REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-598/2020-71

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Sanji Krovinović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], Kozinščak, zastupanog po punomoćniku Frani Štura, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika GENERALI OSIGURANJE D.D., OIB 02951724955, Ulica grada Vukovara 284, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Igoru Habulinecu, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 6. veljače 2025. g. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 28. ožujka 2025. g.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku GENERALI OSIGURANJE d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 284, OIB: 10840749604, da tužitelju SP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova naknade štete isplati iznos od 9.080,51 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13.09.2019. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.957,95 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 26. ožujka 2025. prvog stupnja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U prometnoj nesreći koja se dogodila dana 12. rujna 2019.g. u Zagrebu, na križanju Ulice kneza Branimira, Osječke ulice, te Ulice I. Trnava, nastupila je totalna šteta na vozilu Volkswagen Polo, reg. oznaka [registarska oznaka], a kojim je upravljao tužitelj. Nastanak štetnog događaja prouzročio je OP iz [adresa], upravljajući motornim vozilom Audi A6, reg. oznaka [registarska oznaka]. U trenutku nastanka prometne nesreće, vozilo kojim je upravljao štetnik je bilo u vlasništvu IP, te osigurano od automobilske odgovornosti kod tuženika, broj police osiguranja: 4400201989.

2. Prometna nesreća se dogodila na način da se tužitelj upravljajući vozilom Volkswagen Polo, reg. oznaka [registarska oznaka], kretao južnim kolničkim trakom, desnom prometnom trakom Branimirove ulice, u smjeru istoka, brzinom oko 60 km/h. U trenutku ulaska u raskrižje Branimirove ulice, Ulice I. Trnava, te Osječke ulice, na semaforu je bio uključen signal zelenog svjetla za smjer ravno kojim se tužitelj kretao. Nakon ulaska u raskrižje, na prednji desni dio automobila kojim je upravljao tužitelj, naletilo je vozilo Audi A6, reg. oznaka [registarska oznaka], koje se kretalo i ušlo u raskrižje iz smjera Ulice I. Trnava. Neposredno prije sudara vozila, tužitelj je primijetio da se sa njegove desne strane nalazi kolona vozila, te da je skretanje iz Ulice I. Trnava prema smjeru Branimirove ulice bilo zabranjeno zbog toga što je za prijelaz željezničke pruge koja se nalazi na južnoj strani predmetnog raskrižja, bio uključen svjetlosno zvučni signal zabrane prelaska preko pruge (Andrijin križ), a upravo iz tog smjera je naišlo vozilo osigurano kod ovdje tuženika.

3. U trenutku nastanka štetnog događaja, vozilo kojim je upravljao tužitelj - Volkswagen Polo, reg. oznaka [registarska oznaka], bilo je u vlasništvu leasing društva - Porsche Leasing d.o.o. iz Zagreba, OIB: 90275854576, a ovdje tužitelj ga je koristio kao primatelj leasinga temeljem Ugovora o financijskom leasingu s potrošačima broj: 96947, sklopljenog dana 18.1.2018. g. (dalje: ugovor o leasingu). Tužitelj svoju aktivnu legitimaciju temelji na činjenici da je nakon nastanka štetnog događaja, podmirio sve svoje obveze prema društvu Porsche Leasing d.o.o. kao davatelju leasinga, a temeljem Ugovora o leasingu, te je stekao vlasništvo nad predmetom leasinga - motornim vozilom Volkswagen Plo. O navedenoj činjenici Porsche Leasing d.o.o. je dana 23.1.2020. g. tužitelju izdalo Potvrdu o podmirenju obveza.

4. Osim prethodno navedenog, Porsche Leasing d.o.o kao cedent, te ovdje tužitelj kao cesionar, sklopili su dana 24.1.2020.g., Ugovor o ustupu potraživanja, kojim je tužitelju ustupljeno potraživanje prema ovdje tuženiku kao cesusu, a sve sa osnova naknade pretrpljene štete uslijed štetnog događaja, prometne nesreće od dana 12.9.2019.g.

5. Tužitelj, odnosno njegov pravni prednik, Porsche Leasing d.o.o., prije pokretanja ovog postupka obratio se tuženiku sa odštetnim zahtjevom, ali ga je tuženik odbio u cijelosti kao pravno neosnovanim. Tuženik je proveo izvid štete, te je sam ustanovio da je na predmetnom vozilu Volkswagen Polo, nastupila totalna šteta.

6. Tužitelj je nakon što je ispunio svoje obveze temeljem ugovora o leasingu, te isplatio u cijelosti leasing društvo i postao vlasnik predmetnog vozila, isto prodao trećoj osobi - ĐP iz [adresa], za iznos od 8.000,00 kuna, budući da ovzilo nije bilo u voznom stanju,te se radilo o olupini čiji popravak nije ekonomski opravdan.

7. Nabavna vrijednost vozila je iznosila 96.730,56 kuna, a o čemu je Porsche Leasing d.o.o. izdalo račun ovdje tužitelju, dana 26.1.2018.g.

8. Prema tome, tužitelj potražuje od tuženika iznos naknade štete u visini razlike nabavne vrijednosti vozila i prodajne vrijednosti olupine, uvećanu za trošak prijevoza vozila uslijed prometne nesreće, budući da vozilo nije bilo u voznom stanju.

9. Sveukupno potraživanje tužitelja na ime naknade za imovinsku štetu iznosi 9.080,51 sa kamatama tekućim od 13.09.19 prema podnesku od 07.07.2024 godine.

10. Tužitelj je prvotno kao tuženika naglasio Izvor osiguranje d.d. da bi nakon toga tužbu proširio na Generali osiguranje d.d.

11. Generali osiguranje d.d. nije se protivilo proširenju tužbe.

12. Nakon pristanka Generali osiguranje d.d. na proširenje tužbe na novog tuženika, tužitelj je povukao tužbu u odnosu na Izvor osiguranje d.d., i sud je donio dana 20. srpnja 2022. donio rješenje o povlačenju tužbe u odnosu na Izvor osiguranje d.d.

13. Tuženik Generali Osiguranje d.d. u odgovoru na tužbu priznaje činjenicu nastanka prometne nezgode dana 12. rujna 2019. godine, no ističe se prigovor isključive krivnje tužitelja za nastanak predmetne prometne nezgode, obzirom je isti kroz predmetno raskrižje prošao kada je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo upaljeno crveno svijetlo.

14. Tuženik se protivi saslušanju po tužitelju predloženih svjedoka RP i UP, obzirom policija iste nije navela kao očevice predmetne prometne nezgode.

15. Nadalje, ističe se prigovor nedostataka aktivne legitimacije tužitelja.

16. Naime, u vrijeme štetnog događaja vlasnik vozila bio je Porsche leasing d.o.o., a ne tužitelj.

17. U odnosu na ugovor o ustupanju potraživanja od 24.01.2020. godine tuženik osporava vjerodostojnost takvog ugovora, obzirom da nije vidljivo niti ime, a niti funkcija osobe koje je u ime Porsche leasinga navodno potpisala ugovor o ustupanju potraživanja.

18. Kako je u konkretnom slučaju nastupila totalna šteta, tada sukladno Općim uvjetima i Zakonu o Ieasingu dolazi do prijevremenog raskida ugovora, naplaćuje se naknada štete od osiguratelja ( bilo po polici obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti bilo po kasku ), a razliku do utvrđene knjigovodstvene vrijednosti predmeta leasinga dti,anje platiti primatelj leasinga, odnosno primatelj leasinga dužan je podmiriti cjelokupnu štetu ako bi osiguravatelj u cijelosti odbio odštetni zahtjev davatelja leasinga.

19. U konkretnom slučaju na predmetu leasinga nastupila je totalna šteta, pa ako Porsche leasing kao davatelj leasinga nije naplatio štetu po polici obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti ( a nije ), to znači da je šteta na vozilu- predmetu leasinga namirena ili po kasku ili ju je tužitelj kao primatelj leasinga morao platiti.

20. U spisu nema podataka da bi tužitelj platio štetu Porsche leasingu, osim Potvrde o uplati iznosa od 146,32 EUR-a, što je iznos otkupne rate koja je ugovorena predmetnim Ugovorom o financijskom leasingu, a plaća se na kraju ugovora o leasingu.

