Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj Ovr-657/2023-27

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Mariji Predovan Matoković, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja LSO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivi Farčiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv protivnika osiguranja Kliničkog bolničkog centra Rijeka, Rijeka, Krešimirova 42, OIB: 40237608715, zastupanom po punomoćnici dr.sc. Ani Holjar, odvjetnici iz Rijeke, radi izdavanja privremene mjere, izvan ročišta, 26. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za donošenjem privremene mjere koji glasi:

"1. Temeljem ovog rješenja nalaže se tuženiku KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU RIJEKA, OIB: 40237608715 Rijeka, Krešimirova 42 da vrati na rad radnicu INGRID LS na radno mjesto sukladno Ugovoru o radu na neodređeno vrijeme Klasa: 112-01/00-01/76, Ur.broj: 2170-29-02/2-00-1 02.01.2002., Aneks broj 1, Klasa: 112-02/05/01/284 Ur. broj: 2170-29-02/2-05-1 od 14.06.2005., u roku od 8 dana.

2. Zabranjuje se tuženiku odjava tužiteljice s mirovinskog te zdravstvenog osiguranja, te mu se nalaže isplata plaća tužiteljici za to radno mjesto na kojem radi počam od dana 12. kolovoza 2022. godine pa nadalje do pravomoćnosti odluke u predmetu Općinskog suda u Rijeci posl.br. PR-307/2022 ili do drugačije odluke suda.

