Poslovni broj: O-2043/2023
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zadru
Borelli 9, 23000 Zadar
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Jasni Baričević, u ostavinskom postupku iza smrti JĆ pok. J iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1936., a preminulog **.**.2023., državljanin RH, odlučujući o prigovoru nasljednika HĆ, izvanraspravno dana 26. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se prigovor nasljednika HĆ iz [adresa] od 11. travnja 2024., te se u cijelosti održava na snazi Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Emila Brkića iz Zadra, kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Zadru, posl. br. O- 2043/2023, UPP/OS-3/24 od 14. ožujka 2024.
Obrazloženje
1. Javni bilježnik Emil Brkić iz [adresa], kao povjerenik ovog suda, proveo je ostavinski postupak iza smrti pok. JĆ iz [adresa], te je dana 14. ožujka 2024. donio Rješenje o nasljeđivanju pod posl. br. O-2043/2023, UPP/OS-3/24 kojim je utvrdio ostavinsku imovinu ostavitelja, te temeljem Zakona proglasio njegovim nasljednicima sina IĆ za 2/4 dijela, sina HĆ za 1/4 dijela, te kćer ČĆ za 1/4 dijela.
2. Protiv citiranog Rješenja, nasljednik HĆ pravovremeno je izjavio prigovor dana 11. travnja 2024. u kojem navodi da prigovor ulaže zbog nepravilno utvrđenog opsega ostavinske mase. Naime, navodi da je njegov pok. otac JĆ bio ranije oženjen njegovom pok. majkom KĆ rođ. H, a koja da je u brak unijela dio svoje imovine, pa stoga drži kako je njena imovina unesena u brak, trebala biti evidentirana u odnosu na pobijano Rješenje, te kao takva, sukladno Zakonu, raspodijeljena. Smatra da je javni bilježnik prigodom donošenja citiranog Rješenja morao imati u vidu, za njega (nasljednika), ovu bitnu i neizostavnu činjenicu, radi čega predlaže da sud ukine citirano Rješenje, utvrdi imovinu koju je njegova majka unijela u brak s ostaviteljem, te nakon toga donese po Zakonu osnovano Rješenje.
3. Uvidom u ostavinski spis, razvidno je da je javni bilježnik održao dva ročišta i to dana 23. veljače 2024. kada je u nazočnosti nasljednika KĆ, supruge ostavitelja i IĆ, sina ostavitelja, s istima utvrdio rodoslovlje, činjenicu da je ostavitelj prvi put bio u braku s KĆ koja je preminula prije ostavitelja, a u kojem braku da je rođeno troje djece: sinovi HĆ i ĐĆ, te kći ČĆ rođ. ĐĆ. U trenutku smrti, ostavitelj da je bio u braku KĆ u kojem braku da je rođeno jedno dijete i to IĆ, pa je utvrđeno da su na nasljeđivanje, kao zakonski nasljednici I. zakonskog reda pozvani supruga KĆ rođ. H, sinovi IĆ i HĆ, kći ČĆ, dok u odnosu na sina ĐĆ je utvrđeno da je isti preminuo bez vlastitih potomaka.
Javni bilježnik je tada s istima utvrdio da ostavitelj nije imao izvanbračne ili posvojene djece, da nije sačinio oporuku, te da njegovu ostavinsku imovinu čine nekretnine položene u k. o. [katastarska općina], k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], te novčana potraživanja prema HZMO-u s osnova neisplaćene mirovine, te potraživanja u neutvrđenom iznosu prema OTP banci d.d.
Nasljednica KĆ u danoj nasljedničkoj izjavi je navela da se prihvaća nasljedstva koje je pripada temeljem Zakona iza ostavitelja i da istovremeno svoj nasljedni dio ustupa nasljedniku IĆ u cijelosti, a koji je također izjavio da se prihvaća nasljedstva koje ga pripada temeljem Zakona, kao i izvršenog ustupa.
Iz zapisnika s drugog ročišta održanog dana 14. ožujka 2024., razvidno je da je javni bilježnik isto održao u nazočnosti nasljednika HĆ i ČĆ, a u odsutnosti uredno pozvanih ostalih nasljednika KĆ i IĆ. Također je utvrđeno da je javni bilježnik nazočnima pročitao zapisnik s ranije održanog ročišta s prilozima spisa, nakon čega su prisutni nasljednici HĆ i ČĆ izjavili da su suglasni s utvrđenim rodoslovljem, sastavom ostavinske imovine, kao i ostalim činjenicama utvrđenim na održanom ročištu, te nakon toga, a prethodno poučeni odredbama Zakona o nasljeđivanju, dali nasljedničke izjave kojima su izjavili da se prihvaćaju nasljedstva koje ih temeljem Zakona pripada iza pok. ostavitelja.