21. Također, postavlja se pitanje zašto Porsche leasing d.o.o. ugovorom o ustupu potraživanja navodno tužitelju u ustupa iznos od 96.730,56 kn, što je iznos kao u računu Auto Zubak od 24.01.2018. godine.

22. Naime, u konkretnom slučaju došlo je prijevremenog raskida ugovora o leasingu zbog totalne štete, pa bi Porsche leasing od tužitelja kao primatelja leasinga imao pravo potraživati naknadu cjelokupne štete, odnosno nenaplaćene obveze po fakturama te nedospjeli iznos financiranja koji odgovara ostatku glavnice prema otplatnom planu odnosno tablici u trenutku raskida ugovora, te iznos otkupnine, ali nikako iznos koji je leasing platio kod nabave vozila, pa se i u tom smislu postavlja pitanje vjerodostojnosti ugovora o ustupu potraživanja.

23. Tuženik prigovara visini tužbenog zahtjeva.

24. Naime, tužitelj ignorira činjenicu da je u vrijeme štetnog događaja vozilo bilo staro skoro 2 godine, tako da navedeno vozilo na dan štetnog događaja ne može imati vrijednost koja je naznačena u računu Auto Zubak d.o.o. koji plaćen od strane Porsche leasinga.

25. Predlaže se odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom cijelosti, te ga obvezati da tuženiku naknadi troškove postupka.

26. Tuženik je tijekom postupka priznao vjerodostojnost ugovora o ustupu potraživanja od 24.1.2020.g.

27. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu i to: potvrdu MUP-a PU Zagrebačke, 1. PPP Klasa: 211-04-19-P/8046, potvrdu od PU Zagrebačke 1. PPP, zapisnik o očevidu, fotoelaborat mjesta očevida, cjelokupna dokumentacija pod brojem 511-19/44-06-P-737-19, presliku vozačke dozvole, ugovor o financijskom leasingu s potrošačima broj: 96947, potvrdu o podmirenju obveza od 23.1.2020.g., ugovor o ustupu potraživanja od 24.1.2020.g., izvid štete od 30.9.2019.g., račun broj: 16182-1-1, ugovor o kupoprodaji, račun za prijevoz vozila, saslušani su svjedoci ŽP, SPO, OP, CP, UP, ŠP, RP i tužitelj, provedeno je prometno vještačenje na okolnost mehanizma nastanka štetnog događaja i visine štete po dipl.ing. Srećko Hlišć, vještak je dao pismeno dopunsko očitovanje i usmeno je dopunski saslušan.

28. Tužbeni zahtjev u cijelosti je neosnovan.

29. Među strankama nesporan je nastanak štetnog događaja, istaknut je prigovor isključive krivnje tužitelja za nastanak štetnog događaja, istaknut je prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja i visina tužbenog zahtjeva.

30. Kao što je ranije u presudi navedeno, tuženik je priznao vjerodostojnost ugovora o ustupu potraživanja od 24.1.2020.g.

31. Tužitelj svoju aktivnu legitimaciju temelji na Ugovoru o ustupu potraživanja sklopljenim sa Porsche leasing d.o.o. kao vlasnikom vozila u trenutku nastanka štetnog događaja, ukazuje se da tužitelj ima i posve samostalnu pravnu osnovu temeljem koje ima pravo potraživati naknadu štete od osobe koja je uzrokovala prometnu nesreću, odnosno njegovog osiguravajućeg društva, a koja je nesreća imala za posljedicu nastanak totalne štete na objektu leasinga u odnosu na koji je tužitelj bio primatelj leasinga.

32. Iz dostavljene dokumentacije je nesporno da je u trenutku nastanka štetnog događaja vlasnik motornog vozila (objekta leasinga) bilo društvo Porsche leasing d.o.o., a da je ovdje tužitelj bio primatelj leasinga. Isto tako, nesporno je da isplatom ukupnog iznosa naknade temeljem ugovora o financijskom leasingu, primatelj leasinga (ovdje tužitelj), postaje vlasnik objekta leasinga. Tužitelj je ispunio svoju obvezu temeljem Ugovora o financijskom leasingu i isplatio davatelju leasinga cjelokupnu naknadu, te je postao vlasnik vozila (objekta leasinga). Upravo zbog štetnog događaja koji je prouzrokovao osiguranik II. -tuženika, tržišna vrijednost vozila u trenutku stjecanja formalnog vlasništva nad vozilom, iznosila je svega 8.000,00 kuna. Prema tome za tužitelja je nastala šteta u iznosu koji se može utvrditi kao razlika između stvarne, tržišne vrijednosti koji bi objekt leasinga (motorno vozilo) imalo da nije bilo štetnog događaja i vrijednosti uslijed istog štetnog događaja.

33. Pojam štete po zakonskoj definiciji obuhvaća umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta) (čl. 1046 ZOO), a što je upravo slučaj u konkretnom predmetu.

34. U ovom smislu sudska praksa u slučaju financijskog leasinga, korisnika leasinga smatra ekonomskim vlasnikom vozila, upravo da bi mu priznala samostalnu aktivnu legitimaciju u slučajevima kada bi njegova imovina (objekt leasinga) bila umanjena zbog uzroka za koje odgovaraju treće osobe.

35. U daljnjem tijeku postupka sud je na okolnost odgovornosti saslušavao svjedoke.

36. Svjedok ŽP u svom iskazu je navela da se dana 12. rujna 2019.g. vozila sa suprugom u automobilu, sjedila je iza suvozača, kretali su se iz smjera Trnave prema Dubravi, i nalazili su se prvi kod pružnog prijelaza. U trenutku kada se rampa na željezničkoj pruzi otvorila, upalilo se zeleno svjetlo za prolazak i su krenuli, i nakon što su prešli prugu par metara, čim su krenuli došlo je do sudara, do udarca u automobil sa lijeve strane. Na vozilu supruga nastala je totalna šteta koja im nije priznata. Ne sjeća se da je iz bilo drugo vozilo. Nije se mogla odrediti da li je semafor prije pružnog prijelaza ili uz pružni prijelaz. Mjesto sudara bilo je kada su već prošli prugu i došli na Branimirovu, bila je duga kolona vozila iz Sesveta, nakupili su se s moje desne strane i kretali su se prema gradu.

37. Svjedok SPO je iskazao da je bio očevidac štetnog događaja od 12. rujna 2019. i vozio se iz Sesveta prema gradu u lijevoj voznoj traci, ispred njega se nalazilo 3-4 vozila Štetni događaj dogodio se na način da je vozilo koje je dolazilo iz centra prema Sesvetama, pored auta se nalazio još jedan automobil koji je sretao u Osječku, dok se automobil Polo kretao ravno, međutim automobil koji se kretao iz Trnave odnosno iz smjera pruge, ušao je u raskrižje i u tom trenutku došlo je do sudara, ne zna i ne može iskazati kojem od vozila je bilo upaljeno crveno svjetlo na semaforu. Njemu je bilo upaljeno crveno svjetlo na semaforu. Vozilo koje se kretalo prema istoku samo je skrenulo u Osječku. Nakon predočenja skice mjesta događaja, iskazao je da sa svoje pozicije nije mogao vidjeti vozila koja su iz Branimirove skretala u Ulicu Trnava. Vozilo koje je skretalo u Osječku ulicu, bilo je manje vozilo, sive ili svijetložute boje. Vozilo tužitelja po njegovom sjećanju bilo je svijetlosive boje marke Golf polo. Nakon štetnog događaja razgovarao je s policijom i je spominjao i drugo vozilo koje se kretalo iz smjera Zagreba prema suprotnom smjeru od tog smjera kretanja.