3. Ova privremena mjera ima se provesti danom dostave rješenja protivniku osiguranja.

4. Žalba protiv ovog rješenje ne odgađa njegovo izvršenje.",

kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagateljica osiguranja u tužbi zaprimljenoj pod poslovnim brojem Pr- 307/2022 navodi kako je 1. kolovoza 2022. protivnik osiguranja donio Odluku o razrješenju predstojnice Klinike za radioterapiju i onkologiju Klasa: 500-01/22- 01/152 Ur.broj 2170-29/01/2201, te 4. kolovoza 2022. Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu na neodređeno vrijeme Klasa: 112-02/22-01/676 Ur. broj: 2170-29- 02/1-22-1 kojim je predlagateljici osiguranja otkazan Ugovor o radu na neodređeno vrijeme Klasa: 112-01/0001/76, Ur. broj: 2170-29-02/2-00-1 2. siječnja 2002., Aneks broj 1., Klasa: 11202/05/01/ 284, Ur. broj: 2170-29-02/2-05-1 od 14. lipnja 2005., Aneks broj 2 Klasa: 11202/06-01/303, Ur. broj: 2170-29-02/2-06-1 od 31. siječnja 2006, Dodatku broj 8. Klasa: 11202/19-01/680, Ur. broj: 2170-29-02/2-19-3 od 21. listopada 2019. zbog osobito teških povreda obveza iz radnog odnosa, sa prestankom radnog odnosa danom dostave Odluke, bez prava na otkazni rok i otpremninu, te da će naknada za neiskorišteni dio godišnjeg odmora biti isplaćena s plaćom za mjesec kolovoz 2022. Protiv citiranih odluka predlagateljica osiguranja je podnijela Zahtjeve za zaštitu prava koji su Odlukom Upravnog vijeća KBC Rijeka Klasa: 003-06/22-01/22, Ur. broj: 2170-29- 02/122-1 od 31. kolovoza 2022. odbijeni, koju Odluku je primila 2. rujna 2022. Predlagateljica osiguranja u cijelosti osporava Odluku o razrješenju predstojnice Klinike za radioterapiju i onkologiju i Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu kao i Odluke Upravnog vijeća KBC Rijeka kojima je odbijen Zahtjev za zaštitu prava predlagateljice osiguranja jer su iste neosnovane i nezakonite. Predlagateljica osiguranja drži kako poslodavac nije proveo postupak otkazivanja sukladno Zakonu o radu jer se u obrazloženju Odluke o izvanrednom otkazu navodi kako se poslodavac savjetovao s postojećim sindikatima koji djeluju unutar KBC-a Rijeka i to sa Hrvatskim liječničkim sindikatom i Nezavisnim sindikatom medicinskih sestara, tehničara i djelatnika u zdravstvu, bez navođenja kada je i kojem sindikalnom povjereniku dostavljen nacrt Odluke o namjeravanoj Odluci, kao niti kada se je koji sindikalni povjerenik očitovao ili se nije očitovao, zbog čega je pobijana Odluka o izvanrednom otkazu predlagateljice osiguranja ništetna. U obrazloženju Odluke o razrješenju predstojnice Klinike za radioterapiju i onkologiju Klasa: 500-01/22-01/152, Ur. broj: 2170-29/01/22-01 od 1. kolovoza 2022. navodi se da je poslodavac 20. siječnja 2022. sukladno odredbama članaka 22. i 27. Statuta donio Odluku o imenovanju Povjerenstva za praćenje rada Klinike za radioterapiju i onkologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka, a sve zbog uočenih nepravilnosti u radu Klinike kojom rukovodi predlagateljica osiguranja. Zbog utvrđenih nepravilnosti, a temeljem Zaključka imenovanog Povjerenstva zbog uočenih nepravilnosti u radu Klinike doneseno je 20. siječnja 2022. Upozorenje na povrede iz radnog odnosa Klasa: 500-01/22-01/04, Ur. broj:2170-29/01-22/01 u kojem je poslodavac detaljno opisao povrede koje su i dokumentirane, te je utvrdio da utvrđene nepravilnosti i počinjene povrede predlagateljica osiguranja nije otklonila u radu Klinike kojom rukovodi te je ujedno utvrđeno da ista čini daljnje povrede obveza iz radnog odnosa. Iz Odluke Ravnatelja o imenovanju Povjerenstva proizlazi kako je Povjerenstvo imenovano 20. siječnja 2022. sa zadaćom da na mjesečnoj osnovi dostavlja prijedloge Ravnatelju radi predlaganja daljnjih popravno preventivnih mjera, bez naznake kada je članovima dostavljena Odluka o imenovanju, koje je istog dana donijelo prijedloge i zaključke, a Ravnatelj je istog dana napisao Upozorenje o povredi radne obveze predlagateljice osiguranja, iz čega jasno proizlazi da je upozorenje sa navodnim povredama bilo spremno od ranije budući da je orkestrirani proces omalovažavanja i onemogućavanja normalnog rada predlagateljice osiguranja počeo ranije, a sve s ciljem kako bi ju se razriješilo s mjesta predstojnice Klinike, te dalo otkaz u KBC-u, a onda time dovelo u pitanje njeno mjesto pročelnice Katedre za onkologiju i radioterapiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci, koje je krajnji cilj prilikom formiranja ekipe podobnih i konačnog cilja da joj se uništi profesionalni integritet i ugled, te u javnosti „oblati“. Iz članka 27. Statuta protivnik osiguranjaa proizlazi da Ravnatelj može imenovati radne odnosno stručne skupine ili povjerenstva za izradu elaborata, analiza, prijedloga, stručnih mišljenja neophodnih za ostvarivanje poslovodne funkcije, odnosno za odlučivanje Upravnog vijeća o određenim pitanjima, iz koje odredbe proizlazi kako je imenovanje povjerenstva u nadležnosti odlučivanja Upravnog vijeća, a ne u nadležnosti Ravnatelja. Predlagateljica osiguranja se 25. siječnja 2022. očitovala na navode iz Upozorenja i nije dobila odluku ili očitovanje Upravnog vijeća na svoje očitovanje iako sukladno odredbi čl. 14. Statuta Upravno vijeće donosi odluke u drugom stupnju kojim se odlučuje o pravima radnika iz čega jasno proizlazi da ovo očitovanje nikada nije ni dostavljeno Upravnom vijeću zbog čega Upozorenje nema nikakve pravne učinke. U osporavanim odlukama se navodi da je predlagateljica osiguranja svojim dopisom od 15. srpnja 2022. zatražila da Povjerenstvo za praćenje rada Klinike za radioterapiju i onkologiju prestane sa radom što je također zatražila i dopisima od 18. srpnja 2022. i 19. srpnja 2022. u kojima traži institucijsku zaštitu Ravnatelja čime da je postupila suprotno odredbi članka 27. Statuta KBC Rijeka jer je njime propisano da isključivo Ravnatelj odlučuje o imenovanju Povjerenstva koje bi pratilo i nadziralo njen rad. Predlagateljica osiguranja je dopisom od 20. srpnja 2022. upućenom Upravnom vijeću iskazala otvoreno protivljenje odlukama Uprave KBC-a Rijeka, te budući da je neosnovano ukazala na nepovjerenje u rad Povjerenstva, a iz čijih zaključaka je poslodavac zaključio da nije uklonila nepravilnosti iz Upozorenja od 20. siječnja 2022. zbog čega je razriješena s mjesta predstojnice. Konačno se zaključuje da je odbijala surađivati svakodnevno s članovima Povjerenstva, te time odbijala izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa, kao i da je osobito dužna slijediti upute i zaključke Povjerenstva i to ne na način da propituje njihove odluke već da slijedi njihove preporuke. Prema stavu predlagateljice osiguranja navedene tvrdnje nisu osnovane jer je obrazloženje odluke konfuzno i bez ijednog konkretnog opisa, osim dopisa koje je uputila predlagateljica osiguranja koja drži kako istima ni na koji način nije povrijedila bilo koji propis protivnik osiguranja kao niti bilo koji drugi pozitivni propis Republike Hrvatske jer je njeno pravo i obveza da ukaže na pritiske i mobbing na poslu kojima je izložena, kao i da ukaže poslodavcu da joj se onemogućava obavljanje radnih zadataka, kao i da se za nju „izmišljaju“ posebna pravila, dok je obveza poslodavca da ispita navode svoje zaposlenice, a ne da sudjeluje u orkestriranom napadu na istu. Međutim, poslodavac, odnosno Ravnatelj se uzrujao jer se predlagateljica osiguranja obratila Upravnom vijeću, nakon što je shvatila da on ništa neće poduzeti kako bi joj omogućio da obavlja svoje radne zadatke i kako bi onemogućio njenu daljnju diskriminaciju na radnom mjestu. Kako iz samog Statuta protivnika osiguranja proizlazi da Upravno vijeće odlučuje o pravima radnika u drugom stupnju, to se je predlagateljica osiguranja osnovano i legitimno obratila ovom tijelu radi zaštite svojih prava. Predlagateljica osiguranja je svaka dva tjedna podnosila pismena izvješća o učinjenom vezano za rad Klinike kojoj je bila na čelu i u kojoj je vrlo odgovorno obavljala svoje poslove, a u razdoblju od osnivanja Povjerenstva pa do prestanka radnog odnosa, niti od Povjerenstva, a niti od Ravnatelja nije dobila nikakav prijedlog ili nalog za poboljšanje rada Klinike zbog čega nije niti mogla ne izvršiti ove naloge ili preporuke, a iz čega proizlazi kako protivnik osiguranja nije dokazao koju to preporuku za poboljšanje rada Klinike predlagateljica osiguranja nije prihvatila ili je odbila izvršiti kao i koji to radni proces predlagateljica osiguranja nije izvršila. Predlagateljica osiguranja drži kako su se na Kliniku kojom je rukovodila vršila imenovanja osoba koje su bile problematične i nekompetentne, te su se zbog nekih mijenjala i pravila o uvjetima za radno mjesto, a sve s ciljem kako bi se zaposlili podobni, a ne sposobni, čemu se predlagateljica osiguranja protivila, a nju kao predstojnicu Klinike se na svaki način isključivalo iz pitanja nužnih za rad i kvalitetu rada Klinike. Predlagateljica osiguranja je u cijelosti osporila navode iz Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 4. kolovoza 2022. držeći kako se razlozi koji se tiču odnosa između Povjerenstva o čemu je predlagateljica osiguranja prethodno izlagala pa upućuje na taj dio kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje. Osporavanom odlukom između ostalog se kao razlog navodi dopis predlagateljice osiguranja od 15. srpnja 2022. za koji se ističe da i kada bi kojim slučajem bio zakonit razlog za izvanredan otkaz, u konkretnom slučaju to ne može biti, jer je od dana saznanja za taj razlog pa do Odluke o izvanrednom otkazu protekao rok utvrđen člankom 116. Zakona o radu, zbog čega predlagateljica osiguranja ističe da ono što se odnosi na ovaj razlog ne može biti predmet rasprave u sudskom postupku u pogledu otkaza ugovora o radu. Međutim, kao što je već istaknuto i kad bi ovaj razlog sud uzeo u razmatranje isti nije osnovan. Naime, predlagateljica osiguranja je bila zaposlena kao predstojnica Klinike, ima ogromno radno iskustvo i što je najvažnije uspjehe u liječenju onkoloških pacijenata, izvanredni je profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci, pa je njeno očitovanje sasvim relevantno u svojem sadržaju i načinu. Ukoliko netko kao zaposlenik ima primjedbe na postupanje poslodavca onda on ima sasvim legitimno pravo to i iskazati bez posljedica te u tom smislu Zakon o radu štiti radnika, odnosno njegovo pravo da iznosi primjedbe vezano za radne odnose, proces rada kao i odnose među radnicima. Predsjednica Povjerenstva prof.dr.sc. OSO je višekratno pokazivala osobni animozitet prema predlagateljici osiguranja i to je bila i jest općepoznata činjenica kod poslodavca i šire, a članovi Povjerenstva su bile osobe koje je predlagateljica osiguranja prijavljivala zbog povreda radne discipline. Obzirom na navedeno predlagateljica osiguranja je opravdano smatrala da je postupanje predsjednice Povjerenstva te nekih članova Povjerenstva bilo osobno motivirano njihovom netrpeljivošću prema predlagateljici osiguranja, a da je predlagateljica osiguranja bila u pravu pokazao je i daljnji slijed događaja, a nevjerojatno bi bilo, a da nije apsurdno, da članovi Povjerenstva postanu baš tri osobe od svih zaposlenika KBC- a Rijeka, koje imaju općepoznatu osobnu netrpeljivost prema predlagateljici osiguranja. U odluci o otkazu se navodi da je 27. srpnja 2022. glavna sestra Klinike za radioterapiju i onkologiju OS pronašla skrivenu kutiju s lijekovima u zapuštenom i izrazito prljavom skladišnom prostoru preko puta predmetne Klinike, ali i da je zbog opstrukcije predlagateljice osiguranja tek odlaskom sestre NS glavna sestra OS koja je stupila na dužnost 20. lipnja 2022. došla do ključeva svih prostorija. Predlagateljica osiguranja drži kako naprijed iznijeti navodi, ukoliko su točni, predstavljaju poraznu činjenicu za poslodavca i sve pacijente koji su u navedenom razdoblju vodili svoju životnu borbu za preživljavanje na navedenoj Klinici, budući da glavna sestra Klinike čak 37 dana nije imala ključeve od prostorija na Klinici, pa se postavlja pitanje gdje je radila i što je radila, odnosno nije jasno kako to svoje nadređene nije obavijestila da u tako dugom vremenskom razdoblju ne može obavljati radne zadatke. Konačno, ako je bila u prostoru Klinike kako to nije obavijestila nadređene da nema ključeve od prostorija na Klinici, te da ne može obavljati svoje poslove. Isto tako, nejasno je kako je to tadašnja predstojnica odnosno predlagateljica osiguranja opstruirala njen rad, koga je to glavna sestra obavijestila da ju predlagateljica osiguranja opstruira, odnosno tko je to predstojnicu upitao što se događa s njenom glavnom sestrom i slično. Iz navedenog jasno proizlazi da su ovi navodi neživotni, nelogični i neistiniti, te da je nova glavna sestra imenovana da posluži za daljnji i konačni obračun s predlagateljicom osiguranja. Naime, nakon što MS prethodna glavna sestra Klinike nije ponovno imenovana na dužnost glavne sestre Klinike, pri čemu joj je prije izbora poručeno da se ne kandidira, iako je imala 36 godina besprijekornog rada, došla je nova glavna sestra koja nije imala niti ključeve Klinike, a onda je 37. dan dobila ključeve i krenula u izvide te pronašla hrpu skupih lijekova na raznim mjestima Klinike za koje utvrđuje da nisu adekvatne temperature na kojima se čuvaju lijekovi, nakon čega Uprava odmah ima zadužene osobe koje u razdoblju od 27. srpnja 2022. i 28. srpnja 2022. provode izvide, a koje zadužene osobe utvrđuju da se posebno skupi lijekovi ne čuvaju u zaključanim ormarima, te da temperature u hladnjaku nisu odgovarajuće, da se u sobi 138 u kojoj su se nalazili skupi lijekovi koji nisu bili pod ključem i nalazila i pacijentica i slično. Prilikom odlaska na godišnji odmor dužnost glavne sestre, umjesto MS preuzela je sestra JS, koja je preuzela službeni mobitel, ključ od sobe glavne sestre Klinike, u kojoj se nalazi ploča sa svim ključevima Klinike, kao i računalo i drugi službeni predmeti, dakle preuzeti su svi službeni predmeti koji su bili u posjedu prethodne glavne sestre MS, iz čega proizlazi kako je nova glavna sestra imala sve ključeve na raspolaganju od dana preuzimanja dužnosti ali je u izvide krenula 27. srpnja 2022. u vrijeme kada je predlagateljica osiguranja bila na bolovanju koje je trajalo od 22. srpnja 2022., time da ostaje nejasno kako to glavna sestra Klinike nije barem telefonskim putem obavijestila svoju nadređenu Predstojnicu Klinike o svojim otkrićima, kao što je čudno kako to poslodavac nije obavijestio tužiteljicu o ovim čudnim otkrićima, uz napomenu da iako je na bolovanju, da bi bilo dobro odnosno da je u njenom interesu da bude prisutna priliko sastavljanja popisa od strane zaduženih osoba i slično, te nejasno je što je to Povjerenstvo radilo sedam mjeseci kad nije utvrdilo da je Klinika prljava, zapuštena te da se skupi lijekovi nalaze očigledno na svakom pultu. Predlagateljica osiguranja je nadalje u tužbi istaknula kako se ne može očitovati na pronalaske skupih lijekova zaduženih osoba, jer o tome nema nikakvih konkretnih saznanja niti ih može imati ukoliko ju osobe zadužene za rad sa tzv. skupim lijekovima ne upozore na postojanje ostataka tih lijekova budući da predlagateljica osiguranja nije znala za navedeno odlaganje lijekova, a ukoliko je točno da su pronađeni, onda ona ne može niti biti odgovorna, jer se na taj način sugerira neka objektivna odgovornost koja ne postoji u konkretnom slučaju jer je postupak nabave i uporabe tzv. skupih lijekova jasno definiran i propisan te o svakom takvom lijeku postoji materijalna dokumentacija kod protivnika osiguranja. Ukoliko kod predlagateljice osiguranja postoji objektivna odgovornost, tad ista postoji i kod ravnatelja, te kod članova Upravnog vijeća, te dalje kod ministra zdravstva, te Vlade RH i premijera. Procedura nabavka tzv. skupog lijeka je strogo propisana i odvija se na način da pacijenta u onkološkoj ambulanti sa postavljenom dijagnozom pregledava ordinarius, liječnik koji postavlja indikaciju o liječenju s tzv. skupim lijekovima i daje preporuku za liječenje ovom vrstom lijekova koja se razmatra na onkološkom konziliju, na kojem sudjeluju svi liječnici Klinike koji taj dan rade, te svi sudionici konzilija sudjeluju u donošenju odluke i utvrđuju da li postoji potreba za preporučenom vrstom lijeka. Svi sudionici konzilija se potpisuju da su suglasni da se pacijent liječi s određenom vrstom skupog lijeka i odluka konzilija se evidentira u IBIS sustavu protivnika osiguranja. Nakon odluke konzilija, liječnik ordinarius priprema svu dokumentaciju pacijenta, piše i potpisuje zahtjev, nakon čega ga pregledava predstojnica klinike i supotpisuje. Zahtjev se zajedno sa medicinskom dokumentacijom pacijenta i njegovom vlastoručno potpisanom zamolbom dostavlja Bolničkom povjerenstvu za lijekove i evidentira se u IBIS sustavu protivnika osiguranja. Bolničko povjerenstvo za lijekove koje se sastaje jednom tjedno, provjerava cjelokupnu dokumentaciju bolesnika, zahtjev i zamolbu, te donosi odluku odobrava li lijek ili ne odobrava. Odluku o Zahtjevu Bolničko povjerenstvo dostavlja u pisanom obliku u roku od 24-48 sati na Kliniku, u Bolničku ljekarnu i na kućnu adresu pacijenta. Nakon pisanog odobrenja Bolničkog povjerenstva za lijekove, zahtjevnica se upućuju u glavnu Bolničku ljekarnu. Lijekovi se preuzimaju u Bolničkoj ljekarni, te predaju u Dnevnu bolnicu klinike sestri JS, (glavna sestra Dnevne bolnice) ili njenoj zamjeni. Nakon što je lijek dostavljen u Dnevnu bolnicu, pacijent se ponovno pregledava u Dnevnoj bolnici, te ako je stanje zadovoljavajuće preuzima lijek i potpisuje primitak, kao što se potpisuje i sestra koja mu ga je izdala i službujući liječnik iz Dnevne bolnice. Pacijentu se ovisno o načinu liječenja predaje cijela kutija lijekova ili dio lijekova, pri čemu dio lijeka koji ostaje ostavlja se u Dnevnoj bolnici i na njemu piše ime i prezime pacijenta. Nakon kontrole pacijentu se, ovisno o reakciji, daje preostali dio lijeka ili se pacijent šalje na daljnju obradu. Ukoliko pacijent ne potroši dio lijeka koji je ostao u Dnevnoj bolnici, taj ostatak lijeka ostaje u Dnevnoj bolnici. Iz naprijed opisane procedure proizlazi kako predlagateljica osiguranja sa tzv. skupim lijekovima nakon što lijek stigne fizički u Dnevnu bolnicu, nema više nikakvog doticaja, a o ostacima skupog lijeka ima jedino i isključivo saznanja ako ju osoblje Dnevne bolnice upozori na isto. Predlagateljica osiguranja je svakodnevno pitala glavnu sestru Klinike i/ili glavnu sestru Dnevne bolnice da li rad u Dnevnoj bolnici protječe uredno te da li ima kakvih poteškoća o čemu su je bile dužne izvijestiti. U svibnju 2022. v.d. voditeljica Dnevne bolnice dr. NSO obaviještena je od strane sestre RS da je u prostorima Dnevne bolnice Zavoda za internističku onkologiju Klinike pohranjena određena količina tableta skupih lijekova, a o čemu je ista odmah obavijestila tužiteljicu kao predstojnicu Klinike, a predlagateljica osiguranja je pozvala tadašnju glavnu sestru klinike MS i ČS, sestru iz Dnevne bolnice. Nakon što su predlagateljica osiguranja, dr. NSO i tadašnja glavna sestra Klinike utvrdile da za navedenu količinu tableta skupih lijekova nisu znale, te nakon što je sestra RS izjavila da glavna sestra dnevne bolnice JS sklonila ostatak tableta prije inventure, predlagateljica osiguranja kao Predstojnica Klinike je naredila da se ostatak skupih tableta prebroji, evidentira, spakiraju i da se u slijedećoj inventuri prijave kako bi se mogli na adekvatan način zbrinuti. Inventura je provedena 28. lipnja 2022. kada je predlagateljica osiguranja bila na godišnjem odmoru, a ne 30. lipnja 2022. i na upit predlagateljice osiguranja kao predstojnice Klinike kako je protekla inventura glavna sestra Dnevne bolnice JS ju je obavijestila da je sve u redu, što je podrazumijevalo i da su prethodno popisani ostaci tableta skupih lijekova uvedeni u inventuru, iz čega jasno proizlazi da predlagateljica osiguranja ne zna niti može znati što je utvrđeno na inventuri, da li su uvedeni lijekovi kako je to ona zahtijevala i ako nisu zašto nisu ili jesu uvedeni u inventuru pa iskorišteni za postupak protiv nje i ostalih zaposlenika. Protivnik osiguranja kao poslodavac nije dopustio predlagateljici osiguranja iznošenje obrane prije postupka otkazivanja. Obzirom da izvanredno otkazivanje ugovora o radu nema uporišta u Zakonu o radu niti u pravilima protivnika osiguranja kao poslodavca, predlagateljica osiguranja smatra da je zakon povrijeđen na njenu štetu pa je stoga predložila sudu da utvrdi nedopuštenom Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu Klasa: 112-02/22- 01/677, Ur. broj: 2170-29-02/1-22-1 od 4. kolovoza 2022. i Odluku Upravnog vijeća protivnika osiguranja Klasa: 003-06/22-01/22, Ur. broj: 2170-29-02/122-1 od 31. kolovoza 2022., nadalje da utvrdi nedopuštenom Odluku o razrješenju predlagateljice osiguranja predstojnice Klinike za radioterapiju i onkologiju Klasa:

