Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Gž-208/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sucu Maji Skorić, u pravnoj stvari tužitelja 1. ND, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] 22, [adresa], 2. NDBD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupani po punomoćnici Anamariji Križanović, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika CD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Danijeli Kovačić, odvjetnici iz Rijeke, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji pod brojem Psp-99/2022-55 od dana 24. prosinca 2024. godine, dana 26.ožujka 2025. godine

r i j e š i o  j e

I. Djelomično se uvažava žalba tužitelja, te se ukida rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji pod brojem Psp-99/2022-55 od dana 24. prosinca 2024. godine kojim je odbijen tužbeni zahtjev za posjedovnu zaštitu pod točkom I. izreke, kao i u odluci o parničnom trošku pod točkom II. izreke, te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II. Djelomično se odbija žalba tužitelja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji pod brojem Psp-99/2022-55 od dana 24. prosinca 2024. godine kojim je odbijen prijedlog za određivanje privremene mjere osiguranja nenovčane tražbine.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj zatražio da se utvrdi da je tuženik smetao tužitelje ND i NDBD NDB u posljednjem mirnom suposjedu kameno-betonskog ogradnog zida koji se nalazio kako je označeno u nalazu geodetskog vještaka Sandra Viškanića iz lipnja 2023. godine s dopunom iz studenog 2023. godine, a koji je sastavni dio tog rješenja, na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označeno zelenom bojom i točkama 1, 2, B, A, 1 u površini 1,7 m2, na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označeno ljubičastom bojom i točkama B, 4, A, B u površini 0,03 m2 i na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označeno plavom bojom i točkama 1, A, 3, 1 u površini 0,18 m2 i to na način da je 20. studenog 2022. godine srušio navedeni zid, te da se istom naloži uspostava posjedovnog stanja na način da izgradi kameno-betonski ogradni zid na istom mjestu na kojem se nalazio prije nego što je bio srušen kako je označeno u nalazu geodetskog vještaka Sandra Viškanića iz lipnja 2023. godine s dopunom iz studenog 2023. godine, te mu se zabrani svako daljnje, takvo ili slično smetanje suposjeda tužitelja ubuduće, pod prijetnjom novčane kazne, te isti obveže na naknadu parničnog troška (točka I. izreke), te su obvezani tužitelji da u roku od 15 dana naknade tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.250,00 eura u roku od 15 dana (točka II. izreke).

1.1. Ujedno, prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog za određivanje privremene mjere osiguranja nenovčane tražbine i zaštite suposjeda nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] šuma površine 670 m2 k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], zabranom protivniku osiguranja CD da na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] šuma površine 670 m2 k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] poduzima radnje s ciljem rušenja ogradnih zidova postavljenih na navedenoj nekretnini i radnji kojima se sprječava izgradnja i postavljanje istih.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja kojim je odbijen zahtjev za pružanje posjedovane zaštite, kao i prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere, žalbu su podnijeli tužitelji pobijajući ga zbog svih žalbenih razloga označenih u članku 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), sa prijedlogom da drugostupanjski sud žalbu uvaži i pobijano rješenje ukine, te predmet vrati drugom sucu prvostupanjskog suda na ponovno odlučivanje, uz zahtjev za naknadu parničnog troška žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. U postupku nije sporno da su tužitelji izgradili kameno-betonski zid u pretežitom dijelu na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je njihovo vlasništvo, te da je tuženik srušio taj zid, navodeći u odgovoru na tužbu, da su se kao posjednici dijela nekretnine na kojem je isti sagrađen, a koji im je služio za prilaz nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] poslužili samopomoću, slijedom čega da bi zahtjev tužitelja za pružanje posjedovne zaštite bio neosnovan, jer tužitelji da nisu bili u zadnjem, mirnom posjedu nekretnina na kojima je bio izgrađen taj zid.

6. Prema razlozima pobijanog rješenja, prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev za posjedovnu zaštitu, utvrđujući:

- da je ocjenom iskaza saslušanih svjedoka, a uz primjenu pravila o teretu dokazivanja sud utvrdio da je neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja jer nisu dokazali da su se nalazili u posljednjem mirnom posjedu prijepora na kojem su sagradili zid iako se taj zid u pretežitom dijelu nalazi na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je njihovo vlasništvo,

- da u postupku nije relevantno na kojoj se je nekretnini nalazio zid već da li su tužitelji bili u posjedu tog dijela nekretnine na kojem je napravljen zid,

- da se niti jedan od svjedoka nije sa sigurnošću mogao izjasniti o tome da li su tužitelji bili u suposjedu prijepora i da je jedino saznanje o tome imao VD koji je prodavao susjednu nekretninu tuženiku i koji je s tastom znao na prijeporu ostavljati graju koju bi porezali na svojoj nekretnini iako i taj svjedok unazad dvije godine prije utuženog čina smetanja posjeda nije dolazio na prijepor,

- da su granicu između nekretnina tužitelji saznali tek nakon što je istu geometar utvrdio prema mjerenju na licu mjesta i kopiji katastarskog plana i na tom mjestu su tužitelji sagradili zid, da se radi o površini od manje od 2 m2, pa niti stranke da se ne mogu se sa sigurnošću izjasniti o vršenju suposjeda, odnosno posjeda prije gradnje zida,

- da tužitelji nisu dokazali da su se prije toga nalazili u posjedu prijepora na kojem je sagrađen zid, te da nema referentnih točaka niti razlike u posjedovanju, a kako je teret dokaza na tužiteljima da su bili u posjedu tog dijela nekretnina, da je tužbeni zahtjev trebalo odbiti,

- da u postupku sud nije posebno obrazlagao priloženu dokumentaciju (navedenu pod točkama 12. obrazloženja) u koju da je izvršio uvid, jer se temeljem iste ne može utvrditi tko je bio u posjedu prijepora površine od 1,91 m2, a to iz razloga neusklađenosti stanja u katastru i stvarnog stanja, te neprovođenja nove izmjere.

