Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž-770/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Srđana Kuzmanića predsjednika vijeća, Marije Vetme članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Emira Čustovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ČTC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ognjen Krznarić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krznarić & Alitović j.t.d. iz Zagreba, protiv tuženika Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, kojeg kao punomoćnik zastupa Tomislav Dumenčić, odvjetnik u Zagrebu uz sudjelovanje umješača na tuženikovoj strani Croatia osiguranja d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojega kao punomoćnik zastupa ČT, umješačev zaposlenik, radi naknade štete, odlučujući o žalbama stranaka izjavljenim protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Pn-1921/2019-40 od 9. lipnja 2022., u sjednici održanoj 26. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I. Tužiteljičina žalba djelomično se uvažava, a tuženikova odbija kao neosnovana te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Pn-1921/2019-40 od 9. lipnja 2022.:
a) preinačuje
- u točki III. izreke tako da točka III. izreke glasi :
" Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici ČTC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] parnične troškove u svoti od 1.481,82 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 9. lipnja 2022. do 31. prosinca 2022. prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena plaćanja, a od 30. prosinca 2023. do dana plaćanja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope propisane člankom 29. stavkom 8. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21,114/22, 156/22 i 155/23 dalje: ZOO) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
b) potvrđuje u točki I. i II. izreke.
II. Odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadom troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu, Trg Stjepana Radića 1, OIB:61817894937 isplatiti tužiteljici ČTC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 40.080,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku: - na iznos od 35.000,00 kn od dana 27. travnja 2019. - na iznos od 5.080,00 kn od dana 12. kolovoza 2021. pa do isplate, određenim po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, u roku od 15 dana.
II. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za isplatom daljnjeg iznosa od 11.420,00 kn kao i zahtjevom za isplatom zateznih kamata na iznos od 5.080,00 od dana 27. travnja 2019. do 11. kolovoza 2021.
III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 10.497,80 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama određenim po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, tekućim od 9. lipnja 2022. pa do isplate, u roku od 15 dana."
2. Protiv točke II. izreke prvostupanjske presude, kojom je djelomično odbijen tužbeni zahtjev i točke III. izreke (odluke o troškovima postupka) tužiteljica je pravodobno izjavila žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („ Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, pročišćeni tekst 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), s prijedlogom preinačiti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i u tom dijelu prihvatiti tužbeni zahtjev ili u pobijanom dijelu ukinuti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Tuženik je pravodobno izjavilo žalbu protiv točke I. i III. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev i odluke o troškovima postupka, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. ZPP-a, ponavljajući navode isticane tijekom prvostupanjskog postupka, s prijedlogom prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.
4. Na žalbe nije odgovoreno.
5. Žalbe su pravovremene i dopuštene.
6. Tužiteljičina žalba djelomično je osnovana i to samo u odnosu na troškove postupka, a tuženikova žalba nije osnovana.
7. Predmet spora je odštetni zahtjev koji proizlazi iz štetnog događaja, koji se dogodio 9. prosinca 2017., kada se tužiteljica na autobusnom stajalištu u Zagrebu na Kvaternikovu trgu poskliznula na zaleđenoj drvenoj površini i pala zadobivši pri padu tjelesne ozljede loma palčane kosti i lakatne kosti desno te udarac u desnu podlakticu i ručni zglob. Tužiteljica tvrdi da joj je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje zbog čega traži naknadu neimovinske štete. Pored toga tužiteljica zahtjeva naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege.
8. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavku 2. točke 2., 4., 8., 9.,11., 13., i 14., ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a, a na neku drugu povredu žalitelji ne ukazuju u žalbama.