500-01/22-01/152, Ur. broj 2170-29/01/2201 od 1. kolovoza 2022. i Odluku Upravnog vijeća protivnika osiguranja Klasa: 003-06/2201/22, Ur. broj: 2170-29- 02/1-22-1 od 31. kolovoza 2022. i da naloži protivniku osiguranja da vrati predlagateljicu osiguranja na rad sukladno Ugovoru o radu na neodređeno vrijeme Klasa: 112-01/00-01/76, Ur. broj: 2170-29-02/2-00-1 od 2. siječnja 2002., Aneks broj 1., Klasa:112-02/05/01/ 284, Ur. broj: 2170-29-02/2-05-1 od 14. lipnja 2005., Aneks broj 2, Klasa: 112-02/06-01/303, Ur. broj: 2170-29-02/2-06-1 od 31. siječnja 2006, Dodatku broj 8. Klasa: 112-02/19-01/680, Ur. broj: 2170-29-02/2-19-3 od 21. listopada 2019., uz naknadu prouzročenog parničnog troška, sve u roku od osam dana.

1.1. Nadalje, predlagateljica osiguranja je radi osiguranja nenovčane tražbine temeljem odredbe članka 442. Zakona o parničnom postupku, u svezi s odredbama članka 341., članka 342., članka 346., članka 347. i članka 351. Ovršnog zakona, držeći da je u tužbi učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine odnosno učinila vjerojatnim da je odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu ništetna jer je prije svega uvjetovana osobnom netrpeljivošću prema predlagateljici osiguranja, koja nije počinila propuste u svome radu i nije skrivala tzv. skupe lijekove, niti je bila u mogućnosti to učiniti jer saznanja o ostacima skupih lijekova može jedino imati, ukoliko bi je osoblje Dnevne bolnice o tome obavijestilo, te u tom slučaju može zahtijevati, što je uobičajena praksa, da se prijavi u inventurnim listovima i kao takvi adekvatno zbrinu, a takvi lijekovi nakon što prođu postupak izdavanja i ordiniranja pacijentu ukoliko se pojavi ostatak ne mogu se ponovno vratiti u Bolničku ljekarnu jer se jednom izdani lijekovi ponovno ne primaju u Bolničkoj ljekarni, te propusti koje je navodno utvrdio poslodavac, nisu u opisu poslova predlagateljice osiguranja, uz napomenu kako o navodnim pronalascima skupih lijekova kod poslodavca predlagateljica osiguranja nije imala saznanja jer ju isti o tome nije izvijestio već joj je dostavio odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, a nije bila prisutna na radnom mjestu prilikom pronalaska skupih lijekova, je zatražila izdavanje privremene mjere na način da se naloži protivniku osiguranja da predlagateljicu osiguranja vrati na rad na radno mjesto sukladno ugovoru o radu na neodređeno vrijeme Klasa: 112-01/00-01/76, Ur.broj: 2170-29-02/2-00-1 od 2. siječnja 2002., Aneks broj 1., Klasa: 112-02/05/01/284, Ur. broj: 2170-29-02/2-05-1 od 14. lipnja 2005., Aneks broj 2, Klasa: 112-02/06-01/303, Ur. broj: 2170-29-02/2- 06-1 od 31. siječnja 2006., u roku od osam dana, potom da se zabrani protivniku osiguranja odjava predlagateljice osiguranja s mirovinskog te zdravstvenog osiguranja, te da mu se nalaži isplata plaća predlagateljici osiguranja za to radno mjesto na kojem radi od 12. kolovoza 2022., pa nadalje, do pravomoćnog okončanja postupka u kojem je ova mjera donijeta, koja privremena mjera se ima provesti danom dostave rješenja protivniku osiguranja.

1.2. Predlagateljica osiguranja drži da privremenom mjerom ne zadire u prava protivnika osiguranja i sprječava nastanak daljnje štete jer je protivnik osiguranja nastavna baza za Medicinski fakultet u Rijeci, a predlagateljica osiguranja ima znanstveno zvanje izvanrednog profesora i pročelnica je Katedre iz onkologije i radioterapije na Medicinskom fakultetu u Rijeci ,u kumulativnom radnom vremenu s protivnikom osiguranja, zbog čega joj je nužno potrebo radno mjesto kod protivnika osiguranja jer je njen akademski rad onemogućen, a kod protivnika osiguranja postoji veliki broj onkoloških pacijenata koje predlagateljica osiguranja liječi, ima izvrsne uspjehe u svojem radu, te uživa povjerenje velikog broja onkoloških pacijenata koji su ostali uskraćeni za potrebe liječenja i koji predstavljaju osjetljivu grupu pacijenata i zahtijevaju posebnu pažnju, te odlaskom predlagateljice osiguranja su ugroženi zdravstveni standardi postignuti na predmetnoj klinici, kao i smanjenje liste čekanja, zbog čega je u interesu da se svaki liječnik specijalista takvog iskustva i znanja zadrži u zdravstvenom i znanstvenom sustavu.