38. Svjedok OP iskazao je da je na dan štetnog događaja vozio dijete u bolnicu Dubrava, kretao sam se iz smjera I. Trnava u Osječku, na sjever u Dubravu i bio je prvi prije prelaska pruge, a u trenutku kada se rampa na pruzi počela dizati i upalilo zeleno svjetlo, semafor u odnosu na rampu nalazi se vrlo blizu, ne ali nije mogao ocijeniti na kojoj udaljenosti, a kada se upalilo zeleno svjetlo na semaforu nastavio je kretanje prema sjeveru u Osječku, kada je u jednom trenutku iz smjera Branimirove ulice s lijeve strane došlo je do udarca u njegovo vozilo, radilo se o vozilu koje je dolazilo iz smjera zapada. Do udarca je došlo u lijevi dio automobila, dakle s njegove vozačke strane, ali nije zadobio nikakve ozljede. Nakon udarca jea sam izašao iz vozila i tada je vidio bijeli automobil Volkswagen Polo, koje se nalazilo s desne strane gdje se nalazi autobusno stajalište, a dvoje ljudi pomagalo je tužitelju da izađe iz vozila. On je zvao policiju na lice mjesta. Nije prekršajno kažnjavan za ovaj štetni događaj, nije tražio odštetu. Na njegovom vozilu je nastala totalna šteta i završilo je u reciklaži. Pije kretanja preko pružnog prijelaza, bio je prvi u koloni i nalazio se ispred semafora, iza njega je bilo još vozila, ali ne može iskazati koliko. U tom trenutku kolona vozila kretala se iz Branimirove u Trnavu, ali sjeća se da je bilo mnogo vozila koja su se kretala iz smjera istoka s desne strane, bila je velika kolona vozila, vozila koja su se nalazila iza njega i vjerojatno su ga zaobišla. Vozilo koje je udarilo u njegovo vozilo i bilo je bijele boje vozila i po njegovom i sjećanju to vozilo koje ga je udarilo kretalo se velikom brzinom, ali koliko to nije mogao iskazati. U trenutku udarca u njegovo vozilo se dalje nije nastavilo kretati, ostao je zaustavljen na mjestu udarca. Vozilo ga je udarilo se zaustavilo po njegovoj procjeni 15-20 metara od mjesta udarca.

39. Svjedok CP je iskazala da se vozila u automobilu Audi i nalazila se na suvozačkom mjestu, to je vozilo njenog zeta, vozili su dijete u bolnicu. Nalazili su se u Ulici I. Trnava, prvi po redu do pružnog prijelaza i nakon što je prošao vlak i upalilo se zeleno krenuli su preko pruge i kada su se već nalazili na kolniku iza pruge s lijeve strane doletjelo je vozilo iz smjera Zagreba, udarilo u prednji dio njihovog vozila, doslovno odnijelo je prednji dio vozila. Vozilo je zaustavljeno na licu mjesta. Ona je sam prevezena u bolnicu. Došla je i policija na lice mjesta. Danas ne može iskazati koje marke je bilo to vozilo koje je udarilo u njihovo vozilo jer je doletjelo velikom brzinom, po njenom sjećanju još 6-7 automobila bilo je razbijeno toga dana. Točno je vidjela zeleno svjetlo na semaforu prije ulaska u raskrižje. Prije prelaska pruge čekali su otprilike 5 minuta, te nakon što se dignula rampa prije pružnog prijelaza prešli su preko pruge. Nadalje je iskazala da druga vozila koja su bila oštećena bila su vozila koja su išla iz Čulinca prema Zagrebu, vozila koja su bila iza njih nisu bila oštećena. Na pitanje pun. tuženika prije pružnog prijelaza nalazi se rampa. Nadalje iskazujem da kad smo mi krenuli bilo je zeleno svjetlo na semaforu, rampa je bila podignuta. Vozilo koje ih je udarilo naprosto je projurilo i udarilo u njihovo vozilo. Nakon pruge ne postoji bilo nikakva druga prometna signalizacija s desne strane prometnice.

40. Svjedok MP je iskazao da se vozio u automobilu koji se na dan štetnog događaja kretao iz pravca Dubca prema Zagrebu i vozio se na suvozačevom mjestu, stajali su na semaforu, na semaforu je bilo crveno svjetlo i bili su negdje 4. vozilo iza semafora. Nije pratio situaciju na kolniku, međutim u jednom trenutku začuo je snažan udarac. Način na koji je došlo do tog udarca nije, već je samo vidio automobil koji se zaustavio pored njihovog vozila, radilo se o vozilu polo, VW. Bila su oštećena vozila ikoja su se nalazila ispred njih dva jedno pored njih i jedno na semaforu, ovo vozilo koje je bilo pored nas dolazilo je iz suprotnog smjera, faktično Polo se zaustavio prije njihovog vozila.

41. Svjedok OPO iskazala je da je bila sudionik prometne nezgode iz ovog štetnog događaja. Vozila je vozilo koje se nalazilo 2. na semaforu, kretala se iz pravca Sesveta prema Zagrebu. Stajala je na semaforu na kojem je bilo crveno svjetlo i čekala je nakon dolaska svega par sekundi. U jednom trenutku iz pravca Zagreba prema Sesvetama dolazilo je vozilo Polo velikom brzinom i prelazilo je preko raskrižja i u tom prelasku udario je u crni Audi koji je prešao pružni prijelaz. Audi se nalazio negdje na sredini raskrižja, nakon udarca u Audi Polo je udario u Volvo koji se nalazio ispred nje na semaforu, a potom i u njen automobil i od udarca odguralo ju je unatrag. Sve se to događalo u sekundama. Nakon što je izašla iz vozila vidjela je automobil Polo koji se nalazio na potpuno suprotnoj strani Branimirove. Bio je zaustavljen na autobusnoj stanici. Na lice mjesta izašla je i policija i hitna pomoć. U toj nezgodi bilo je oštećeno vozilo Polo, taj Audi, Volvo ispred nje, njenj Mercedes i Mercedes iza nje. Davala je izjavu policiji. Ne zna da li je iza Audia bilo još vozila. Dok je stajala na semaforu nije vidjela niti jedno vozilo drugo koje bi dolazilo iz suprotnog smjera pa da bi potom skretalo u Osječku ulicu.

42. Svjedok RP iskazao je da je na dan štetnog događaja vozio iz Sesveta prema Zagrebu Branimirovom ulicom sa bratom. On je vozio. Nalazili su se u lijevoj prometnoj traci i bili s zaustavljeni na semaforu na kojem je bilo crveno svjetlo, ali ispred njih je još bilo vozila. Ne zna koje su bili vozilo po redu, po njegovom mišljenju bilo je 5-6 automobila ispred njegovog vozila. Ne sjeća se točno kakva je bila dinamika događaja, ali sjeća se da je izvlačio mušku osobu iz vozila Polo koje je završilo u svojoj kolničkoj traci ali se zarotiralo. Naime, to vozilo dolazilo je iz pravca Zagreba. Misli da se nezgoda dogodila na način kada je vozilo Audi koje je prelazilo preko pruge iz Ulice I.Trnave u raskršće, i u njega je tada udario Polo koji je dolazio Branimirovom iz smjera Zagreba, a iz kojeg vozila je izvlačio muškarca. Prije nego li se zaustavilo Polo vozilo, udarilo je još 2-3 automobila koja su se nalazila ispred njegovog vozila. Nije udarilo u njegovo vozilo. Danas se ne može sjetiti točno niti brzine kojom se vozilo Polo kretalo, niti kako je udarilo u Audi, radilo se o jutarnjim satima, odlazili su na posao.

43. Tužitelj je iskazao da se na dan štetnog događaja vozio Branimirovom cestom iz Zagreba prema Čulincu i Sesvetama. Kretao se lijevim prometnim trakom, ispred njega je bio jedan auto koji je u jednom trenutku počeo odvajati i skrenuo je u lijevu traku koja vodi lijevo u Osječku ulicu. On se odvojio u desnu prometnu traku i produžio ravno u križanje, u trenutku kada je ušao u križanje, njemu je s desne strane naišao auto i udario ga u prednju desnu bočnu stranu auta i odbacio ga u kontra smjer. Prije ulaska u raskrižje za njegov smjer kretanja prema ravno bilo upaljeno zeleno svjetlo, te je također bilo dopunsko zeleno svjetlo za skretanje u lijevo u Osječku ulicu. Uslijed udarca njegov auto odbačen je on je sam udario u još tri auta koja su bila u kontra smjeru iz smjera Čulinca prema Zagrebu, oni su stajali na semaforu. Uz njegovu traku s desne strane postojala je još jedna pomoćna traka koja vodi u Ulicu Trnave 1 preko pružnog prijelaza, u toj traci su se nalazili 10-ak vozila koji su svi stajali i čekali za prelazak pružnog prijelaza u Trnavu 1. Na vrhu te kolone njemu s desne strane, stajao je jedan kombi, nije mogao vidjeti automobil koji je dolazio iz Trnave, a uslijed tog kombija vozilo koje je na njemu dolazilo iz Trnave 1 nije moglo njega vidjeti i da dolazi u smjeru ravno. Prema semaforima i signalizaciji u tom trenutku to vozilo koje je na njega je naletjelo nije ni smjelo tamo biti u tom trenutku, ali upravo to vozilo naletjelo je na njegovo vozilo i došlo je do sudara. Dodao je da su ga nakon sudara iz automobila izvukla dvojica mladića i u tom trenutku prolazio je vlak prugom, dakle vozilo koje je dolazilo na njega nije moglo biti na mjestu gdje je došlo do sudara. Napomenuo je da od trenutka kada se njegovo vozilo zaustavilo dvojica mladića su izašla da ga izvuku iz automobila, prošlo je možda cca pola minute, a cca dvadesetak sekundi iza toga prolazio je prugom vlak. Vozilo koje se kretalo ispred njega prije nezgode, moglo je biti udaljeno cca 2-3 metra. U trenutku kada je počeo prestrojavanje u desnu prometnu traku ne zna na kojoj je bio udaljenosti od semafora. Automobil ispred njega je bio Renault Clio, manji gradski auto svijetle boje. To vozilo koje se odvojilo u lijevu stranu skrenulo je u lijevu stranu i otišlo u tom pravcu. Iskazao je da je obavio razgovor u bolnici s policijom i ne sjeća se da li je spominjao to vozilo koje se kretalo ispred njega. Ne sjeća se da je policiji spominjao vlak, i misli da je.