9. Među strankama je sporna odgovornost, visina štete te tijek zateznih kamata na neimovinsku i imovinsku štetu.
10. Iz stanja spisa i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi:
- da se nezgoda, tj. štetni događaj dogodio 9. prosinca 2017. u Zagrebu u smjeru stajališta autobusa ZET-a na drvenoj površini koja je sastavni dio Kvaternikovog trga, koja je bila neočišćena i prekrivenim ledom i utabanim snijegom;
- da je prema podatcima Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu na dan 9. prosinca 2017. zabilježeno 20,3 mm oborina i to slabog do umjerenog snijega i slabe do umjerene susnježice koji su stvorili snježni pokrivač visine 3 cm;
- da je tužiteljica hodala pažljivo i na nogama je imala obuvene nepropusne zimske čizme;
- da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila tjelesnu ozljedu loma palčane kosti i lakatne kosti desno te udarac u desnu podlakticu i ručni zglob;
- da je kod tužiteljice provedeno traumatološko i fizikalno liječenje;
- da je tužiteljica trpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od tri dana, srednjeg intenziteta u trajanju od deset dana, a blagog intenziteta u trajanju od trideset dana;
- da je tužiteljica pretrpjela intenzivan i kratkotrajan primarni strah pri štetnom događaju, sekundarni strah jakog intenziteta trpjela je dva dana, srednjeg intenziteta pet dana i blagog dvadeset dana;
- da je kod tužiteljice, kao posljedica ozljeđivanja, nastupilo umanjenje životne sposobnosti od 15%;
- da je kod tužiteljice vidljivo naruženje lakog stupnja;
- da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega nakon štetnog događaja u trajanju od četrdeset dana u opsegu od po dva sata dnevno i šezdeset dana u opsegu od po jedan sat dnevno;
- da je tužiteljica odštetni zahtjev podnijela tuženiku 27. travnja 2019.
- da su tuđu pomoć i njegu tužiteljici pružali ukućani te da je cijena jednog sata u vrijeme pružanja tuđe pomoći iznosila 22,00 kn/2,91 EUR,
11. Na ovako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo pravilno zaključivši da je tužiteljici u štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz članka 19. stavka 2. ZOO, a čime joj je nastala neimovinska šteta te da utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu iz članka 1100. stavka 1. ZOO-a.
12. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda, da je do štetnog događaja došlo jer tuženik nije očistio led i snijeg s nogostupa, dakle zbog isključivog propusta tuženika da održava nogostup u takvom funkcionalnom stanju da se po njemu može nesmetano prolaziti bez opasnosti da se svaka osoba normalno hodajući posklizne na led i padne. Stoga je tuženik odgovoran za nastalu štetu tužiteljici, jer ponašanje tužiteljice ne ukazuje da bi ista bila suodgovorna za nastanak štetnog događaja, a time i za visinu štete.
13. U osvrtu na tuženikove žalbene navode valja kazati da za štetu koja je oštećenoj osobi u ovom slučaju tužiteljici, nastala zbog propusta redovitog održavanja nogostupa, a u smislu članka 3. stavka 1. i članka 9. stavka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine”, broj: 36/95, 109/95, 21/06, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 56/13, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15 – u daljnjem tekstu: ZKG), koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štetnog događaja, odgovara jedinica lokalne samouprave, neovisno o tome što je obvezu održavanja kolnika prenijela na drugu pravnu osobu, Zagrebački holding.
13.1. Tuženikova odgovornost ujedno proizlazi i iz članka 1084. ZOO-a kojom je propisano da osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost. Tuženik je prema članku 2. stavak 2. ZKG-a, dužan osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, a među komunalne djelatnosti spada, prema članku 3. stavak 1. istog zakona i održavanje javnih površina i to na način koji omogućava sigurno kretanje po pješačkom nogostupu u svim vremenskim uvjetima, dok se javnim površinama prema članku 2. stavak 1. točka 1. Odluke o komunalnom redu ("Službeni glasnik" Grada Zagreba br. 3/14, 16/14, 22/14, 25/15 i 6/17) smatraju i nogostupi, a članak 97. stavak 4. Odluke propisuje da se led i snijeg sa javnoprometnih površina uklanja čim nastane.