2. U odgovoru na tužbu protivnik osiguranja je osporio tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, kao i prijedlog za izdavanje privremene mjere, navodeći kako predlagateljica osiguranja samo paušalno navodi kako su pobijane odluke nezakonite jer da je predlagateljica osiguranja diskriminirana, a koji navodi nemaju nikakve veze sa stvarnim utvrđenjima u ovoj pravnoj stvari. Prema stavu protivnika osiguranja, predlagateljica osiguranja u odnosu na Odluku o razrješenju nije ispunila pretpostavke slijedom kojih bi imala pravo tražiti sudsku zaštitu u ovom postupku obzirom da je sukladno odredbi članka 45. Zakona o ustanovama određeno da razriješena osoba može odluku o razrješenju pobijati tužbom pred nadležnim sudom u roku od trideset dana od dana zaprimanja odluke o razrješenju ako smatra da nisu postojali razlozi za razrješenje iz članka 44. stavka 2. ovoga Zakona ili da je u postupku donošenja odluke o razrješenju došlo do povrede koja je značajno utjecala na ishod postupka. Odredbom članka 48. Zakona o ustanovama je određeno ako statutom sukladno zakonu i aktu o osnivanju nije drugačije određeno, na imenovanje i razrješenje stručnog voditelja primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o imenovanju i razrješenju ravnatelja. Predlagateljica osiguranja je do donošenja Odluke o razrješenju obavljala dužnost Predstojnice Klinike za radioterapiju i onkologiju, dakle, obnašala je poslove stručnog vođenja jedne od Klinika kod protivnika osiguranja, temeljem Odluke ravnatelja protivnika osiguranja od 18. listopada 2019., iz čega proizlazi kako je Odluka protivnika osiguranja o razrješenju predlagateljice osiguranja od 1. kolovoza 2022. donesena sukladno odredbama Zakona o ustanovama i internim aktima protivnika osiguranja i to Statutu protivnika osiguranja od 21. prosinca 2019., Izmjenama i dopunama Statuta od 11. rujna 2020. i od 29. siječnja 2021., kao i Pravilnika o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta protivnika osiguranja, iz kojih akata nesporno proizlazi kako je Predstojnik Klinika stručni voditelj odnosno kako obavljanje poslova predstojnika predstavlja reizbornu funkciju, na koju se jednako primjenjuju odredbe Zakona o ustanovama. Predlagateljica osiguranja je Odluku o razrješenju zaprimila 2. kolovoza 2022., slijedom čega je posljednji dan roka za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari bio 1. rujna 2022., a tužbu je podnijela 14. rujna 2022., slijedom čega je na temelju odredbe članka 45. Zakona o ustanovama tužba predlagateljice osiguranja nepravovremena, jer je podnesena nakon proteka roka od 30 dana od zaprimanja Odluke, slijedom čega se predlaže odbaciti dio tužbenog zahtjeva kojim se pobija Odluka o razrješenju kao nepravovremenu, a uputom o pravnom lijeku Odluke o razrješenju navedeno je se kako se može zatražiti zaštitu svojih prava sukladno važećim propisima i u propisanim rokovima sudske zaštite koji počinju teći od dana dostave Odluke radnici. Predlagateljica osiguranja je imala mogućnost pravovremenog podnošenja tužbe na temelju odredbe članka 45. stavka 2. Zakona o ustanovama i bila je već u toj fazi postupka zastupana po kvalificiranom punomoćniku iz redova odvjetnika. Činjenica što je predlagateljica osiguranja sama podnijela zahtjev za zaštitu prava u odnosu na Odluku o razrješenju ne ispričava tužiteljicu, budući je uputa o pravnom lijeku u pobijanoj Odluci o razrješenju bila jasna. Protivnik osiguranja je naveo da predlagateljica osiguranja funkciju Predstojnice Klinike za radioterapiju i onkologiju nije vršila sukladno pravilima struke, izravno se suprotstavljala uputama protivnika osiguranja i radu zakonito imenovanog Povjerenstva čiji je rad opstruirala, zanemarivala dane upute i naloge, a na koji način je ista ugrožavala profesionalne interese protivnika osiguranja, pacijenata i zaposlenika protivnika osiguranja, slijedom čega je protivnik osiguranja utvrdio kako postoje opravdani razlozi da tužiteljicu smjeni s funkcije Predstojnika Klinike za radioterapiju i onkologiju. Funkcija Predstojnice Klinike za radioterapiju i onkologiju predstavlja posebno osjetljivo upravljačko mjesto u kojemu procesi rada, zbog iznimno osjetljive skupine pacijenata (onkološki bolesnici) mora pravilno funkcionirati. Protivnik osiguranja je prije donošenja pobijane Odluke o razrješenju utvrdio kako unatoč upozorenjima protivnika osiguranja, predlagateljica osiguranja nije otklonila nepravilnosti u radu i upravljanju Klinikom za radioterapiju i onkologiju, slijedom čega je njezino razrješenje s mjesta Predstojnice Klinike za radioterapiju i onkologiju bilo nužno. Protivnik osiguranja je tijekom uvedenog nadzora i kontrole rada utvrdio brojne nepravilnosti u vođenju poslova Klinike za radioterapiju i onkologiju, a dijelom vezane uz financijsko poslovanje Klinike, planiranje financijskog poslovanja i naručivanja posebno skupih lijekova, slijedom čega je 20. siječnja 2022. Ravnatelj protivnika osiguranja sukladno odredbama članka 22. i članka 27. Statuta KBC Rijeka donio Odluku o imenovanju Povjerenstva za praćenje rada Klinike za radioterapiju i onkologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka, a sve radi uočenih nepravilnosti u radu imenovane Klinike kojom je rukovodila predlagateljica osiguranja. Zbog uočenih navedenih nepravilnosti u radu Klinike za radioterapiju i onkologiju, predlagateljici osiguranja je izrečeno Upozorenje na povrede obveza iz radnog odnosa Klasa: 500-01/22-01/04, Ur. broj: 2170-29/01-22/01 od 20. siječnja 2022. u kojemu su utvrđene nepravilnosti u njezinom radu. Povjerenstvo je utvrdilo kako predlagateljica osiguranja ne otklanja uočene nepravilnosti i ne poduzima radnje za unapređenje rada Klinike, već je upravo suprotno nalozima protivnika osiguranja kao Poslodavca uporno ignorirala naloge, odnosno kako je predlagateljica osiguranja kao čelna osoba Klinike za radioterapiju i onkologiju od samog početka pokušavala opstruirati rad zakonito imenovanog Povjerenstva. Protivnik osiguranja je osporio navode predlagateljice osiguranja kako je Upozorenje na povrede obveze iz radnog odnosa bilo spremno od ranije, budući je protivnik osiguranja već ranije imao saznanja o nepravilnostima rada na Klinici za radioterapiju i onkologiju pa je temeljem istoga, a slijedom potvrda Povjerenstva utvrdilo nepravilnosti i donijelo upozorenje, a unatoč kojemu predlagateljica osiguranja mjesecima nakon istoga nije učinila baš ništa. Protivnik osiguranja drži kako je Povjerenstvo bilo ovlašteno pratiti rad i aktivnosti na Klinici za radioterapiju i onkologiju, što je ujedno uključivalo radnu obvezu predlagateljice osiguranja na kontinuiranu i otvorenu suradnju s članovima Povjerenstva, dostavu traženih izvješća, poduzimanje popravno-preventivnih mjera na Klinici, dakle, isto je obvezivalo predlagateljicu osiguranja u da kao Predstojnica Klinika svoje svakodnevne procese rada uskladi s preporukama i uputama Povjerenstva, a što je ista bila u obvezi činiti, međutim predlagateljica osiguranja je neprestano isto odbijala, pozivajući se da joj je radom Povjerenstva onemogućen redovan rad na Klinici. Predlagateljica osiguranja kao predstojnica jedne od najznačajnijih Klinika kod protivnika osiguranja nije postupala u najboljem interesu Klinike te nije poštivala naloge protivnika osiguranja, već je 15. srpnja 2022. Zahtjevom za donošenjem odluke o prestanku rada imenovanog Povjerenstva tražila od Ravnatelja protivnika osiguranja da donese odluku o prestanku rada Povjerenstva, a na koji način je željela onemogućiti protivnika osiguranja u utvrđivanju stvarnog stanja na Klinici za radioterapiju i onkologiju, odnosno ista je očigledno pokušala sakriti nezakonito postupanje s posebno skupim lijekovima za liječenje onkoloških bolesnika, odnosno pokušala je prikriti počinjenje kaznenih djela u pogledu kojih je protivnik osiguranja bio primoran podnijeti kaznenu prijavu povodom koje se vodi postupak pred Županijskim državnom odvjetništvom u Rijeci pod poslovnim brojem KP DO-44/2022. Obzirom na provođenje samovolje predlagateljice osiguranja i neprofesionalno postupanje i počinjene povrede obveza iz radnog odnosa, u odnosu na predlagateljicu osiguranja, protivnik osiguranja je bio prisiljen donijeti Odluku o razrješenju i to zbog počinjenja osobito teških povreda obveza obnašanja funkcije Predstojnice Klinike, slijedom kojih je protivnik osiguranja bio prisiljen i donijeti Odluku o izvanrednom otkazu. Protivnik osiguranja ističe kako činjenica što predlagateljica osiguranja nije ispravno obnašala funkciju Predstojnice Klinike za radioterapiju i onkologiju te je s iste razriješena, što nije bilo ni u kakvoj vezi sa njezinim radnim odnosom. Dakle, predlagateljica osiguranja je nakon donošenja Odluke o razrješenju svejedno ostala u radnom odnosu kod protivnika osiguranja. Pri tome se ukazuje kako je odredbama članka 33. Statuta KBC Rijeka propisano kako je Ravnatelj protivnika osiguranja dužan razriješiti radnika na reizbornom radnom mjestu i prije isteka mandata ako ne postupa po propisima ili općim aktima KBC Rijeka ili neosnovano ne izvršava odluke Upravnog vijeća, ravnatelja ili drugih nadležnih tijela ili postupa protivno njima, ako svojim nesavjesnim i nepravilnim radom ili zanemarivanjem svojih dužnosti prouzroči KBC- u veću štetu te ako djeluje suprotno poslovnim i profesionalnim interesima KBC-a Rijeka. Slijedom prethodno navedenoga, a na temelju utvrđenog ponašanja predlagateljice osiguranja na temelju kojega proizlazi nesavjestan i nepravilan rad suprotan profesionalnim interesima protivnika osiguranja, nesporno je kako je protivnik osiguranja morao donijeti pobijanu Odluku o razrješenju. Nakon što je protivnik osiguranja utvrdio stvarno stanje stvari na Klinici za radioterapiju i onkologiju, i nakon što je napravljena kompletna analiza i procjena pronađenih neevidentiranih posebno skupih lijekova gdje je utvrđeno da je predlagateljica osiguranja nepobitno iskoristila svoj položaj i ovlasti predstojnice Klinike za radioterapiju i onkologiju, te na štetu protivnika osiguranja, radnika i pacijenata, kao i na štetu Državnog proračuna Republike Hrvatske, zajednički i dogovorno s tadašnjom glavnom sestrom Klinike za radioterapiju i onkologiju KBC Rijeka MS, kao i s medicinskom sestrom na Klinici za radioterapiju i onkologiju zaduženoj za lijekove na predmetnoj Klinici Dinkom Milinković, nemarno, neprofesionalno, te u konačnici protuzakonito i netransparentno obavljala povjerene poslove na Klinici za radioterapiju i onkologiju, protivnik osiguranja je utvrdio kako radni odnos predlagateljice osiguranja kao odličnog liječnika naprosto više nije moguć, a sve radi zaštite interesa protivnika osiguranja, njegovih pacijenata, ali i ostalih zaposlenika protivnika osiguranja, što je potvrdilo Upravno vijeće protivnika osiguranja koje je donijelo Odluku kojom drži osnovanom i potvrđuje pobijanu Odluku o razrješenju 29. kolovoza 2022. Protivnik osiguranja je osporio navode predlagateljice osiguranja kako je Odluka o izvanrednom otkazu nezakonita jer da ne postoji opravdan razlog za otkazivanje te da nije proveden postupak koji prethodi otkazivanju, a koji se tiče savjetovanja sa postojećim Sindikatima kod protivnika osiguranja jer su se s namjeravanom Odlukom o otkazu usuglasili svi mjerodavni sindikati koji djeluju kod protivnika osiguranja i to Hrvatski liječnički sindikat i Nezavisni sindikat medicinskih sestara, tehničara i djelatnika u zdravstvu Hrvatske, te je Odluku o otkazu nakon zaprimljenog Zahtjeva za zaštitu tužitelja, jednako potvrdilo Upravno vijeće protivnika osiguranja, iz čega proizlazi kako je protivnik osiguranja proveo zakonom određeni postupak savjetovanja prije donošenja pobijane Odluke o izvanrednom otkazu, a što je razvidno iz Dopisa protivnika osiguranja od 3. kolovoza 2022., koji je isti dan dostavljen Hrvatskom liječničkom sindikatu i Nezavisnom sindikatu medicinskih sestara, tehničara i djelatnika u zdravstvu Hrvatske. Protivnik osiguranja je 4. kolovoza 2022. zaprimio dopis Hrvatskog liječničkog sindikata i Nezavisnog sindikata medicinskih sestara, tehničara i djelatnika u zdravstvu Hrvatske kojim isti u odnosu na zatraženo savjetovanje iskazuju kako na namjeravane odluke poslodavca nemaju niti prijedloga niti primjedbi, slijedom čega je nesporno kako je pobijana Odluka o izvanrednom otkazu donesena na zakonit način. Protivnik osiguranja je osporio navod predlagateljice osiguranja kako je razlog za donošenje Odluke o izvanrednom otkazu bio dopis predlagateljice osiguranja od 15. srpnja 2022. Naime, prethodno navedeni dopis jest jedan od razloga za donošenje Odluke o razrješenju, a ne za donošenje Odluke o izvanrednom otkazu. Odluka o izvanrednom otkazu je donesena zbog osobito teških povreda obveza iz radnog odnosa, a koje su se počele utvrđivati 27. srpnja 2022. kada su na Klinici za radioterapiju i onkologiju na neadekvatnim mjestima (prljavom skladištu) pronađene skrivene kutije s lijekovima, koji nisu bili propisano skladišteni, niti spremljeni, niti su se uopće smjeli tamo nalaziti, a protivnik osiguranja je i nakon donošenja osporavane odluke o otkazu poduzimao daljnje radnje i pronalazio dodatne lijekove i stvari koji uopće ne bi smjeli biti u prostorijama Klinike, koje za to nisu adekvatne, to je shvatio da se radi o teškoj povredi obveza iz radnog odnosa počinjenoj od strane predlagateljice osiguranja, a za koje je utvrdio da predstavljaju i kazneno djelo, slijedom čega je radni odnos predlagateljice osiguranja kod protivnika osiguranja bilo nužno otkazati. Predlagateljica osiguranja je 22. srpnja 2022., kao i MS i NS, otvorila bolovanje, a koje ponašanje predlagateljice osiguranja je ukazivalo na prikrivanje odgovornosti za stanje na Klinici. Protivnik osiguranja je istaknuo kako je predlagateljici osiguranja izvanredno otkazan ugovor o radu zbog utvrđene odgovornosti zbog osobito teške povrede obveze iz radnih odnosa koje su se počele utvrđivati 27. srpnja 2022. i kada su u Klinici za radioterapiju i onkologiju na neadekvatnim mjestima (prljavom skladištu) pronađene skrivene kutije s lijekovima koje nisi bili propisno uskladišteni, niti spremljeni, niti su se uopće smjeli tamo nalaziti, a nakon daljnjih poduzetih radnji utvrđeno je kako je predlagateljica osiguranja odgovorna za 357 kutija pronađenih i skrivenih kutija posebno skupih lijekova, pronađenih neevidentiranih narkotika i neuredno vođene Knjige narkotika, sve na Klinici za radioterapiju i onkologiju, čija je predlagateljica osiguranja bila predstojnicom od 2015. pa do dana donošenja pobijanih Odluka. Dana 27. srpnja 2022., po pronalasku ključeva koji su do tada isključivo bili dostupni predlagateljici osiguranja te dotadašnjoj glavnoj sestri MS i sestri NS, novoimenovana glavna sestre Klinike OS, mag. med. techn. obavijestila je Upravu protivnika osiguranja o pronađenoj skrivenoj kutiji s lijekovima u zapuštenom izrazito prljavom skladišnom prostoru, preko puta Klinike. Istog dana u svrhu utvrđivanja stvarnog stanja lijekova na Klinici Odlukom Ravnatelja protivnika osiguranja osnovano je Povjerenstvo za utvrđivanje stanja zaliha lijekova, potrošnog materijala i drugih materijalnih dobara Klinike za radioterapiju i onkologiju (dalje u tekstu: Povjerenstvo za lijekove) te su se po pozivu i nalogu Uprave protivnika osiguranja zadužene osobe uputile u opisani skladišni prostor kako bi utvrdile činjenično stanje, odnosno istinitost navoda sestre OS koja je nakon ulaska u skladišni prostor zatekla skrivene, neevidentirane i neadekvatno skladištene posebno skupe lijekove koji se tamo uopće nisu smjeli nalaziti. Predmetni skladišni prostor gdje su pronađeni lijekovi bio je izrazito prljav, neuredan, te stvari i lijekovi koji su se tamo nalazili su bili nabacani bez ikakvog reda, te nije bilo moguće pristupiti većini stvari u prostoriji. Predmetni prostor se nalazi pored Dnevne bolnice za kemoterapiju, te se isti sastoji od predprostorije (koji koriste spremačice za odlaganje potrebne opreme za čišćenje) te od nastavne prostorije skladišta koji je bio pod ključem, uz izričitu napomenu kako su ključem od navedenog skladišta isključivo raspolagale predlagateljica osiguranja, MS i NS, sve do pronalaska navedenog ključa kako je to prethodno opisano. Prilikom utvrđenja stvarnog stanja članovi Povjerenstva za lijekove su pokraj predprostora skladišta zatekle vrata prostorije u kojoj se zbrinjava citostatski otpad, ali koja vrata unatoč važećim propisima nisu označena ikakvom oznakom da se u njemu odlaže opasan otpad za kojega je propisan poseban način zbrinjavanja. Protivnik osiguranja ima jasnu proceduru zbrinjavanja medicinskog otpada koja se temelji na Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom ("Narodne novine" broj 50/2015) i Naputku o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite ("Narodne novine" broj 50/2000), a na temelju kojih je i donesen Pravilnik o postupanju sa otpadom od 21. srpnja 2020., a s kojim je važećim aktima predlagateljica osiguranja morala biti upoznata. Sav medicinski otpad (biološki pripravci, citotoksični i citostatski otpad, farmaceutski otpad, kemijski otpad, itd.) mora biti rashodovan i zbrinut, i to na način da je predlagateljica osiguranja bila dužna sav takav otpad razdužiti s Klinike i dostaviti ga Bolničkoj ljekarni koja je sukladno pravilima postupka rashodovanja trebala postupati s medicinskim otpadom. U konkretnom slučaju predlagateljica osiguranja nije rashodovala lijekove koji predstavljaju farmaceutski otpad, onaj kojemu je istekao rok, već je isti pod njezinom nadzorom neovlašteno skladišten u prostoru koji nije primjeren za takvu vrstu lijekova, kao niti bilo kakvih lijekova uopće. Odmah po pronalasku prve kutije s lijekovima obaviještena je Uprava protivnika osiguranja, te je po dobivenim uputama nastavljeno s daljnjim pretraživanjem skladišta, prilikom čega su pronađene dodatne skrivene kutije s lijekovima, njih ukupno devet i t r i najlon vrećice u kojima se također nalaze posebno skupi lijekovi. U samoj prostoriji izmjereno je preko 30°C. Lijekovi su popisivani na licu mjesta te su detaljno opisani u Izvješću o obavljenom izvidu. Isto tako, među pronađenim posebno skupim lijekovima nađeni su i oni s valjanim rokom trajanja, ali koje s obzirom na njihovu skrivenost i neprimjereno odlaganje u skladišni prostor, koji nije namijenjen za čuvanje lijekova, nadalje nije uopće moguće upotrijebiti za liječenje onkoloških pacijenata, na koji je način neadekvatnim odlaganjem takvih posebno skupih neevidentiranih lijekova počinjena direktna šteta protivniku osiguranja, a osobito njegovim onkološkim pacijentima. U redovno obavljenoj inventuri na Klinici od 30. lipnja 2022. nisu evidentirani niti su uopće popisani lijekovi koji su pronađeni na prethodno navedeni način, slijedom čega je protivnik osiguranja utvrdio kako je predlagateljica osiguranja pokušala prikriti postojanje tako posebno skupih lijekova, iako se više od trećine pronađenih lijekova zbog važećeg roka trajanja mogla iskoristiti za liječenje onkoloških pacijenata. Obzirom na uočene nezakonitosti oko