44. Na okolnost mehanizma nastanka štetnog događaja provedeno je prometno vještačenje. po prometnom vještaku dipl. ing Srećko Hlišć.

Provedeno vještačenje pokazalo je sljedeće:

- Tužitelj SP je upravljao osobnim vozilom ZG¤3194-GN južnim dijelom kolnika Ulice kneza Branimira desnom voznom trakom za ravno od dvije u smjeru istoka, te je dolaskom do semaforiziranog križanja s Osječkom ulicom i Ulicom Trnava, gdje su semafori radili automatski i ispravno, ušao u križanje zadržavajući smjer kretanja, pri čemu je na desnu bočnu stranu njegovog vozila prednjim dijelom naletjelo osobno vozilo ZG¤7389-GC, kojim je upravljao osiguranik tu-ženika OP, a kretao se kolnikom Ulice Trnava u smjeru sjeverozapada. Posljedično je došlo do rotacije vozila ZG¤3194-GN, koje je prednjim dijelom naletjelo na stražnji lijevi dio osobnog vozila ZG¤1405-GI, kojim je upravljao FP, lijevom voznom trakom od dvije za ravno, a u trenutku nesreće je bio zaustavljen zbog upaljenog crvenog svjetla na semaforu. Nakon toga je vozilo ZG¤3194-GN prednjim desnim dijelom naletjelo na prednji desni dio osobnog vozila ZG¤6445-HC, kojim je upravljala IPO, lijevom voznom trakom od dvije za ravno, a u trenutku nesreće je bila zaus-tavljena zbog upaljenog crvenog svjetla na semaforu, s time da je od siline naleta osobno vozilo ZG¤6445-HC odbačeno unazad posljedično stražnjim dijelom naletjelo na prednji dio osobnog vozila ZG¤1989-DG, kojim je upravljao SPO, lijevom voznom trakom od dvije za ravno, a u trenutku nesreće je bio zaustavljen zbog upaljenog crvenog svjetla na semaforu, s time da je vozilo ZG¤3194-GN u prolaskompored u rotaciji svojim stražnjim dijelom još naletio na prednji lijevi dio osobnog vozila ZG¤1989-DG, te se nastavkom kretanja u rotaciji zaustavilo na lijevoj traci za ravno južnog dijela kolnika Ulice kneza Branimira okrenuto prema jugozapadu, dok je osobno vozilo ZG¤7389-GC ostalo popriječeno preko desne trake Ulice kneza Branimira u smjeru svog kretanja Ulicom Trnava u smjeru sjeverozapada.

- Brzine kretanja vozila tužitelja i osiguranika tuženika teme-ljom raspoložive dokumentacije nije moguće utvrditi, osim da putanja vozila tužitelja nakon sudara s vozilom osiguranika tuženika, njegova rotacija i naleti na zaustavljena tri osobna vozila ukazuju da se kretalo nekom znatno većom brzinom od ograničenih 50 km/h, moguće iskazanom od 70 do 80 km/h, dok je brzina vozila osiguranika tuženika bila bitno manja, moguće oko iskazanih od 5 do 10 km/h.

- Pri kojoj brzini kretanja tužitelja do nesreće ne bi došlo ne može se utvrditi, ali ako bi se tužitelj za iskazane brzine barem 2 do 3 sekunde prije sudara kretao ograničenom brzinom, moguće je da bi do njegovog dolaska vozilo osiguranika tuženika prošlo ispred njega i do nesreće ne bi došlo. Do nesreće ne bi došlo i da je osiguranik tuženika propustio vozilo tužitelja.

- Pod kojim svjetlom semafora je došlo do nesreće nije moguće utvrditi. Prema programu koji radi kod prolaska vlaka zeleno smjeru kre-tanja vozilima oštećenika gasi se 16 sekundi prije gašenja zelenog smjeru vozila tužitelja, kroz koje im je vrijeme upaljeno žuto i crveno svjetlo. Ako je dakle do sudara došlo u ovom vremenu, kada se uzme u obzir i okolnost vremena trajanja crvenog svjetla za smjer kretanja vozila osiguranika tuženika od 23 sekunde nakon što po prolasku vlaka i podizanja rampe završi treptanje na prometnom znaku za označavanje pružnog prijelaza, onda je kod ulaska u križanje tužitelj imao upaljeno zeleno svjetlo, a osiguranik tuženika crveno.

Ako je osiguranik tuženika krenuo na zeleno svjetlo, dakle nakon što se podizanjem rampe ugasilo treptavo svjetlo na prometnom znaku za označavanje pružnog prijelaza i na semaforu proteklo upaljeno cr-veno svjetlo još 23 sekunde, kada je osiguranik tuženika kao prvi ulazio u križanje onda je za smjerove tužitelja i oštećenika, ovisno o stvarnoj brzini kojom je tuženik došao do križanje, već bilo upaljeno crveno svjetlo barem 30-ak sekundi.

Utvrđena vrijednost štete na vozilu iznosi 9.080, 51 Eur.

45. Na nalaz i mišljenje vještaka tuženik nije imao posebnih prigovora, dok je tužitelj prigovarao nalazu i mišljenju u cijelosti svojim podneskom od 7.7.2024.

46. U odnosu na utvrđenu visinu štete na vozilu u iznosu od 9.080,51 EUR, tužitelj nema primjedbi.

47. U odnosu na utvrđenje načina nastanka štetnog događaja, tužitelj ističe da je vještak je u Nalazu i mišljenju naveo kako temeljem raspoložive dokumentacije nije moguće utvrditi pod kojim svjetlom semafora je došlo do nesreće.

48. Budući da upravo ta okolnost predstavlja odlučnu činjenicu za utvrđivanje odgovornosti za nastanak prometne nezgode, odnosno za osnovanost ovdje postavljenog tužbenog zahtjeva za naknadom nastale štete, tužitelj ovim podneskom ukazuje na određena činjenična utvrđenja koja proizlaze iz Nalaza i mišljenja vještaka, te ih dovodi u svezu sa iskazima svjedoka.

49. Isto tako, tužitelj radi daljnjeg razjašnjenja mehanizma i dinamike nastanka štetnog događaja, ovim podneskom predlaže dopuniti predmetni nalaz i mišljenje odgovorom na ovdje postavljena pitanja.

50. Vještak u svojem Nalazu i mišljenju polazi od činjenice koja bi se s obzirom na dosadašnji tijek postupka trebala uzeti kao nesporna, odnosno činjenice kako se nesreća dogodila nakon što je pružnim prijelazom preko Ulice Trnava iz smjera kretanja vozila osiguranika tuženika, prošao vlak pa se podigla rampa ispred koje je prije dolaska do raskrižja bilo zaustavljeno vozilo tuženikovog osiguranika.

51. Ono što je bitno za donošenje pravilnog zaključka o ovdje odlučnoj činjenici, odnosno o tome koje je vozilo (tužiteljevo ili osiguranika tuženika) prošlo kroz raskrižje dok je na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo, jest utvrditi i razumjeti režim rada semafora na predmetnom križanju. Vještak u svojem nalazu i mišljenju o režimu rada semafora prihvaća utvrđenja policijskih službenika iz spisu prilazećeg „Izvješća o poduzetom“.

