Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-526/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u pravnoj stvari tužiteljice IO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po odvjetniku Mihovilu Luciću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Jelić, Vuković & Vukšić j. t. d. iz Zagreba, Domagojeva 4, protiv tuženica pod 1) ZO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]) ĆO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Domagoju Poljaku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Matić & Poljak d.o.o. iz Splita, Domovinskog rata 61, radi predaje nekretnine u suposjed, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-630/2022-14 od 26. veljače 2024., dana 26. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice IO i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P-630/2022-14 od 26. veljače 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

„I. Određuje se prekid postupka do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se kod ovog suda vodi pod posl. br. P-72/2024.

II. Postupak će se nastaviti kad se pravomoćno dovrši parnični postupak koji se kod Općinskog suda u Karlovcu vodi pod posl. br. P-72/2024, ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na završetak tog postupka.“

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavila tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primijene materijalnog prava. Smatra kako je pobijano rješenje neosnovano i paušalno te kako postupanje tuženica predstavlja očiglednu zlouporabu njihovih procesnih ovlaštenja. Naime, tužiteljica je 6. prosinca 2022. podnijela vlasničku tužbu kojom traži predaju predmetnih nekretnina u posjed obzirom da joj tuženice to brane. Tužiteljica je zemljišnoknjižna vlasnica koja je vlasništvo stekla temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju i Ugovora o darovanju. Tuženice su 4. listopada 2023. podnijele protutužbu kojom traže da sud utvrdi njihovo pravo vlasništva na predmetnim nekretninama u cijelosti. Jedini argument istih je iskonstruirana tvrdnja kako je među strankama postojao navodni usmeni dogovor kojim je pravo vlasništva navedenih nekretnina trebalo pripasti tuženicama. Tuženice kao pravni osnov za stjecanje prava vlasništva navode "usmenu i realnu diobu", a jasno je kako navedeno ne može predstavljati pravni temelj za stjecanje prava vlasništva sukladno Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Sud je trebao postupiti sukladno čl. 12. st. 1. Zakona o parničnom postupku i sami riješiti navedeno pitanje kako bi se spriječila zlouporaba procesnih ovlaštenja. Sud pogrešno analizira prethodno pitanje i daje nejasno obrazloženje smatrajući kako tvrdnja prvostupanjskog suda ne predstavlja prethodno pravno pitanje u ovom sporu, niti ima ikakve veze s protutužbenim zahtjevom pa sud donosi pogrešnu odluku u pobijanom rješenju. Naime, prethodno pitanje u ovom slučaju je pitanje tko je vlasnik predmetnih nekretnina, a upisani zemljišnoknjižni vlasnik u suvlasničkim dijelovima kako su navedeni je tužiteljica. Tuženice brane tužiteljici posjed nekretnina. Stoga sud netočno navodi kako se u ovom slučaju "pojavljuje pitanje je li 2. tužena vlasnica odnosno suvlasnica i dijela predmetne nekretnine, koji tužiteljica zahtijeva od nje kao 2. tužene". Navedeno pitanje uopće se ne pojavljuje te je sud pogrešno protumačio cjelokupni dosadašnji postupak. Nije sporno je li drugotužena jedna od suvlasnika predmetnih nekretnina kako to pogrešno navodi sud te tužiteljica ne zahtijeva od nje vlasništvo nekretnina niti njezin suvlasnički dio već posjed nekretnina. Slijedom navedenog sud je napravio bitnu povredu odredaba parničnog postupka obzirom da rješenje proturječi samim razlozima odnosno nema razloga o odlučnim činjenicama, a isto tako tužiteljica smatra kako je sud trebao sam riješiti prethodno pitanje obzirom na činjenično stanje spisa. Odugovlačenje postupka otegotno je za tužiteljicu koja nema niti jednu drugu nekretninu adekvatnu za život i vezano za što je tužiteljica tražila donošenje privremene mjere u odnosu na koji zahtjev se sud potpuno oglušio. Slijedom navedenog predlaže uvažiti žalbu i ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti na ponovno odlučivanje, a tužiteljicu obvezati da podmiri trošak sastava žalbe.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst 25/13. i 70/19.; dalje ZPP) koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22.) na koju u žalbi sadržano ukazuje tužiteljica, budući da je izreka pobijanog rješenja razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima rješenja, rješenje ima razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i nisu proturječni, o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

6. Ovaj drugostupanjski sud, pazeći po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. ZPP na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. istog Zakona.

