog dijela.

6.1. Dakle, iz opisanih javnih isprava utvrđeno je da su parnične stranke suvlasništvo na predmetnim nekretninama stekle nasljeđivanjem te da je tužitelj sudjelovao u predmetnim ostavinskim postupcima. što je tužitelj sam i naveo u samoj tužbi.

7. Stoga je prvostupanjski su pravilnom analizom izvedenih dokaza, pravilno uzimajući u obzir da se poštenje posjeda presumira (pretpostavlja), a da je na tuženicima je teret dokaza činjenice da tužiteljev posjed nije pošten, zaključio kako su tuženici dokazali da tužitelj nije pošteni posjednik jer je oduvijek upoznat sa stvarnim vlasničkopravnim stanjem predmetnih nekretnina, a navedeno dokazuju citiranim rješenjima o nasljeđivanju kao javnim ispravama.

8. Naime prema odredbi čl. 18. st. 3. ZVDSP-a, posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Dakle, u smislu ove odredbe (slično kako je to bilo uređeno odredbom čl. 72. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima „Narodne novine" broj 53/91/), posjed je pošten ovisno o subjektivnom stavu posjednika o usklađenosti njegovog posjeda s pravom na posjed. Isto tako, u smislu ovih odredbi poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

9. Dakle, osim što dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu, posjed mora biti i pošten.

10. Budući da i iz samih navoda tužbe kaka to pravilno zaključuje prvostupanjski suda kao i na temelju izvedenih dokaza proizlazi da je tužitelj kao nasljednik sudjelovao u ostavinskim postupcima u kojima su tuženici stekli suvlasništvo na predmetnim nekretninama, pravilan je zaključak kako su tuženici dokazali da tužitelj nije pošteni posjednik radi čega nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću temeljem čl. 159. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje ZV) kojim je propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari, ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari te je prvostupanjski sud pravilno odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

Radi istog je pobijana presuda potvrđena kao u izreci temeljem čl. 368. st. 1. ZPP-a.

11. Tuženici su odbijeni sa zahtjevom za naknadom troška sastava odgovora na žalbu jer isti nisu bili potrebni za vođenje postupka (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

U Zagrebu 26. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Ksenija Jakovčević