Sukladno utvrđenom režimu rada, vještak zaključuje kako je u odnosu na smjer kretanja vozila tuženikovog osiguranika (iz smjera Ulice Trnave), a nakon podizanja rampe i gašenja treptavog svjetla na prometnom znaku za označavanje pružnog prijelaza, na semaforu ostaje upaljeno crveno svjetlo još 23 sekunde.

52. Ovu činjenicu tužitelj posebno naglašava iz razloga što istu treba dovesti u vezu sa iskazima svjedoka (putnika) iz vozila tuženikovog osiguranika kojim je upravljao OP. U tom smislu, ukazuje se S kako je ŽP u svojem iskazu (zapisnik sa ročišta 9.12.2022) navela cit. „U trenutku kada se rampa na željezničkoj pruzi otvorila, upalili se zeleno svjetlo za prolazak i mi smo krenuli i nakon što smo prešli prugu, čim smo krenuli došlo je do sudara, do udarca u automobil sa lijeve strane.“

53. O istoj činjenici gotovo identično iskazuje i druga suputnica, svjedok CP (zapisnik sa ročišta 9.12.2022.). Navedeni svjedok iskazuje cit. „Ja sam se vozila u automobilu Audi i nalazila sam se na suvozačkom mjestu, to je vozilo mog zeta, vozili smo dijete u bolnicu. Nalazili smo se u Ulici I. Trnava, nalazili smo se prvi po redu do pružnog prijelaza i nakon što je prošao vlak i upalilo se zeleno svjetlo mi smo krenuli preko pruge i kada smo se već nalazili na kolniku iza pruge s lijeve strane doletjelo je vozilo iz smjera Zagreba, udarilo u prednji dio našeg vozila, doslovno odnijelo prednji dio vozila“.

54. Prema tome, kada se iskazi gore navedenih svjedokinja o tome da je vozilo u kojem su se nalazile krenulo neposredno nakon podizanja rampe, dovedu u svezu sa utvrđenom činjenicom kako je nakon podizanja rampe na semaforu ostaje upaljeno crveno svjetlo još čitavih 23 sekunde, jasno se može utvrditi kako je vozilo osiguranika tuženika ušlo u raskrižje dok je na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo.

55. Vještak u svojem nalazu i mišljenju, analizira i drugu moguću hipotetsku situaciju, odnosno slučaj da je tužitelj ušao u raskrižje dok je na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo, a vozilo osiguranika tuženika na zeleno svjetlo. U odnosu na ovakvu hipotetsku situaciju koju vještak u svojem nalazu i mišljenju ne isključuje, te uzimajući u obzir utvrđeni režim rada semafora, vještak zaključuje da: cit. „ako je osiguranik tuženika u vozilu ZG¤7389-GC krenuo na zeleno svjetlo, dakle nakon što se podizanjem rampe ugasilo treptavo svjetlo na prometnom znaku za označavanje pružnog prijelaza i na semaforu proteklo upaljeno crveno svjetlo još 23 sekunde, kada je osiguranik tuženika kao prvi ulazio u križanje onda je za smjerove tužitelja i oštećenika, ovisno o stvarnoj brzini kojom je tuženik došao do križanja, bilo upaljeno crveno svjetlo barem 30-ak sekundi.“

56. Dakle vještak zaključuje kako je u ovoj hipotetskoj situaciji kada tužitelj prolazi kroz crveno svjetlo, isto bilo upaljeno za smjer u kojem se tužitelj kretao već („barem“) 30-ak sekundi.

57. Idući zaključak koji se može izvesti pravilima logike, a budući da je prvo vozilo na koje je tužitelj naletio bilo vozilo tuženikovog osiguranika, jest da ispred tužitelja (u smjeru u kojem se on kretao) nije bilo drugog vozila (op.a inače bi tužitelj naletio na to drugo vozilo).

58. Iz spisa predmeta kao nesporno se može utvrditi kako se predmetni štetni događaj odvio u ponedjeljak 12. rujna 2019. u 07:30 sati na križanju Ulice kneza Branimira, Osječke ulice i Ulice I. Trnava. Dakle, događaj se zbio na radni dan za vrijeme vršnog intervala (07:00-08:00) prometne opterećenosti u Gradu Zagrebu, na jednoj od najprometnijih ulica u Gradu Zagrebu,O ovoj činjenici svjedoči i podatak iz spisu prilazećeg policijskog „izvješća o poduzetom“, u kojem se navodi kako je u trenutku prometne nezgode na kolniku Ulice kneza Branimira na prometnoj traci za skretanje u desno u Ulicu Trnava bila zaustavljena kolona od više od 50 vozila, a iz smjera istoka u vremenskom periodu od 16 sekundi se stvorila kolona od najmanje 6 vozila.

59. Uzevši u obzir sve prethodno navedene nesporne činjenice o količini prometa, kao i vještakov citirani zaključak o duljini trajanja crvenog svjetla za smjer kretanja tužiteljevog vozila (najmanje 30 sekundi), tužitelj predlaže Naslovljenom sudu naložiti vještaku očitovati se na pitanje: koliko je izvjesno (nije izvjesno, izvjesno, potpuno izvjesno) da bi tužitelj, pri brzini kretanja 70-80km/h, prije dolaska do križanja prešao iz lijeve prometne trake u desnu, te se nesmetano nastavio kretati Ulicom kneza Branimira do prolaska kroz raskrižje i kontakta s drugim vozilom, a da je na semaforu za njegov smjer kretanja već 30 sekundi bilo upaljeno crveno svjetlo?

60. Imajući u vidu iskaz tužitelja (zapisnik sa ročišta 13.11.2023), te svjedoka SPO (zapisnik sa ročišta 9.12.2022), koji iskazuju o vozilu koje se u trenutku (neposredno prije) prometne nezgode kretalo Ulicom kneza Branimira u smjeru istoka (smjeru tužiteljevog vozila), te je skrenulo u Osječku ulicu i utvrđeni režim rada semafora na predmetnom križanju, predlaže se Naslovljenom sudu naložiti vještaku očitovati se na pitanje: da li je imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, moguća situacija u kojoj je za smjer kretanja Ulicom kneza Branimira prema istoku upaljeno zeleno svjetlo na semaforu i to za smjer ravno i skretanje u lijevo (Osječka ulica), dok je za suprotni smjer (Ulica kneza Branimira prema zapadu), te iz smjera Ulice Trnava (smjer kretanja vozila tuženikovog osiguranika) upaljeno crveno svjetlo na semaforu.?

61. U nalazu i mišljenju vještaka se ne analizira činjenica kako u raskrižju nije bilo vozila koja bi ušla iz smjera Osječke ulice prema Ulici Trnava, odnosno Ulici kneza Branimira u smjeru istoka, a koja vozila bi se trebalo očekivati u hipotetskoj situaciji da je za smjer kretanja vozila tuženikovog osiguranika bilo upaljeno zeleno svjetlo.

62. U odnosu na ovu činjenicu, predlaže se Naslovljenom sudu naložiti vještaku očitovati se na sljedeća pitanja: Kolika je udaljenost od sjeverne zaustavne crte ispred raskrižja u Osječkoj ulici (smjer sjever-jug, iz Osječke ulice prema raskrižju sa Ulicom kneza Branimira) do mjesta sudara? Kolika

je

udaljenost od južne zaustavne crte ispred raskrižja u Ulici Trnava (smjer jug-sjever, iz Ulice Trnava prema raskrižju sa Ulicom kneza Branimira) do mjesta sudara (udaljenost koju je prešlo vozilo osiguranika tuženika od semafora do mjesta sudara) ?

63. U slučaju da je manja udaljenost od mjesta sudara do sjeverne zaustavne crte ispred raskrižja, nego do južne zaustavne crte, ne bi li tužitelj u hipotetskoj situaciji da je prošao kroz raskrižje na upaljeno crveno svjetlo za svoj smjer kretanja, udario u vozila koja su se kretala iz smjera Osječke ulice ravno na ulicu Trnava ili lijevo na Branimirovu ulicu, prije nego što bi udario u tuženikovo vozilo?

64. U svojem nalazu i mišljenju vještak navodi kako je na mjestu prometne nezgode ograničenje brzine 50 km/h. Iz nalaza i mišljenja nije vidljivo kako je vještak isto utvrdio. Navedeno ograničenje brzine od 50 km/h je također iskazano i na policijskom zapisniku o očevidu, međutim takvo utvrđenje ne oslobađa vještaka dužnosti provjere navedene činjenice koja može imati veliku važnost za konačni rezultata vještačenja.