13.2. Stoga je pravilno prvostupanjski sud otklonio tuženikov prigovor nedostatka pasivne legitimacije pravilno utvrdivši da je tuženik isključivo odgovoran za štetu, te ujedno ocijenio neosnovanim prigovor isključive odgovornosti tužiteljice za nastanak štetnog događaja, odnosno prigovor njezine suodgovornosti jer je tužiteljica na nogama imala prikladnu zimsku obuću te se kretala normalnim hodom, pazeći da se ne posklizne.
14. Visinu naknade neimovinske štete sud je utvrdio na temelju provedenog vještačenja po stalnim sudskim vještacima i drugih provedenih dokaza.
14.1. Suprotno žalbenim navodima visinu ukupno dosuđene naknade neimovinske štete sud je utvrdio imajući u vidu i Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske prihvaćene na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020.
15. Pravilno je prvostupanjski sud dopustio preinaku tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva. Tužiteljica je podneskom od 12. kolovoza 2021. preinačila tužbu povećanjem tužbenog zahtjeva nakon provedenog medicinskog vještačenja te nakon promjene Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva nakon zaključenja prethodnog postupka, jer su provedenim vještačenjem utvrđene nove činjenice od kojih ovisi visina tužbenog zahtjeva, može se tražiti jer je člankom 39. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a ("Narodne novine" broj: 70/19, dalje: ZID ZPP) izmijenjena ranija odredba članka 190. ZPP-a na način da je dodan novi stavak 2. kojim je propisano da iznimno od odredbe stavka 1. citiranog članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave, ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, a koja izmjena se primjenjuje i u ovom postupku na temelju članka 117. stavka 2. ZID ZPP-a. Zato je i po shvaćanju ovoga suda preinaku valjalo dopustiti, odnosno o osnovanosti tužbenog zahtjeva glede visine odlučiti prema konačno preciziranom tužbenom zahtjevu.
15.1. Prema ocjeni ovoga suda preinaka tužbe do koje je došlo na navedeni način u ovom je predmetu bila svrsishodna jer je tužiteljica postavila zahtjev čim su joj bili poznati svi elementi za naknadu štete (opseg i visina), koji joj bez njezine krivnje nisu bili poznati ranije.
16. Pravilno je prvostupanjski sud odredio početak tijeka zateznih kamata temeljem članka 1103. ZOO-a na iznos od 35.000,00 kn od 27. travnja 2019. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a na daljnji iznos od 5.080,00 kn, po preinačenom tužbenom zahtjevu, od 12. kolovoza 2021. kao dana preinake tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva jer je tuženik u obvezi platiti zatezne kamate na preinačeni dio tužbenog zahtjeva od trenutka kada je isti postavljen. Tuženik ne može biti u zakašnjenju (za preinačeni dio) u odnosu na razdoblje prije nego je tužiteljica preinačila tužbu povećanjem tužbenog zahtjeva. Tužiteljici na iznos dosuđene naknade za tuđu pomoć i njegu pripadaju zatezne kamate od dana popravljanja, reparirannja imovinske štete. Međutim, kako je tužiteljica zatražila zatezne kamate na imovinsku štetu (pruženu tuđu pomoć i njegu) od podnošenja odštetnog zahtjeva u tom je djelu valjalo je potvrditi prvostupanjsku presudu.
17. Međutim, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo na tužiteljičinu štetu u odluci o troškovima postupka pri tom, a suprotno žalbenim navodima, pravilno utvrdivši postotke u kojima su stranke uspjele u sporu, dok je visinu troškova koji pripadaju tužiteljici pogrešno utvrdio.
17.1. Odluka o troškovima postupka temelji se na članku 166. stavka 2., a u vezi s člankom 154. stavkom 2. ZPP-a, te na odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine broj“ : 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23 - dalje: Tarifa).