4. Uvidom u citirano Rješenje o nasljeđivanju, sud nespornim utvrđuje da je javni bilježnik u istom utvrdio ostavinsku imovinu ostavitelja i sukladno danim nasljedničkim izjavama nasljednika, iste proglasio nasljednicima na cjelokupnoj imovini, i to kako je naznačeno u toč.II. pobijanog Rješenja, gdje je nasljednik IĆ proglašen nasljednikom za 2/4 dijela (obzirom da mu je nasljednica KĆ ustupila svoj nasljedni dio), te nasljednici HĆ i ČĆ, svaki za po 1/4 dijela.
Dakle, iz naprijed izloženog, utvrđuje se da je javni bilježnik na prvom ročištu održanom dana 23. veljače 2024. s nasljednicima KĆ i IĆ utvrdio rodoslovlje ostavitelja, te ostavinsku imovinu koju je ostavitelj imao u trenutku smrti, a s tim utvrđenim činjenicama na ročištu održanom dana 14. ožujka 2024., nasljednici HĆ i ČĆ su bili upoznati jer im je pročitan zapisnik o ranije održanom ročištu, a nakon čega su ovi izjavili da su suglasni s utvrđenim rodoslovljem, sastavom ostavinske imovine, kao i ostalim činjenica utvrđenim na tom ročištu.
Dakle, razvidno je da nasljednik HĆ, a isto i nasljednica ČĆ, nisu prigovarali sastavu utvrđene ostavinske imovine ostavitelja, odnosno nasljednik HĆ nije isticao nikakve činjenice, kao ni činjenice koje navodi u podnesenom prigovoru, već naprotiv, dao je nasljedničku izjavu, kao i nasljednica ČĆ, te vlastoručno potpisao istu.
5. Prema odredbi čl.242. st.1. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, dalje: ZN) propisano je da javni bilježnik povjerenu mu radnju o nasljednim stvarima provodi u skladu s odredbama ovog Zakona, po kojima sud provodi taj postupak.
Odredbom čl.175. st.2. ZN-a propisano je da ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, u ostavinskom postupku na odgovarajući način da se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.
Nadalje, odredbom čl.352. st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 dalje u tekstu: ZPP-a) propisano je da se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice, niti predlagati novi dokazi, osim ako se odnose na bitne povrede odredbi postupka zbog kojih se žalba može izjaviti, ta se odredba primjenjuje i na žabe protiv rješenja (čl.381. ZPP-a).
Odredbama Zakona o nasljeđivanju nije drugačije određeno pitanje dopuštenih razloga žabe i prigovora protiv rješenja donesenih u ostavinskom postupku.
6. Slijedom naprijed iznesenog, kako je već utvrđeno da nasljednik HĆ tijekom ostavinskog postupka kod javnog bilježnika nije iznosio bilo kakve primjedbe na utvrđeno na zapisniku s ranije održanog ročišta dana 23. veljače 2024., pa tako niti na utvrđeni sastav ostavinske imovine ostavitelja, a što mu je predočeno na ročištu održanom dana 14. ožujka 2024., kada se usuglasio s utvrđenim sastavom ostavinske imovine ostavitelja, ovaj sud zaključuje da nasljednik HĆ u podnesenom prigovoru ističe nove činjenice, a kako se iste ne odnose na bitne povrede odredbi postupka, prema odredbi čl.352. ZPP-a njihovo iznošenje nije dopušteno, radi čega je valjalo odbiti prigovor nasljednika HĆ i u cijelosti održati na snazi Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Emila Brkića iz [adresa], kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Zadru, pod posl. br. O-2043/2023, UPP/OS-3/24 od 14. ožujka 2024., a kako je i naznačeno u izreci ovog Rješenja.
Zadar, 26. ožujka 2025.
S u t k i n j a
Jasna Baričević
PRAVNA POUKA:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka, putem ovog suda na nadležni Županijski sud.
DNA:
1. Nasljedniku HĆ osobno,
2. Nasljedniku IĆ po punomoćniku Željku Kneževiću, odvjetniku iz Dubrovnika i
3. Nasljednici ČĆ osobno, uz prigovor nasljednika HĆ od 11. travnja 2024.
Na znanje:
- javnom bilježniku Emilu Brkiću iz Zadra na broj O-2043/2023, UPP/OS-3/24.