65. Pregledom Google maps karte (street view), važeće za razdoblje kolovoz 2018, za dio Branimirove ulice u smjeru u kojem se kretao tužitelj i koja se nalazi par stotina metara prije mjesta nezgode, točnije nakon križanja sa Štefanovečkom cestom (nakon autobusne stanice), može se uočiti prometni znak sa ograničenjem brzine 60 km/h.

66. Po prigovoru tužitelja sud je uputio spis na očitovanje prometnom vještaku. U pismenom očitovanju vještak je naveo budući da se ne radi o tehničkom pitanju, već subjektivnom ponašanju, ne može dati odgovor o izvjesnosti da bi tužitelj, pri brzini kretanja 70-80 km/h, prije dolaska do križanja prešao iz lijeve pro-metne trake u desnu, te se nesmetano nastavio kretati Ulicom kneza Branimira do prolaska kroz raskrižje i kontakta s drugim vozilom, a da je na semaforu za njegov smjer kretanja već 30 sekundi bilo upaljeno crveno svjetlo.

67. U svezi pitanja da li je imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, moguća situacija u kojoj je za smjer kretanja Ulicom kneza Branimira prema istoku upaljeno zeleno svjetlo na semaforu i to za smjer ravno i skretanje u lijevo (Osječka ulica), dok je za suprotni smjer (Ulica kneza Branimira prema zapadu), te iz smjera Ulice Trnava (smjer kretanja vozila tuženikovog osiguranika) upaljeno crveno svje-tlo na semaforu, molim obaviti uvid u dokumentaciju semaforizacije koja se nalazi u spisu.

68. U svezi pitanja o udaljenosti od sjeverne zaustavne crte ispred raskrižja u Osječkoj ulici (smjer sjever-jug, iz Osječke ulice prema raskrižju sa Ulicom kneza Branimira) do mjesta sudara, te udaljenost od južne zaustavne crte ispred raskrižja u Ulici Trnava (smjer jug-sjever, iz Ulice Trnava prema raskrižju sa Ulicom kneza Branimira) do mjesta sudara (udaljenost koju je prešlo vozilo osiguranika tuženika od semafora do mjesta sudara), zaključivanje da u slučaju da je manja udaljenost od mjesta sudara do sjeverne zaustavne crte ispred raskri-žja, nego do južne zaustavne crte, ne bi li tužitelj u hipotetskoj situaciji da je prošao kroz raskrižje na upaljeno crveno svjetlo za svoj smjer kretanja, udario u vozila koja su se kretala iz smjera Osječke ulice ravno na ulicu Trnava ili lijevo na Branimirovu ulicu, prije nego što bi udario u tuženikovo vozilo, moguće je teoretski.

69. Nije zadaća vještaka provjeravati tužitelju sporne činjenice iz Zapisniku o očevidu, u konkretnom slučaju o ograničenju brzine.

70. Na pismeno očitovanje vještaka tužitelj je predložio i usmeno očitovanje vještaka

71. Tužitelj prigovara navodima vještaka Srećka Hlišća, dipl. ing sadržanim u njegovom očitovanja od 27. kolovoza 2024. iz razloga što se imenovani vještak odbija izjasniti o okolnostima bitnim za utvrđenje ovdje odlučnih činjenica, te time postupa protivno pravilima struke i konačno samom cilju radi kojega je vještačenje u ovom predmetu i provedeno.

72. U podnesku od 7. srpnja 2024. tužitelj je postavio pitanja vještaku radi dopune i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja upravo iz razloga što je vještak osoba koja raspolaže stručnim znanje, te zbog toga jedini može odgovoriti na ta pitanja, a što sud i parnične stranke ne mogu.

73. Od svih postavljenih pitanja, vještak je odgovorio samo na jedno pitanje, a na dva pitanja (od ukupno pet postavljenih) odgovor je bio:

1.„ molim obaviti uvid u dokumentaciju semaforizacije koja se nalazi u spisu“, 2.„nije zadaća vještaka provjeravati tužitelju sporne činjenice iz Zapisnika o očevidu“.

74. Ad 1.) U odnosu na odgovor citiran pod 1., tužitelj ističe kako je u najmanju ruku iznenađen ovakvim odgovorom iz razloga što je vještak morao proučiti dokumentaciju semaforizacije koja se nalazi u spisu kako bi mogao izraditi nalaz i mišljenje sukladno zadatku određenim raspravnim rješenjem od 13. studenog 2023.

75. Dakle, vještak je upoznat s dokumentacijom semaforizacije (koju spominje i koristi pri izradi nalaza i mišljenja od 29. travnja 2024.) koju kao stručnjak zasigurno bolje razumije od parničnih stranaka i njihovih punomoćnika koji ne raspolažu stručnim znanjem iz područja prometa. U tom je smislu vještakov odgovor neprihvatljiv jer je pitanje upravo i postavljeno radi razjašnjenja spornih činjenica, a za što je potrebno stručno znanje. U protivnom, kad bi sud i stranke raspolagali posebnim stručnim znanjem, dokazno sredstvo provođenja vještačenja bi bilo nepotrebno.

76. Ad 2.) Tužitelj napominje kako je takav odgovor vještak dao na pitanje o ograničenju brzine na mjestu predmetnog štetnog događaja. Doista, u policijskom zapisniku je navedeno kako je na tom mjesto ograničenje brzine od 50 km/h, međutim policijski zapisnik nije isprava kojom se nedvojbeno utvrđuje ograničenje brzine na pojedinom mjestu, a dopušteno je dokazivati suprotno. Tužitelj je u spis dostavio sliku zaslona iz koje je vidljivo kako je na Branimirovoj ulici, nekoliko stotina metara prije mjesta nesreće, postavljen znak ograničenja brzine na 60 km/h. To bi samo po sebi trebalo biti dovoljno za dovođenje u sumnju točnosti navoda o ograničenju brzine na 50 km/h, kako je navedeno u predmetnom zapisniku.

77. S druge strane, vještak je navod o ograničenju brzine iz zapisnika uzeo kao nespornu činjenicu, a u situaciji kad je ta činjenica dovedena u pitanje, izbjegao je dati odgovor na pitanje da li je i kako provjerio stvarno ograničenje brzine na mjestu nastanka štetnog događaja.

78. Člankom 5., stavkom 1., točkom 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je kako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, uređuju promet na svom području tako da određuju ograničenja brzine kretanja vozila.

79. Slijedom navedenog, a radi pravilnog utvrđenja činjenica, tužitelj predlaže Naslovljenom sudu službenim putem, od Grada Zagreba, Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost, Sektora za promet, pribaviti potvrdu o ograničenju brzine na križanju Ulice kneza Branimira, Osječke ulice i Ulice I. Trnava za smjer kretanja Branimirovom ulicom prema istoku na dan 12. rujna 2019.

80. Tužitelj je podneskom od 7. srpnja 2024., u točkama IV., V. i VI. podneska, postavio ukupno pet pitanja za vještaka. Vještak je u očitovanju od 27. kolovoza 2024. odgovorio na jedno pitanje i to na treće pitanje iz točke VI. ranije navedenog podneska.

81. U vezi pitanja iz točke IV., o izvjesnosti postavljene situacije, koja je detaljno opisana u samom pitanju, vještak je odgovorio kako ne može dati odgovor o izvjesnosti i to iz razloga što se ne radi o tehničkom pitanju, nego o subjektivnom ponašanju.

82. Tužitelj je u točki IV., prije samog postavljenog pitanja, naveo konkretne okolnosti (vršni interval prometne opterećenosti u Gradu Zagrebu, na jednoj od najprometnijih ulica, kolone vozila za sve druge smjerove kretanja, crveno svjetlo u prethodnom trajanju od 30-ak sekundi) koje vještak treba uzeti u obzir pri odgovaranju na pitanje o izvjesnosti određene situacije, zbog čega nije riječ o „subjektivnom ponašanju“, nego o konkretno opisanoj situaciji s navedenim bitnim parametrima.

