REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-463/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Dubravke Zubović, predsjednika vijeća, Maje Bilandžić, suca izvjestitelja, i Branke Šabarić Zovko, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, OIB 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB 26187994862, Vatroslava Jagića 33, radi isplate, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1282/2016 od 26. ožujka 2018., u sjednici vijeća održanoj 26. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1282/2016 od 26. ožujka 2018.
Obrazloženje
1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1282/2016 od 26. ožujka 2018. odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 8.117,37 EUR sa zateznim kamatama koje teku na više pojedinačnih iznosa od njihovog dospijeća do isplate.
2. Tužitelj je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom ovom sudu da presudu preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. U obrazloženju žalbe navodi da tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu stvarne štete koja obuhvaća novčana davanja isplaćena po osnovi priznatog prava na mirovinu u punom iznosu, pozivom na odredbu čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju. Žalitelj navodi da šteta za tužitelja nije prestala niti se stvarnom štetom u smislu odredbe čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima može smatrati eventualna razlika između invalidske mirovine koja se isplaćuje i starosne mirovine koja bi se isplaćivala da nije bilo štetnog događaja.
3. Žalba nije osnovana.
4. Pobijana presuda ispitana je na temelju odredbe čl. 365. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9. i 11. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
5. Predmet spora je naknada štete u iznosu 8.117,37 EUR (61.160,30 kn), koja je tužitelju nastala plaćanjem invalidske mirovine svojoj osiguranici u razdoblju od 1. studenog 2014. do 31. siječnja 2018., za koju štetu tužitelj tvrdi da je posljedica ozljede na radu (50%) zadobivene u prometnoj nezgodi koju je 8. prosinca 1986. prouzročio tuženikov osiguranik.
6. Tuženik je osporio osnovu i visinu tužiteljeve tražbine, smatrajući da tužitelj ima pravo samo na naknadu razlike između starosne i invalidske mirovine, i to u slučaju kada bi starosna mirovina bila manja od invalidske te je još u odgovoru na tužbu na okolnost utvrđenja razlike u visini između navedenih mirovina, predložio financijsko vještačenje (list 35. spisa).
7. Iz obrazloženja prvostupanjske presude i podataka u spisu proizlazi da bi tužiteljeva osiguranica, da nije bilo štetnog događaja, ostvarila po sili zakona uvjete za starosnu mirovinu. Slijedom navedenog, prvostupanjski je sud u obrazloženju presude naveo da bi tek u slučaju da je iznos starosne mirovine koji bi tužitelj isplaćivao svom osiguraniku da nije bilo štetnog događaja manji od iznosa invalidske mirovine koju isplaćuje, tužitelj trpio štetu, ali samo za iznos za koji bi invalidska mirovina bila veća od starosne. Zaključno, prvostupanjski je sud naveo da tužitelj nije predložio adekvatna dokazna sredstva na okolnost visine štete pa u konkretnom slučaju nije moguće utvrditi postoji li razlika u iznosu koji tužitelj isplaćuje svojem osiguraniku na temelju obračuna razmjernog iznosa invalidske mirovine za utuženo razdoblje i iznosa starosne mirovine koju bi isplaćivao da nije bilo štetnog događaja.
8. Presudom poslovni broj Pž-3902/18-2 od 12. lipnja 2019., ovaj sud je potvrdio prvostupanjsku presudu od 26. ožujka 2018.
9. U konkretnoj stvari, a na navedenu presudu ovog suda od 12. lipnja 2019., tužitelj je podnio reviziju te je Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem poslovni broj Rev-3318/2019-2 od 23. svibnja 2023. prihvatio tužiteljevu reviziju, ukinuo drugostupanjsku presudu od 12. lipnja 2019. i predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje. Pritom, odgovarajući na postavljeno pitanje revizijski sud je izrazio stajalište da u slučaju kada tuženik tvrdi da je tužiteljeva osiguranica ostvarila uvjete za stjecanje prava na starosnu mirovinu i da zbog toga stvarnu štetu predstavlja razlika između isplaćene invalidske mirovine i razmjernog dijela starosne mirovine koju bi tužiteljeva osiguranica ostvarila po redovitom tijeku stvari, teret dokaza na tuženiku, a ne na tužitelju.
10. Stoga je u ponovnom postupku prvostupanjski sud izveo dokaz financijskim vještačenjem (koje izvođenje dokaza je tuženik predlagao još u odgovoru na tužbu) na okolnost utvrđenja eventualne razlike između isplaćene invalidske mirovine i razmjernog dijela starosne mirovine koju bi tužiteljeva osiguranica ostvarila po redovitom tijeku stvari, a koji razmjer ovisi o duljini staža osiguranja do ozljede tužiteljeve osiguranice i duljini razdoblja u kojem je do pretpostavljenog stjecanja prava na starosnu mirovinu uplata doprinosa izostala. Iz nalaza i mišljenja vještaka (list 166. - 173. spisa) proizlazi da bi pretpostavljena starosna mirovina za predmetno razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2018., uz pretpostavku da nije bilo štetnog događaja, iznosila 16.234,74 EUR, što je jednako iznosu isplaćene invalidske mirovine u istom razdoblju, pa nema razlike u odnosu na isplaćeno.
11. Dakle, iz navedenog proizlazi da tužitelj ne trpi štetu, kako je to pravilno i ukazivao tuženik pa je pravilno prvostupanjski sud postupio kada je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
12. Stoga je valjalo, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a, odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
Zagreb, 26. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća
Dubravka Zubović