postupanja s lijekovima i medicinski potrošnim materijalom od 27. srpnja 2022., po nalogu Uprave protivnika osiguranja nastavno su 28. srpnja 2022. zadužene osobe izvršile izvid u Dnevnoj bolnici za kemoterapiju radi provjere skladištenja posebno skupih lijekova, te je utvrđeno da se posebno skupi lijekovi nalaze u ormarima koji nisu pod ključem, a da dio lijekova sukladno propisima nije u hladnjaku. Odlaskom u Odjelnu ljekarnu Klinike, zadužene su osobe utvrdile kako je smještena u prostoriji koja je jednako bila zaključana, bez direktne dostupnosti ključa i nakon ulaska zatekle su prostoriju koja je izrazito zapuštena, neuredna i vidno prljava, a u kojoj se prostoriji osim lijekova nalaze i druge stvari kojima nije mjesto u Odjelnoj ljekarni Klinike. Provjerom valjanosti roka trajanja lijekova pronađena je velika količina lijekova s rokom trajanja koji je istekao. Pronađeni su posebno skupi lijekovi koji se čuvaju pod ključem koji nije dostupan, ali u kojem ormariću je nedostajala ladica s gornje strane, pa se unatoč nemogućnosti pronalaska ključa uspjelo utvrditi kako se u njemu nalazi ukupno 20 posebno skupih lijekova, kako su opetovano pojedini lijekovi nepravilno skladišteni (trebaju se čuvati u hladnjaku, a ne u ormariću), a ukupno šest posebno skupih lijekova s istekom roka trajanja, dok se ostatak posebno skupih lijekova s važećim rokom trajanja nalazio skriven u ladici, iako su se takvi posebno skupi lijekova morali čuvati u hladnjaku, zbog čega se posebno skupi lijekovi nisu mogli upotrijebiti za liječenje onkoloških pacijenata. Također je prilikom obilaska prostora Odjelne ljekarne Klinike utvrđeno kako se u istoj nalazi mali hladnjak u kojem je oko 50% lijekova s istekom roka trajanja, te u kojem su pronađeni posebno skupi lijekovi. Otvaranjem hladnjaka uočena je neprimjerena temperatura. Pozvan je ovlašteni Odjel zaštite na radu kako bi izmjerili temperaturu prostorije i hladnjaka u Odjelnoj ljekarni Klinike, te je prilikom mjerenja utvrđeno kako temperatura prostorije iznosi 29.3°C, a temperatura u hladnjaku 19.5°C što je nepravilno i neprimjereno za čuvanje bilo kakvih, a posebno ne za čuvanje posebno skupih lijekova, od kojih se neki moraju čuvati na temperaturi od 2 do 8 °C. Daljnjom provjerom prostorija je utvrđeno kako se lijekovi osim u Odjelnoj ljekarni Klinike, čuvaju i u prostoriji koja se nalazi pokraj Odjelne ljekarne Klinike. Predmetna prostorija je zatečena također vidno neuredna i zatrpana raznim stvarima. Između ostalog, u predmetnoj prostoriji je zatečena i ležeća pacijentica koja se nalazila u sobi u kojoj se čuvaju lijekovi koji nisu pod ključem, i koji lijekovi su se nalazili na policama, u ladicama i u hladnjaku. Izvršenom provjerom lijekova iznova je utvrđeno kako se u navedenoj prostoriji nalazi nekoliko lijekova s istekom roka trajanja. Također je izmjerena temperatura prostorije koja je iznosila 26.8 °C, a izmjerena temperatura u hladnjaku iznosila je 19.1 °C. Navedeni lijekovi zatečeni na Odjelu nisu po načelima primjenjivane dobre kliničke prakse niti trebali biti pohranjeni na Odjelu jer se njihova primjena provodi kroz Dnevnu bolnicu, neposredno po dostavi lijeka na ime bolesnika iz centralne Bolničke ljekarne i nakon uvođenja u evidenciju Odjelne ljekarne. O svemu prethodno navedenom obaviještena je Uprava protivnika osiguranja te su svi lijekovi odmah uklonjeni iz obje prostorije. Oba hladnjaka su zapečaćena (oblijepljena trakom) s naznakom „Neispravno!“, a glavna sestra Klinike OS podnijela je žurnu zahtjevnicu za nabavku novih hladnjaka. Iz navedenog proizlazi kako je u Odjelnoj ljekarni Klinike i u susjednoj prostoriji, pronađena velika količina posebno skupih i drugih lijekova koji su bili neprimjereno uskladišteni i na neprimjerenoj temperaturi, a koji se zbog toga i u slučaju ispravnog roka valjanosti ne mogu upotrijebiti za liječenje onkoloških pacijenata. Dio tih posebno skupih lijekova je bio skriven i neevidentiran, te jednako tako pronađeni posebno skupi lijekovi nisu prikazani i evidentirani od strane predlagateljice osiguranja prilikom provedbe redovne inventure na Klinici 30. lipnja 2022., a u čemu se ogledu protupravnost i namjera neevidentirana posebno skupih lijekova na Klinici od strane predlagateljice osiguranja jer se svaki lijek (posebno skupi lijek, narkotik) mora prijaviti i evidentirani na Klinici na za to predviđeni način, a osobito prilikom vođenja inventura koje su se na Klinici provodile dva puta godišnje, a po Odluci Ravnatelja protivnika osiguranja od 2022. svaka tri mjeseca, pa je tako posljednja redovna inventura obavljena na Klinici 30. lipnja 2022. kojom prilikom predlagateljica osiguranja kao ovlaštena osoba nije prijavila (evidentirala) lijekove koji su pronađeni zabačeni u skladištu Klinike i ostalim do tada nedostupnim prostorijama. Sukladno uputi Uprave protivnika osiguranja zadužene osobe su izvršile izvid 29. srpnja 2022. na Zavodu za internističku onkologiju i Zavodu za radioterapiju kao ustrojstvenim jedinicama Klinike za radioterapiju i onkologiju, te je tom prilikom izvršena provjera stanja i Knjige narkotika. Utvrđeno je da se narkotici čuvaju na oba Zavoda, ali se koristi zajednička Knjiga narkotika, te je utvrđeno kako zatečeno stvarno stanje i stanje iz Knjige narkotika nisu sukladni. Preliminarnim pregledom Knjige narkotika utvrđeno je kako na Klinici postoje manjkovi i viškovi narkotika koji nisu zakonito evidentirani u Knjizi narkotika, kako se Knjiga narkotika vodi protivno pravilima struke te kako je ista neuredna, bez valjanog slijeda i prijepisa zatečene stvarne količine narkotika na Klinici. Na temelju Zapisnika o stanju i evidenciji primanja i izdavanja opojnih droga od 9. kolovoza 2022. jasno proizlazi kako je utvrđeno da samo za sedam od ukupno 38 vrsta narkotika stanje odgovora evidenciji u Knjizi narkotika, dok preostali 31 narkotik ne odgovora stvarnom stanju zatečenih opojnih droga (narkotika) na Klinci za radioterapiju i onkologiju. Pored navedenog, na Klinici su pronađene značajne količine narkotika koji uopće nisu bili evidentirani, a za koje je pravilno i zakonito evidentiranje narkotika po samom položaju jedine odgovorne osobe za vođenje i rad Klinike bila zadužena predlagateljica osiguranja kao Predstojnica Klinike. Svaka Klinika u sklopu protivnika osiguranja ima novčani iznos (limit) na raspolaganju koji može potrošiti za nabavku posebno skupih lijekova, običnih lijekova kao i potrošnog medicinskog materijala, sve kako je to određeno financijskim planom protivnika osiguranja. Na Klinici su posebno skupi lijekovi od 1. veljače 2019. izdvojeni u zaseban limit i zahtijevaju se sukladno potrebama, bez ograničenja visine financijskog limita za nabavku istih. Uvidjevši kako nepostojanje limita za nabavku lijekova nije sukladan pravilnom načinu financijskog rukovođenja ustanove poput protivnika osiguranja, nova je Uprava protivnika osiguranja opetovano počam od 1. veljače 2021. uvela ograničenje financijskog limita za predmetnu Kliniku i to na način da je Klinika imala odobren iznos na mjesečnoj bazi od 7.744.000,00 kuna za nabavku posebno skupih lijekova i iznos od 1.810.500,00 kuna za nabavku ostalih lijekova i medicinskog potrošnog materijala. Pored navedenih limita, predlagateljica osiguranja je redovito mjesečno tražila dodatne novčane iznose za nabavku posebno skupih lijekova i lijekova (narkotika). Narudžba posebno skupih lijekova je vršena putem zahtjevnica Klinike za radioterapiju i onkologiju koje su bile izrađivane od strane medicinske sestre NS, a odobrene od strane glavne sestre MS, sve uz znanje predlagateljice osiguranja kao Predstojnice Klinike, koja je jedina upravljala i donosila sve odluke na Klinici. Na temelju predmetnih zahtjevnica mjesečno su se odobravala dodatna novčana sredstva od strane Uprave protivnika osiguranja za nabavku posebno skupih lijekova i lijekova, a na temelju čega se posebno skupi lijekovi naručuju od strane Klinike u Bolničkoj ljekarni, koja pri takvoj narudžbi mora voditi računa o tome da se posebno skupi lijek smije naručiti isključivo na temelju Odobrenja Povjerenstva za lijekove u odnosu na svakog pojedinog pacijenta za čije je liječenje odobren točno određeni posebno skupi lijek. Predmetni lijekovi su naručivani putem narudžbenica Bolničke ljekarne koje su ovisno o vrsti lijeka dostavljane farmaceutskoj tvrtki koja lijek prodaje. Na temelju narudžbenice i isporučenog lijeka Bolničkoj ljekarni farmaceutska tvrtka je ispostavljala račun, a Bolnička ljekarna je primkom potvrđivala zaprimanje lijeka (naznačen naziv lijeka i LOT serijski broj lijeka). Nakon što je lijek zaprimljen u Bolničku ljekarnu, isti se putem Izdatnice prosljeđivao na Kliniku za radioterapiju i onkologiju i sestre NS ili glavna sestra MS lijekove preuzimale u Bolničkoj ljekarni i prosljeđivale ih ili u Dnevnu bolnicu Klinike, ili u Odjelnu ljekarnu Klinike. Putem predmetnih zahtjevnica vršeno je naručivanje posebno skupih lijekova nekoliko puta mjesečno, sve u skladu sa limitom (iznosom) koji je mjesečno bio na raspolaganju Klinici za radioterapiju i onkologiju. Predlagateljica osiguranja je kao predstojnica Klinike pored redovnog i odobrenog limita od 7.744.000,00 kuna za posebno skupe lijekove i limita od 1.810.500,00 kuna za ostale lijekove i medicinski potrošni materijal svaki mjesec od Uprave protivnika osiguranja tražila odobrenja za dodatna novčana sredstva za nabavku posebno skupih lijekova i ostalih lijekova, a zbog kojih je učestalih traženja dodatnih financijskih sredstava protivnik osiguranja posumnjao u zakonitost naručivanja i stvarnog trošenja posebno skupih lijekova, slijedom čega je protivnik osiguranja putem imenovanog Povjerenstva za nadzor i praćenje rada Klinike krenuo s nadzorom predmetne rada i radnih procesa na Klinici. Od siječnja 2022. pa do srpnja 2022., dok je na čelu kao Predstojnica Klinike za radioterapiju i onkologiju bila upravo predlagateljica osiguranja, pored odobrenog iznosa na mjesečnoj bazi od 7.744.000,00 kuna za posebno skupe lijekove i iznosa od 1.810.500,00 kuna za ostale lijekove i medicinski potrošni materijal, od strane predlagateljice osiguranja je na ime posebnih skupih lijekova i ostalih lijekova zatraženo još dodatnih 5.810.019,22 kuna i to upravo za pojedine lijekove koji su u konačnici od strane protivnika osiguranja pronađeni neprimjeno odloženi u tzv. skladištu u neadekvatnim uvjetima i u ostalim prostorijama Klinike koje uopće nisu ispunjavale posebne uvjete za skladištenje, ali za koje je posebno skupe lijekove zakonski propisano obvezno zbrinjavanje i način mjesečnog zbrinjavanja takvih lijekova, iz čega proizlazi kako je predlagateljica osiguranja, kao odgovorna osoba Klinike, s jedne strane naručivala nove lijekove i tražila da se za takve narudžbe u prvih sedam mjeseci 2022. dodatno odobri iznos od 5.810.019,22 kuna, dok su se ti isti neiskorišteni lijekovi koji su imali važeći rok trajanja, protuzakonito držali i skladištili, a što je utvrđeno u Tablici popisa lijekova pronađenih u tzv. skladištu, Odjelnoj ljekarni i sobama na Klinici. Protivnik osiguranja drži kako očita nezakonitost u pribavljanju i korištenju lijekova od strane predlagateljice osiguranja proizlazi iz naručivanja lijeka Cotellic serijskog broja B5003M3 koji su naručeni na način da je u svibnju 2022. naručeno četiri kutije, u lipnju 2022. su naručene dvije kutije, odnosno, ukupno je za potrebe Klinike naručeno šest kutija Cotellic lijeka serijskog broja B5003M3, što proizlazi iz zahtjevnica, računa i izdatnica. Protivnik osiguranja je na temelju evidencije kroz internu knjigu posebno skupih lijekova koja se vodi na Klinici utvrdio kako je na Klinici zaprimljeno svih šest kutija Cotellic lijeka i kako su pacijenti preuzeli svih šest kutija navedenog Cotellic lijeka serijskog broja B5003M3, međutim, jedna cijela neotvorena kutija Cotellic lijeka serijskog broja B5003M3 bez oznake pacijenta i rokom valjanosti do 31. srpnja 2026. je pronađena u skladištu, a budući se radi o lijeku čija jedna kutija ima cijenu od 32.328,45 kuna, proizlazi kako je predlagateljica osiguranja zajedno sa glavnom sestrom MS i sestrom NS, koje su bile zadužene kako za narudžbu, zaprimanje i dostavljanje posebno skupih lijekova pacijentima na Klinici te koje su jedino bile zadužene za njihovo zbrinjavanje za slučaj da lijeku istekne rok trajanja ili da se ne iskoristi za liječenje određenog pacijenta kojemu je lijek morao biti namijenjen, dakle, da su iste na čelu s predlagateljicom osiguranja postupale u cijelosti nezakonito i s namjerom da dodatnim narudžbama posebno skupih lijekova oštete KBC Rijeka i Državni proračun RH. Predmetni lijek je provođen kroz knjige u kojima je lažno prikazivano stvarno stanje takvih lijekova na Klinici, budući je predmetni lijek koji je trebao biti iskorišten jer je naručen za potrebe točno određenog pacijenta, pronađen u skladištu sa važećim rokom trajanja do 31. srpnja 2026., koji se lijek zbog neadekvatnog skladištenja više ne može upotrijebiti. Protivnik osiguranja drži da činjenica što je ogromna količina posebno skupih lijekova, od kojih je velik broj lijekova i dalje imao važeći rok trajanja, pronađena u nedostupnom i neadekvatnom skladištu i drugim neprimjerenim poslovnim prostorijama Klinike, ukazuje kako predlagateljica osiguranja nije postupala u skladu s Pravilnikom o postupanju sa otpadom u KBC Rijeka od 21. srpnja 2020., te da ista sukladno važećoj proceduri nije rashodovala lijekove koji više nisu bili za upotrebu bilo zbog isteka roka trajanja, bilo zbog činjenice da se nisu iskoristile za određenog pacijenta, već su nemarno ostavljane kutije posebno skupih lijekova kojima je istekao rok trajanja, ali i one kojima nije istekao rok trajanja, bez nadzora u neadekvatnom skladištu i drugim sobama Klinike, na koji način nije sukladno važećim propisima i procedurama pravilno zbrinjavala niti citostatski otpad kojoj kategoriji pripadaju posebno skupi lijekovi. Na Klinici je posljednje mjesečno zbrinjavanje otpada izvršeno 5. srpnja 2022. (prije toga 2. lipnja 2022.), a prilikom kojeg redovnog zbrinjavanja otpada predlagateljica osiguranja kao odgovorna osoba Klinike nije zbrinula lijekove s istekom roka trajanja koji su pronađeni u tzv. skladištu i ostalim prostorijama Klinike, niti ostale lijekovi koji su pronađeni kako je to prethodno opisano, slijedom čega se pokazuje osnova sumnje da je predlagateljica osiguranja takve lijekove pokušale prikriti. Slijedom navedenog protivnik osiguranja je utvrdio kako je predlagateljica osiguranja na neuredan, neprofesionalan, netransparentan i nezakonit način obavljala povjerene poslove na Klinici i kako je pod njezinom nadzorom, protivno pravilima struke vođena Odjelna ljekarnu Klinike ta kako su prikrivani, nisu evidentirani te nisu adekvatno skladišteni posebno skupi lijekovi koji se stoga više ne mogu upotrijebiti za liječenje onkoloških pacijenata protivnika osiguranja, na koji su iznimno grub način kršile zakonske odredbe i profesionalna načela u postupanju s posebno skupim lijekovima i narkoticima, iako je predlagateljica osiguranja kao osoba visokog profesionalnog znanja i dugogodišnjeg medicinskog iskustva po svojem položaju i ovlastima na Klinici morala znati na koji se način postupa s posebno skupim lijekovima i narkoticima. Prethodno navedenim protupravnim postupanjem predlagateljice osiguranja te namjernim neevidentiranjem posebno skupih lijekova i narkotika, te ne korištenjem posebno skupih lijekova u namijenjene svrhe liječenja najteže skupine onkoloških pacijenata koji su odloženi iako im nije istekao rok trajanja u zapuštenom i prljavom skladištu (stoga se više ne mogu koristiti za liječenje), predlagateljica osiguranja je protivnik osiguranjau prouzročila štetu u iznosu od čak 7.000.000,00 kuna. Protivnik osiguranja je osporio navode predlagateljice osiguranja kako su razlozi donošenja pobijanih Odluka osobno motivirani netrpeljivošću prema njoj od strane drugih zaposlenika protivnika osiguranja, jer da je predlagateljica osiguranja zaista bila diskriminirana ili stavljena u bilo kakav degradirajući položaj od strane drugih radnika protivnika osiguranja, a što ista nije bila, protivnik osiguranja pretpostavlja kako bi mu se predlagateljica osiguranja obratila sa zamolbom za zaštitu svojih prava. Budući da se predlagateljica osiguranja sa zahtjevom za zaštitu nije nikada obratila protivniku osiguranja, to je nesporno kako se predlagateljica osiguranja u svrhu usvajanja tužbenog zahtjeva koristi tehnikom napad je najbolja obrana. Protivnik osiguranja je također osporio navode predlagateljice osiguranja kako su svi članovi imenovanog Povjerenstva imali opće poznatu osobnu netrpeljivost prema njoj, budući je upravo predlagateljica osiguranja ta koja je onemogućavala rad Povjerenstva prilikom vršenja nadzora nad radom Klinike, odnosno sprječavala njihov dolazak na Kliniku. Nadalje, protivnik osiguranja je istaknuo kako ne osporava kvalitetu predlagateljice osiguranja kao onkološke liječnice, međutim u konkretnom slučaju utvrđeno je niz propusta u ispunjavanju radnih obveza na strani predlagateljice osiguranja, od samog upravljanja Klinikom do izvršenja obveza iz radnog odnosa zbog čega je protivnik osiguranja bio dužan donijeti pobijane Odluke. Protivnik osiguranja je također naveo kako je iz svega naprijed navedenog 2. rujna 2022. donio Odluku kojom nadopunjuje obrazloženje Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu. Također je naveo kako iz svega navedenog jasno proizlazi osnovanost donošenja pobijanih Odluka, a predlagateljica osiguranja je i nakon prestanka radnog odnosa kod protivnika osiguranja nastavila sa svojim protupravnim postupanjem budući je poduzimala radnje kojima ne samo da šteti ugledu i časti protivnika osiguranja, njegovim zaposlenicima i pacijentima, već svojim neovlaštenim istupima u javnost i davanju netočnih podataka medijima, odavanjem poslovnih tajni, kao i odavanju tajnih podataka protivno odredbama o zaštiti tajnosti podataka jer je 22. kolovoza 2022. zajedno s MS i NS na press konferenciji na kojoj su pozvani svi mediji te mnogobrojni onkološki pacijenti u Domu sindikata u Rijeci iznijela niz lažnih i netočnih tvrdnji o radu Uprave protivnika osiguranja i Ministra zdravstva, te su ujedno na takvom javnom obraćanju pred većim brojem ljudi predstavnika medija i onkoloških bolesnika iznijela niz podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu protivnika osiguranja, nastojeći iskoristiti svoj raniji položaj i nemoć onkoloških bolesnika čiji su nazočnost osigurale kako bi prikrile i opravdale svoje nezakonito postupanje prilikom nabavke i raspolaganja posebno skupih lijekova, koje su nezakonito zbrinjavale, te za koje su posebno skupe lijekove dopustile da u skladištu koji je samo njima bio dostupan i poznat, propadne takvih posebno skupih lijekova vrijednosti najmanje 8.000.000,00 kuna, a koji su se lijekovi mogli i morali iskoristiti za liječenje upravo tih istih onkoloških pacijenata, te je 24. kolovoza 2022. u Večernjem listu izašao članak pod nazivom „Otpuštena liječnica iz KBC-a Rijeka:

Toliko nas žele ocrniti da su se pogubili, ni ne shvaćaju što govore“. Takvim ponašanjem predlagateljica osiguranja je počinila povredu obveze čuvanja poslovne tajne i propise o zaštiti podataka te iznosi kronologiju internog poslovanja i postupanja protivnika osiguranja, odnosno neovlašteno upoznaje javnost da podacima koji su tajni, a u svojim medijskim istupima i svojim izjavama nije nikada pokušala istinski i pravno demantirati navode i činjenice koje joj se stavljaju na teret zbog čega je dobile izvanredni otkaz ugovora o radu.

2.1. Protivnik osiguranja je osporio prijedlog za izdavanje privremene mjere navodeći kako predlagateljica osiguranja ničim nije dokazala njegovu osnovanost niti ispunjavanje zakonskih pretpostavki iz odredbe članka 346. Ovršnog zakona za donošenje iste. Prema stavu protivnika osiguranja, predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete niti je opravdala zakonske preduvjete za određivanje privremene mjere obzirom da u konkretnom slučaju ne postoje pretpostavke za vraćanjem predlagateljice osiguranja na rad kod protivnika osiguranjaa. Protivnik osiguranja je također osporio kako bi prestankom radno pravnog odnosa predlagateljice osiguranja kod protivnika osiguranja onkološki pacijenti bili ugroženi obzirom da je uspješno i bez zastoja u onkološkom liječenju bolesnika organizirao rad na Klinici za radioterapiju i onkologiju. Protivnik osiguranja je također osporio navod predlagateljice osiguranja kako je radni odnos baza za rad na Medicinskom fakultetu u Rijeci obzirom da je predlagateljici osiguranja ponuđeno radno mjesto na Medicinskom fakultetu na kojem može raditi i predavati neovisno o radno pravnom statusu kod protivnika osiguranja, koje radno mjesto je predlagateljica osiguranja odbila. Stoga je protivnik osiguranja predložio odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti kao i prijedloga za donošenje privremene mjere, uz naknadu prouzročenog parničnog troška.