83. Po daljnjem prigovoru tužitelja sud je pozvao vještaka na usmeno obrazloženje.

84. Vještak je u svom usmenom obrazloženju po prigovoru tužitelja istakao da je tužitelj je u međuvremenu pribavio potvrdu o ograničenju brzine na kolniku Ulice kneza Branimira za smjer kretanja od zapada prema istoku te da je na tome pravcu znakom ograničena brzina na 60 km/h, dok je u zapisniku o policijskom očevidu za ograničenje brzine bilo navedeno 50 km/h. Budući da je zapisnik očevida javna isprava, a osobno nema mogućnosti provjere istinitosti zapisnika o očevidu, to s njegove strane nije bitno da li je ograničenje bilo 50 ili 60 km/h, budući da tu okolnost može uzeti u obzir sud.

85. Kada ga se pita o semaforima koji se nalaze na Osječkoj ulici naveo je da ti semafori imaju oznaku V4, s time da taj smjer V4 počinje zeleno svjetlo istodobno kada i V2 na Ulici I. Trnava, ali traje kraće nego za smjer V2, odnosno za Ulicu I. Trnava i to za 10 sekundi. Isto tako za taj smjer postoji dopunska strelica za desno skretanje S7 koja se pali prije glavnog signala. Kada se osobnom vozilu iz Ulice I. Trnava pali zeleno svjetlo glavnog signala, tada se i na Osječkoj ulici također vozilima pali zeleno svjetlo.

86. Udaljenost između zaustavnih linija na Osječkoj u odnosu na onu na Ulici I. Trnava bitno je kraće od one na Ulici I. Trnava, s time da za Ulicu I. Trnava postoje podredno rečeno dvije zaustavne linije, jedna koja se odnosi na zaustavljanje ispred željezničkog prijelaza i druga koja se odnosi na sam ulaza u raskrižje. Pri tome je ova druga zaustavna linija praktično podjednako udaljena od ruba Ulice kneza Branimira kao ona iz Osječke ulice, kao što se može vidjeti na skici policije na listu 228 spisa.

87. Kao vještak ne može se izjašnjavati u smislu izvjesnosti nekih činjenica, odnosno postupaka bilo kojeg vozača, a koje nisu vezane uzročno-posljedično s njihovim reagiranjem. Isto tako, ne može se objektivno pozivati na svoje iskustvo iako ga posjeduje, budući da iskustvo nije nikakav verificirani dokaz, bez obzira na to kako se nešto odigralo. Navedeno pitanje može se analizirati u okviru sudskog postupka, uzimajući u obzir upravo navode koje navodi punomoćnik tužitelja.

88. Da li se može zaključiti da u slučaju u kojem osiguranik tuženika prošao kroz zeleno svjetlo da u Branimirovoj ulici u smjeru kretanja tužitelja 30 sekundi nije bilo vozila, te da iz smjera Osječke ulice također nije bilo vozila, naveo je da to ne može ni na koji način utvrditi, budući da bi se njegova tvrdnja morala temeljiti na nekom materijalnom tragu, budući da takvih materijalnih tragova nema niti postoji mogućnost da se ponašanje vozača povezuje s radom semafora, to na navedeno pitanje kao vještak ne može odgovoriti.

89. Na pitanje zbog čega je primijenjen plan rada semafora koji se nalazi na listu 200 spisa, a dio je dokumentacije policijskog očevida, gdje se nalazi dokument s nazivom Signalni program P3 - popodnevni, a da se nesreća dogodila u jutarnjim satima, naveo je kako ne može znati zbog čega je tome tako. Naime, ne raspolaže informacijama zašto je dokumentacija o ishodu očevida tako sastavljena. Moguće je da po takvom programu semafori rade čitav dan, pa da je zato takav program rada priložen uz dokumentaciju policijskog očevida.

90. Sud je nalazu i mišljenju vještaka u cijelosti poklonio vjeru, vještak je svoj nalaz sačinio temeljem dokumentacija koja mu je priležena spisu, brižljivo ocjenjujući svaki priloženi dokument, kao i iskaze svjedoka i stranaka u postupku, detaljno je obrazložio prigovore istaknute od tužitelja, te je posebno napomenuo, obzirom na istaknute prigovore, da svoj nalaz može temeljiti samo na činjenicama, a ne na pretpostavkama koje je tužitelj putem svog punomoćnika postavljao vještaku u ovom postupku.

91. S obzirom na navedeno, sud smatra nalaz i mišljenje vještaka u potpunosti u skladu s pravilima struke i u objektivnost nalaza vještaka sud nema razloga sumnjati.

92. Sud je nakon provedenog dokaza pomno analizirao svaki dokaz zasebno i potom sve dokaze u njihovoj ukupnosti.

93. Prema nalazu i mišljenju vještaka koje je izrađeno temeljem raspoložive dokumentacije proizlazi da brzine kretanja vozila tužitelja i osiguranika tuženika temeljem raspoloživih dokaza nije moguće utvrditi, međutim činjenica je da je obzirom na svoju putanju vozilo tužitelja nakon sudara sa vozilom osiguranika tuženika, njegova rotacija i naleti na zaustavljena tri vozila ukazuju svakako na činjenicu da se kretalo znatno većom brzinom od dopuštenih 50 km/h, čak i 60 km/h, zasigurno iskazanom brzinom od 70-80 km/h, prema nalazu vještaka.

94. Brzina vozila osiguranika tuženika bila je znatno manja i moguće oko iskazanih 5-10 km/h. prema nalazu vještaka.

95.Vještak Srećko Hlišć u svom zaključku iz svog prvog nalaza i mišljenja jasno navodi da pri kojoj brzini kretanja tužitelja do nesreće ne bi došlo, ne može se utvrditi, ali ako se tužitelj za iskazane brzine barem 2-3 sekunde prije sudara kretao ograničenom brzinom, moguće je da bi do njegovog dolaska vozilo osiguranika tuženika prošlo ispred njega i do nesreće ne bi došlo.

96. Iz nalaza također proizlazi, pod kojim svjetlom semafora je došlo do nesreće nije moguće utvrditi, ali ako je osiguranik tuženika krenuo na zeleno svjetlo, dakle nakon što se podizanjem rampe ugasilo treptavo svjetlo na prometnom znaku za označavanje pružnog prijelaza i na semaforu proteklo upaljeno crveno svjetlo još 23 sekunde, kada je osiguranik tuženika prvi ušao u raskrižje, onda je za smjerove tužitelja i oštećenika ovisno o stvarnoj brzini kojom je tuženik došao do križanja, već bilo upaljeno crveno svjetlo barem 30 sekundi.

97. U trenutku sudara promet u raskrižju bio je reguliran semaforima koji su ispravno radili, a pod kojim svjetlima semafora je došlo do nesreće nije bilo moguće utvrditi.

98. Iskaz svjedokinje NP, osiguranika tuženika i svjedoka tehnički su mogući i u skladu su sa radom semafora, što bi značilo da je osiguranik tuženika krenuo na zeleno svjetlo na semaforu, nakon što se podizanjem rampe ugasilo treptavo svjetlo na prometnom znaku za označavanje pružnog prijelaza i na semaforu proteklo upaljeno crveno svjetlo još 23 sekunde, te je kao prvi ulazio u raskrižje, onda je za smjer tužitelj i oštećenika bilo upaljeno crveno svjetlo.

99. Na mjestu štetnog događaja, prema policijskom zapisniku, ograničena brzina kretanja je 50 km/h i da se tužitelj kretao dopuštenom brzinom, moguće je da bi do njegovog dolaska vozilo osiguranika tuženika već prošlo i do nesreće ne bi došlo.

100. Prema dokumentaciji koju je tuženik priložio u spis razvidno je da je tužitelj iskazivao u više postupaka i prema dostavljenim zapisnicima proizlazi da se njegovi iskazi razlikuju u različitim postupcima.

101. U ovom postupku tužitelj spominje činjenicu koju nije spominjao u drugim postupcima, niti policiji, da je nakon nezgode prošao vlak, a isto se odnosi i na vozilo za koje tvrdi da se kretalo ispred njega i skretalo lijevo u Osječku.

102. Glede iskaza svjedoka SPO u ovom postupku iskazivao je da se uz tužitelja iz smjera Zagreba prema Sesvetama kretalo još jedno vozilo koje je skretalo u Osječku ulicu, dok iz policijskih zapisnika neposredno nakon nezgode svjedok o tom vozilu ne iskazuje. Ne sjeća se niti marke vozila, osim da se radilo o manjem vozilu sive ili svijetložute boje.