7. U predmetnoj pravnoj stvari tužiteljica tužbenim zahtjevom traži da joj tuženice predaju u suposjed kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] koji zahtjev temelji na činjenici da je zemljišnoknjižna suvlasnica predmetnih nekretnina temeljem rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Karlovcu broj O-1221/2013 od 3. srpnja 2013. iza smrti svog oca, kao i temeljem Ugovora o darovanju od 25. veljače 2022. od darovateljice HO, ali da joj tuženice onemogućavaju suposjed predmetnih nekretnina.

8. Tuženice osporavaju tužiteljici pravo suvlasništva predmetnih nekretnina s tvrdnjom kako nije stvarna suvlasnica istih budući da je između stranaka odnosno prednika stranaka bila ugovorena i dogovorena drugačija podjela, a osim toga Ugovor o darovanju na koji se poziva tužiteljica da nije valjani pravni posao, tako da su tuženice podnijele protutužbu prema tužiteljici zahtijevajući da sud utvrdi kako je tuženica pod 2) temeljem usmene i realne diobe stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na predmetnim nekretninama odnosno podredno da utvrditi da je tuženica pod 2) suvlasnica predmetnih nekretnina na suvlasničkom dijelu tužiteljice i uknjižbu toga prava (list spisa 46 – 51).

9. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odredio prekid postupka do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se kod istog suda vodi pod poslovnim brojem P- 72/2024 odnosno da će se postupak nastaviti kada se pravomoćno dovrši navedeni parnični postupak ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na završetak tog postupka, a sve primjenom odredbe čl. 213. st. 1. ZPP.

10. Odredbom čl. 213. st. 1. ZPP propisano je da će sud prekid postupka odrediti i ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (čl. 12.).

10.1. Odredbom čl. 12. st. 1. ZPP određeno je kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili neko drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drukčije određeno.

11. Sporno je među strankama da li su ispunjene pretpostavke za prekid postupka u kojem tužiteljica kao upisana zemljišnoknjižna suvlasnica traži zaštitu prava suvlasništva predajom u suposjed, a do pravomoćnog okončanja postupka u kojem tuženice, također kao zemljišnoknjižne suvlasnice, zahtijevaju utvrđenje prava vlasništva osporavajući pravo suvlasništva tužiteljice na predmetnim nekretninama.

12. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda u konkretnom slučaju ispunjene su pretpostavke za prekid postupka budući da se tuženice brane materijalnopravnim prigovorom i odbijaju, kao posjednice, predaju suposjeda jer da imaju pravo koje ih ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed) u smislu odredbe čl. 163. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14. i 81/15).

12.1. Naime, eventualno postignuti uspjeh ovdje tuženica u parnici radi utvrđenja prava vlasništva predmetnih nekretnina predstavlja prethodno pitanje o čijem rješenju, suprotno žalbenim navodima tužiteljice, ovisi odluka i u ovom predmetu povodom tužbenog zahtjeva radi predaje u suposjed (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 2355/2018-2 od 5. siječnja 2021.).

13. Kako je i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda utvrđenje pravnog odnosa iz postupka istog prvostupanjskog suda koji se vodi pod poslovnim brojem P-72/2024 prethodno pitanje za donošenje odluke u ovoj parnici, sud prvog stupnja pri donošenju pobijanog rješenja pravilno je primijenio odredbu čl. 213. i čl. 12. ZPP.

14. Slijedom navedenog valjalo je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

U Zadru, 26. ožujka 2025.

Sutkinja

Sanja Dujmović