3. Ovdje se napominje kako je o prijedlogu radi izdavanja privremene mjere ovaj sud odlučio rješenjem pod poslovnim brojem Ovr-160/2023-12 od 13. veljače 2023. (stranica 86-110 spisa) kojim je odbio prijedlog za donošenjem privremene mjere na način naveden u izreci citiranog rješenja.

4. Odlučujući povodom žalbe predlagateljice osiguranja, Županijski sud u Karlovcu je rješenjem poslovnog broja Gž Ovr-142/2023-2 od 4. svibnja 2023. (stranica 169- 173 spisa) prihvatio istu te citirano rješenje ovoga suda ukinuo i predmet vratio na ponovno odlučivanje.

5. Ovaj sud je sada u ponovljenom postupku raspravio sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud te je na taj način postupio na temelju odredbe članka 377. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka USRH, 84/08, 96/08 - odluka USRH, 123/08 - ispr., 57/11, 25/13, 89/14 - odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP).

6. Nadalje, podneskom od 26. srpnja 2023. (stranica 175-178 spisa) predlagateljica osiguranja je uredila prijedlog radi izdavanja privremene mjere na način naveden u izreci rješenja obzirom da svojim prijedlogom traži povratak na radno mjesto liječnika specijaliste na Klinici za radioterapiju i onkologiju KBC Rijeka, a na kojim poslovima je bila zaposlena temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme Klasa: 112-01/00-01/76, Ur. broj: 2170-29-02/2-00-1 od 2. siječnja 2002., kao i Ankesa broj 1., Klasa: 112-02/05/01/284, Ur. broj: 2170-29-02/2-05-1 od 14. lipnja 2005., kojim aneksom su napravljene izmjene osnovnog ugovora u pogledu radnog vremena, uz napomenu da je u prvotnom prijedlogu tražila i povrat na radno mjesto sukladno Aneksu broj 2 Klasa: 112-02/06-01/303, Ur. broj: 2170-29-02/2-06-1 od 21. siječnja 2006., kojim aneksom je bila imenovana na mjesto v.d. Pročelnika polikliničkog odjela s dnevnom bolnicom Zavoda za radioterapiju i onkologiju, a koji aneks da nije na snazi od 2013., od kada predlagateljica ne obavlja poslove opisane iz tog aneksa.