17.2. Tužiteljici pripadaju troškovi postupka u svoti od 1.481,82 EUR.
17.3. Trošak se sastoji od troškova nagrade odvjetniku prema Tarifi i to za: sastav odštetnog zahtjeva iznos od 100,00 bodova, sastav tužbe iznos od 100 bodova, zastupanja na tri ročišta na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari iznos od po 100 bodova (3 x 100=300 bodova), sastav dva obrazložena podneska iznos od po 100 bodova (2 x 100 = 200 bodova), pristup očevidu na licu mjesta iznos od 100 bodova iznosi 800 ukupno bodova, pomnoženo s vrijednosti jednog boda u iznosu od 10,00 kn kako je to zatražio tužiteljičin punomoćnik te uvećano za pripadajući PDV od 25% u svoti od 2.000, 00 kn, sudske pristojbe na tužbu u svoti od 700,00 kn i sudske pristojbe na presudu u svoti od 700,00 kn daje ukupno iznos od 11.400,00 kn.
17.4. Tužiteljica je uspjela u sporu (kvantitativno) 78%, kako je to pravilno i utvrdio prvostupanjski sud, dok su u pogledu osnove tužiteljica uspjeli u cijelosti, pa je ukupni uspjeh tužitelja u sporu 89% (100% + 78% =178% dijeljeno 2 = 89%), a tuženikov 11 %. Kad se od one stranke koja je u većoj mjeri uspjela, u konkretnom slučaju tužiteljice, oduzme postotak tuženikovog uspjeha, kao stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, razlika iznosi 78,00% (89,00 % - 11,00%).Tako je uspjeh tužiteljice odmjeren u postotku od 78,00% pa joj pripadaju troškovi postupka u svoti od 8.892,00 kn (78% od 11.400,00 kn).
17.5. Iznosu od 8.892,00 kn uvećan je za materijalne troškove i to za iznos od:
1.100,00 kn za troškove vještačenja, 372,80 kn za troškove očevida i 800,00 kn za izvještaj DHMZ-a.
17.6. Tako tužiteljičini troškovi iznose 11.164,80 kn /1481,82 EUR.
17.7. Suprotno shvaćanju prvostupanjskoga suda tužiteljici ne pripadaju troškovi nagrade odvjetniku za objavu prvostupanjske presude iz razloga jer tužiteljičin punomoćnik na to ročište nije pristupio. Naime, prema stavu ovoga suda stranke imaju pravo na nagradu za pristup ročištu za objavu presude, jer se radi o radnji koja je bila potrebna za vođenje postupka u smislu članka 155. ZPP-a, te se radi o procesnoj dispoziciji stranaka da njihov punomoćnik na ročište pristupi. Pri tom valja dodati da objava presude na internetskim stranicama e-oglasne ploče ne supstituira pravo stranke na pristup ročištu za objavu presude i s tim u vezi njezino pravo na nadoknadu troška koji se odnosi na nagradu odvjetnika koji je bio nazočan na tom ročištu. Prema stanju u spisu tužiteljičin punomoćnik nije pristupio na ročište za objavu presude.
18. Tužiteljici ne pripadaju troškovi žalbenog postupka jer je sa žalbom uspjela samo u pogledu sporedne tražbine, troškova prvostupanjskog postupka.
19. Imajući u vidu da je člankom 13. stavak1. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22 i 88/22 – ispravak) s danom 1. siječnja 2023. euro uveden kao službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja to je u odnosu na navedene kunske iznose (obzirom na činjenicu što je u Tbr.50 Tarife vrijednost boda mjerodavnog za izračun nagrade izražen u ranije postojećoj valuti kuna, a i obzirom da su svi tijekom postupka nastali troškovi plaćeni također u tada važećoj valuti) – valjalo izvršiti konverziju u valutu euro i to prema stopi propisanoj Uredbom Vijeća (EU) 2022/1208 od 12. srpnja 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) broj 2866/98 u visini od 7,53450 te tuženika obvezati na naknadu prouzročenih troškova tužitelju u iznosu od 1.418,82 EUR.
20. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci i to pod točkom I. a) temeljem odredbe iz članka 373. točke 3. i članka 166. stavak 2. ZPP-a, pod točkom I. b) temeljem odredbe iz članka 368. stavka 1. ZPP-a i pod točkom II. temeljem odredbe iz članka 154. stavka 1. ZPP-a.
Dubrovnik, 26. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća:
Srđan Kuzmanić