103. Ostali svjedoci, kao niti NP, u svom iskazu nije vidjela niti jedno vozilo koje bi dolazilo iz suprotnog smjera i skretalo u Osječku ulicu.

104. Iskazi svih ostalih svjedoka, dakle NP, UP i RP, CP, ŽP i OP, suglasni su u bitnim dijelovima i tehnički mogući prema zapisnicima i iz ostalih postupaka koji su se vodili vezano za taj štetni događaj.

105. Osim toga, tužitelj u ovom postupku spominje kako je u traci do njegove, u desnoj traci bila kolona vozila koja su skretala u desno preko željezničke pruge u Ulicu Trnava, a na vrhu te kolone bilo je zaustavljeno kombi vozilo koje je bilo nakošeno prema Ulici Trnava zbog kojeg kombi vozila tužitelj nije bio u mogućnosti vidjeti vozila koja dolaze iz smjera Trnava, pa stoga pretpostavlja da niti vozilo koje je dolazilo iz Trnave, odnosno vozilo osiguranika tuženika, nije moglo vidjeti njega.

106. Sve navedene činjenice iz iskaza tužitelja upućuju na nelogičnosti i nevjerodostojnost njegovog iskaza. Prvenstveno činjenica da je pored njega se kretalo još jedno vozilo koje je skretalo u Osječku ulicu nije ni na koji način dokazano, spominje ga jedino SPO, ali ne zna ga niti opisati. Druga važna činjenica koju tužitelj u ovom postupku spominje je prolazak vlaka neposredno nakon što je sletio s ceste, pritom udarivši nekoliko vozila tijekom njegovog slijetanja, što sud smatra nevjerodostojnim, obzirom na činjenicu da je u raskrižje uletio brzinom 70-80 km/h, udario u vozilo osiguranika tuženika, a potom u još nekoliko vozila. Iz vozila su ga potom izvlačila dvojica mladića, cca pola sekunde nakon slijetanje, a na nakon cca 20 sekundi prugom je prelazio vlak, po iskazi tužitelja. Naime, nevjerojatno je kako je uspio utvrditi da je samo 70 sekundi nakon njegovog slijetanja prugom upravo prolazio vlak. Za pretpostaviti je da bi se osoba u takvom stanju nalazila u stanju šoka, kao što su to iskazali i svjedoci RP i UP. Činjenicu prolaska vlaka nakon slijetanja s kolnika tužitelj tek prvi puta spominje u ovom postupssku, ali nije spominjao policiji na zapisnik., niti u drugim postupcima. 107. Još jedna okolnost koja je sudu sumnjiva u ovom postupku jest spominjanje kombi vozila na vrhu kolone koje je skretalo u Ulicu Trnava, radi kojeg tužitelj nije mogao vidjeti nailazak vozila osiguranika tuženika. Upravo taj navod zapravo upućuje na činjenicu da je tužitelj trebao i te kako oprezno ulaziti u raskrižje ako nije imao dobru vidljivost situacije i tko mu dolazi iz kojeg smjera, a ulazio je pod brzinom koja je veća od dopuštene, na što ukazuje i svjedokinja ŠP, koja u svom iskazu decidirano navodi da se tužitelj kretao velikom brzinom, radi koje je prilikom slijetanja s kolnika oštetio još nekoliko vozila.

108. Naposljetku, i sam vještak je u svom nalazu naveo da se kretao dopuštenom brzinom, osiguranik tuženika sigurno bi prošao ispred njega i do prometne nezgode ne bi došlo.

109. Slijedom svega navedenog u ovom postupku, nesporno je da se u ovom štetnom događaju radi o sudaru više vozila, stoga se odgovornost prosuđuje sukladno odredbi čl. 1072. ZOO-a.

110. Prema provedenom dokaznom postupku tužitelj ni na koji način nije dokazao da bi za pretrpljenu štetu bio odgovoran osiguranik tuženika, odnosno činjenicu da je osiguranik tuženika prošao kroz crveno svjetlo na semaforu za njegov smjer kretanja.

111. Po stavu suda nema mjesta niti primjene suodgovornosti osiguranika tuženika za štetu koja je nastala u ovom štetnom događaju, već ovaj prvostupanjski sud smatra da je odgovornost u ovom štetnom događaju i krivnja upravo na strani tužitelja. Tužitelj se kretao nedopuštenom brzinom, ulaskom u raskrižje u kojem je vozio izuzetno neoprezno velikom brzinom, tvrdi da je postojalo vozilo koje mu je zaklanjalo mogućnost pregleda situacije na kolniku iz Ulice Trnava iz koje je dolazio osiguranik tuženika, dakle morao je uložiti povećanu pažnju, a i razvidno je obzirom na niz postupaka u kojima je iskazivao da je prilagođavao svoj iskaz, te i navodio činjenice kao što je vozilo koje je skretalo u Osječku ulicu koje nitko od svjedoka niti osiguranika tuženika, osim ĐPO, nije niti vidio na kolniku, stoga je apsolutno nevjerodostojan njegov iskaz u cijelosti.

112. U svakom slučaju, tužitelj u ovom postupku nije dokazao da bi za pretrpljenu štetu bio odgovoran osiguranik tuženika, niti da bi osiguranik tuženika prošao kroz crveno svjetlo na semaforu. Naprotiv sud je stava da je upravo tužitelj, obzirom na brzinu kretanja od 70-80 km/h , dakle iznad dopuštene brzine, zapravo nastojao pod svaku cijenu proći raskrižje kada se već za njega upalilo crveno svjetlo na semaforu i zbog toga naletjelo na vozilo osiguranika tuženika. Pri tome, tužitelj je ulazio riskantno ne prilagodivši se situaciji na kolnniku, i time ne samo da je oštetio osiguranika tuženika već još nekoliko drugih vozila. Upravo brzina njegovog kretanja upire na zaključak da je u raskrižje ušao, kada se za njegov smjer kretanja već upalilo na semaforu.

113. To je jedini mogući zaključak jer se osiguranik tuženika kretao polako, što ukazuje na zaključak da je kretao sa semafora pod zelenim svjetlom jer i nije mogao razviti brzinu u takvim okolnostima brže od 5-10 kmh/ , obzirom je tek kretao, pri tome nije mogao očekivati da će mu s lijeve strane velikom brzinom naletjeti vozio tužitelja koje ga je poto udarilo i uslijed velike brzine udarilo i oštetio još nekoliko vozila na strani kolnika za vožnju prema zapadu, dakle iz suprotnog smjera. sud jedino ovakav zaključak smatra logičnim i uvjerljivim. Sam vještak navodi da se tužitelj kretao dopuštenom brzinom, osiguranik tuženika sigurno bi prošao ispred njega i do nesreće ne bi došlo. Uzrok ove nesreće je velika brzina kretanja tužitelja, ulazak na već upaljeno crveno svjetlo i potpuna neopreznost i neprilagođenost vožnje tužitelja, obzirom na situaciju na kolniku.

114. Slijedom svega navedenoga i obrazloženog u ovoj presudi sud je utvrdio tužbeni zahtjev tužitelja neosnovanim u cijelosti, te je odlučio kao u točci I. izreke ove presude.

115. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. ZPP-a, i trošak se sastoji od troška zastupanja tuženika po odvjetniku prema važećoj Odvjetničkoj tarifi i vrijednosti predmeta spora od 9.080,00 €, i u trošak ulazi: trošak sastava odgovora na tužbu /Tbr. 8. toč. l. O.T - RH/, u iznosu 200,00 €, trošak pristupa na ročišta 3.9.2020., 11.11.2020., 7.7.2022., 9.12.2022., 17.4.2023., 13.11.2023., 6.11.2024., 6.2.2025. /Tbr. 9. toč. l. O.T. - RH/ u iznosu od 1.300,00 €, trošak podneska od 22.4.2021., 8.7.2024., 3.12.2024. /Tbr. 8. toč. l. O.T - RH/ u iznosu od 800,00 €, što sveukupno iznosi 2.300,00 €, čemu treba dodati 25% PDV-a u iznosu od 575,00 €, a i trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 82,95 €, tako da ukupni trošak iznosi 2.957,95 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, po čl. 27. st. 3. Ovršnog Zakona.

U Zagrebu 26. ožujka 2025.

S u d a c

Sanja Krovinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana dostave presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud, pisano u pet istovjetnih primjeraka.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. punomoćniku tuženika