7. Cijeneći prijedlog za izdavanje privremene mjere sud je proveo dokaze uvidom u ovosudni spis poslovnog broja Pr-307/2022, materijalnu dokumentaciju priležeću spisu, te je proveden dokaz saslušanjem predlagateljice osiguranja dan u ovosudnom spisu poslovnog broja Pr-307/2022 (zapisnik od 19. siječnja 2023. prileži na stranici 153-157 spisa).

8. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka ovaj sud drži da prijedlog za izdavanje privremene mjere nije osnovan.

9. Prema odredbi članka 124. stavak 2. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14, 127/17 i 98/19, 151/22 i 64/23; dalje ZR) radnik koji osporava dopuštenost otkaza može tražiti da sud privremeno, do okončanja spora, naloži njegovo vraćanje na posao.

9.1. Privremeno vraćanje radnika na rad za vrijeme radnog spora, ako je to nužno za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati propisano je i odredbom članka 347. stavak 1. točka 10. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje OZ), kao vrsta privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine.

9.2. Opće pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine propisane su odredbom članka 346. OZ-a i prema navedenoj odredbi, radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

10. Da bi sud odredio privremenu mjeru – vraćanje zaposlenika na rad, potrebno je kumulativno ispunjenje pretpostavki propisanih člankom 346. OZ-a, to je, osim što je potrebno učiniti vjerojatnim postojanje tražbine, potrebno ispuniti i drugi uvjet, a to je da je određivanje privremene mjere nužno za uzdržavanje zaposlenika i uzdržavanje osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati (pretpostavka iz članka 347. stavak 1. točka 10. OZ-a.

11. Imajući na umu navedeno, predlagatelj osiguranja u prijedlogu za određivanje privremene mjere mora označiti svoju tražbinu i navesti činjenice iz kojih proizlazi vjerojatnost postojanja tražbine.

12. U ovom konkretnom slučaju, nenovčane tražbine u odnosu na koje predlagateljica osiguranja predlaže osiguranje privremenom mjerom su tražbine na utvrđenje nedopuštenosti odluke o otkazu ugovora o radu i vraćanje na rad, time da vjerojatnost postojanja ovih tražbina proizlazi iz sadržaja tužbe i spora koji je u tijeku, odnosno Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu.

13. Iz provedenog dokaznog postupka, a cijeneći pretpostavke za donošenje privremene mjere predviđene odredbom članka 346. OZ-a, ovaj sud drži utvrđenim:

- da je predlagateljica osiguranja bila zaposlena kod protivnika osiguranja temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme Klasa: 112-02/01-02/06, Ur. broj: 2170-29- 02/2-02-1 2. siječnja .2002. (stranica 190-191 spisa), Aneksa broj 1, Klasa: 112- 02/05-01-284, Ur. broj: 2170-29-02/2-05-1 od 14. lipnja 2005. (stranica 192 spisa), Aneks broj 2, Klasa: 112-02/06-01-303, Ur. broj: 2170-29-02/2-06-1 od 31. siječnja 2006. (stranica 193-194 spisa), Dodatka broj 8. ugovora o radu, Klasa: 112-02/19- 01/680, Ur. broj: 2170-29-02/2-19-3 od 21. listopada 2019. (stranica 195-197 spisa) počev od 17. travnja 1996. na radnom mjestu liječnika specijaliste i na poslovima predstojnice Klinike za radioterapiju i onkologiju te na mjestu v.d. pročelnice Polikliničkog Odsjeka s dnevnom bolnicom u Zavodu za radioterapiju i onkologiju u kumulativnom radnom odnosu sa skraćenim radnim vremenom od 30 sati tjedno zbog jedinstvenog i nedjeljivog radnog procesa zdravstvene i znanstvene djelatnosti koja se obavlja u prostoru poslodavca kao nastavnoj bazi Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, dok će preostalo radno vrijeme do punog radnog vremena od 10 sati tjedno obavljati u sklopu obavljanja znanstveno nastavne djelatnosti (docentice) na temelju sklopljenog Ugovora o radu s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci,

- da je protivnik osiguranja donio Odluku o razrješenju predstojnice Klinike za radioterapiju i onkologiju Klasa: 500-01/22-01/152, Ur. broj 2170-29/01/2201 od 1. kolovoza 2022. (stranica 187-189 spisa) i Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu na neodređeno vrijeme Klasa: 112-02/22-01/676, Ur. broj: 2170-29-02/1-22-1 od 4. kolovoza 2022. (stranica 179-186 spisa) kojom je predlagateljici osiguranja otkazan Ugovor o radu na neodređeno vrijeme Klasa: 112-02/01-02/06, Ur. broj:

2170-02/2-02-1 2. siječnja 2002., Aneks broj 1, Klasa: 11202/05/01/284, Ur. broj: 2170-29-02/2-05-1 od 14. lipnja 2005., Aneks broj 2, Klasa: 112-02/06-01/303, Ur. broj: 2170-29-02/2-06-1 od 31. siječnja 2006, Dodatak broj 8. Klasa: 112-02/19- 01/680, Ur. broj: 2170-29-02/2-19-3 od 21. listopada 2019. zbog osobito teških povreda obveza iz radnog odnosa, sa prestankom radnog odnosa danom dostave Odluke, bez prava na otkazni rok i otpremninu, te da će naknada za neiskorišteni dio godišnjeg odmora biti isplaćena s plaćom za mjesec kolovoz 2022.,

- da je predlagateljica osiguranja bila u kumulativnom radnom odnosu na Medicinskom fakultetu u Rijeci u statusu izvanrednog profesora na Katedri za onkologiju i radioterapiju (iskaz predlagateljice sa stranice 153-157 spisa),

- da je predlagateljici osiguranja nakon donošenja osporavanih Odluka istovremeno prestao radni odnos kod protivnika osiguranja i na Medicinskom fakultetu (iskaz predlagateljice sa stranice 153-157 spisa).

13.1. Nadalje, cijeneći pretpostavke za donošenje privremene mjere predviđene odredbom članka 347. stavak 1. točka 10. OZ-a, ovaj sud drži utvrđenim:

- da je predlagateljica osiguranja nakon donošenja osporavanih Odluka dobila ponudu od Medicinskog fakulteta da ostane u radnom odnosu kao izvanredni profesor na Katedri za anatomiju u trajanju od dva sata, koji je odbila iz razloga što je specijalizirana za onkologiju i radioterapiju i nije u dovoljnoj mjeri specijalizirana za predmet anatomije u stupnju koji zahtjeva obavljanje poslova izvanrednog profesora od kojeg se traži edukacija studenata (iskaz predlagateljice sa stranice 153-157 spisa),

- da je predlagateljici osiguranja nakon prestanka radnog odnosa kod protivnika osiguranja i na Medicinskom fakultetu ponuđen posao, kao i u Specijaliziranoj bolnici za radiokirurgiju u Svetoj Nedelji s ponuđenom plaćom u visini od 30.000,00 kn/3.981,68 eura mjesečno, te u Poliklinici Medico u Rijeci, koje poslove je odbila smatrajući da isti nemaju mogućnost napredovanja i usavršavanja u onoj mjeri u kojoj imaju poslovi kod protivnika osiguranja i na Medicinskom fakultetu u Rijeci i koji u svojem opisu poslova nemaju rad sa studentima (iskaz predlagateljice sa stranice 153-157 spisa),

- da predlagateljica osiguranja ima supruga zaposlenog u kumulativnom radnom odnosu kod protivnika osiguranja i na Medicinskom fakultetu u Rijeci s prosječnom plaćom ovisnom o vremenu provedenom u dežurstvima od oko 25.000,00 kn/3.318,07 eura i jednog sina na studiju Medicine za kojeg ima obvezu uzdržavanja, te riješeno stambeno pitanje, uz napomenu da je vlasnica/suvlasnica više nekretnina (iskaz predlagateljice sa stranice 153-157 spisa i dokumentacija na stranici 332. 334-335 i 337-338 spisa).

14. U konačnici, na ročištu za glavnu raspravu održanom 26. ožujka 2024. (stranica 238-242 spisa) predlagateljica je navela da ovim prijedlogom ne potražuje sprečavanje daljnje materijalne štete, već kako ne bi propadala u profesionalnom tj. znanstvenom smislu, uz napomenu kako je akademska zajednica i nakon otkaza priznaje i vjeruje joj, slijedom čega da je i nakon otkaza pozivaju na predavanja kao predavača i predsjedavajućeg u radnim skupinama, i to Hrvatski onkološki kongres, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Hrvatsko onkološko društvo i Hrvatsko senološko društvo, o čemu kao dokaz prilaže u spis materijalnu dokumentaciju sa stranice 272-282 spisa.

15. Slijedom navedenog, iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi kako predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje daljnje kumulativne pretpostavke za određivanje privremene mjere iz članka 346. stavak 1. točka 2. OZ- a i članka 347. stavak 1. točka 10. OZ-a, obzirom da nije učinila vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja joj prijeti.

15.1. Navedeno iz razloga što je tužiteljica radno sposobna osoba koja je nakon donošenja odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu odbila ponuđena zaposlenja, kako od strane Medicinskog fakulteta u Rijeci, tako i od strane drugih zdravstvenih ustanova (Poliklinika Medico u Rijeci i Specijalizirana bolnica za radiokirurgiju u Svetoj Nedelji s ponuđenom plaćom od 30.000,00 kn/3.981,68 eura), nadalje da ima riješeno stambeno pitanje i da ima nekretnina u vlasništvu/suvlasništvu, da ima obvezu uzdržavanja jednog djeteta (studenta) i da joj je suprug zaposlen kod protivnika osiguranja i Medicinskog fakulteta u Rijeci s prosječnim mjesečnim primanjima u visini od 25.000,00 kn/3.318,07 eura, uz napomenu da je tijekom postupka sama navela da ovim prijedlogom ne potražuje sprečavanje daljnje materijalne štete već kako ne bi „propadala“ u profesionalnom tj. znanstvenom smislu, da bi kasnije navela da je i nakon otkaza akademska zajednica priznaje i vjeruje joj te ju na predavanja poziva kao predavača i predsjedavajućeg, kako je to pobliže opisano pod točkom 14. obrazloženja.

16. Ovdje se ističe da je sud prilikom donošenja odluke vodio računa da je stupio na snagu Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22 i 88/22), slijedom čega je konverzija izvršena sukladno odredbi članka 48. navedenog Zakona (fiksni tečaj konverzije kune u euro: 1 euro = 7,53450 kuna).

17. Budući da tužiteljica nije učinila vjerojatnim opasnost da bi bez određivanja privremene mjere nastala nenadoknadiva šteta koja joj prijeti, kao kumulativne pretpostavke za određivanje predložene mjere, to je valjalo riješiti kao u izreci.

U Rijeci 26. ožujka 2025.

Sudac

Marija Predovan Matoković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od osam dana, od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Karlovcu.

DNA:

- pun. predlagateljice osiguranja

- pun. protivnika osiguranja