6. Osnovano tužitelji dovode u sumnju pravilnost činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda, ističući da prvostupanjski sud nije ocijenio navode tužitelja, da su nakon prethodne kupnje kuće 2017. godine u posjed spornog dijela na kojem se u pretežitom dijelu nalazio srušeni kameno-betonski zid, ušli u ljeto 2020. godine nakon što su nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupili od prodavatelja Republike Hrvatske i izvršili isplatu kupoprodajne cijene, a u jesen iste godine, da su angažirali svjedoka LD da očisti nekretninu od "obraštaja", u tom pravcu, ni iskaz istog svjedoka koji je naveo da je čistio cijeli teren 2020. godine od gromača koje se nalaze ispod prijepora, kao i na prijeporu, te da je tuženiku to bilo poznato jer da mu je nakon toga rekao da ima namjeru kupiti kuću i da je granica negdje blizu gdje je čistio, nadalje, da je prijepor bio obrastao da proizlazi iz iskaza svjedokinje OD koja je to potvrdila i navela da na tom dijelu nisu ništa radili, da je tata umro 2024. godine, nekretninu da je prodavao njen suprug, kao i činjenicu da je prema Ugovoru o kupoprodaji koji je sklopio dana 22. travnja 2021. godine tuženik ušao u posjed nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nakon isplate kupoprodajne cijene prodavatelju VD, a što da je potvrdio i u svom iskazu, navodeći da je u posjed uveden 2021. godine.

7. Ujedno, prvostupanjski sud, koji je na mjestu spora provodio očevid više puta, nije ocijenio u cijelosti ni iskaz svjedoka VD koji je iskazivao o pokazanom posjedu tuženiku 2021. godine na način da je tuženiku pokazao "od puta koji ide gore cestom, prema prijeporu time da kupuje sve s desne strane", zatim iskaz tuženika prema kojem mu je od strane prodavatelja Kišaka pokazana granica nekretnine koja je išla "od kaktusa prema ovom stupu za struju", potom tvrdnje tuženika da je sa sjeverne strane tuženik imao među prema nekretnini tužitelja koja prati određene vidljive oznake na terenu i to betonski blok, kamen, rub suhozida-stepenica, rub suhozida-staza, te drveni komunikacijski stup, kao ni e-mail VD od 18. rujna 2020. i 19. kolovoza 2020. godine u kojem je (prije sklapanja Ugovora o kupoprodaji sa tuženikom u travnju 2021. godine) tražio od tužitelja da otkupe jedan dio njihove nekretnine 3529/5 "otprilike 79 m2" (na sjevernom dijelu iznad čest. zem. [katastarska čestica] prema izvodu iz katastarskog plana), navodeći da je u suprotnom odsječen od prilaska svom zemljištu čest. zem. [katastarska čestica] (a u kom pravcu je tužitelj tijekom postupka istaknuo da nije pristao na prodaju i da potpuni prilaz nekretnina tuženika do javne površine ima na suprotnom južnom dijelu, odnosno da dio na kojem se nalazio zid nije ni potreban za prilaz čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).

8. Slijedom navedenog, žalbu tužitelja trebalo je uvažiti i pobijano rješenje pod točkom I. i II. izreke ukinuti (članak 370. ZPP u vezi članka 381. ZPP) te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, da bi nakon što ponovno izvede sve već u postupku izvedene dokaze, te na pouzdan način raspravi pitanje zadnjeg mirnog posjeda predmeta spora, bio u mogućnosti o zahtjevu tužbe donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku (članak 380. točka 3. ZPP).

9. U odnosu na rješenje kojim je odbijen prijedlog za donošenje privremene mjere osiguranja, žalba tužitelja nije osnovana.

9.1. Naime, tužitelj je podnio prijedlog sadržajno i formalno pozivajući se na odredbu članka 442. ZPP kojom je propisana mogućnost da sud ex offo u posjedovnoj parnici odredi privremenu mjeru koja se primjenjuje u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete, dakle, bez prijedloga stranka, zavisno od procjene postojanja gore navedenih uvjeta.

9.2. Međutim, kako prvostupanjski sud nije odlučivao temeljem članka 442. ZPP, već je odlučio o takvom prijedlogu kao prijedlogu tužitelja temeljem članka 346. stavak 1. i članka 347. stavak 1. točka 6. Ovršnog zakona („Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ), isti je pravilno odbijen budući da je tim prijedlogom zatraženo osiguranje nenovčane tražbine koja nije predmet ove parnice, jer se traži zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje s ciljem rušenja ogradnih zidova postavljenih na navedenoj nekretnini i radnji kojom se sprječava izgradnja i postavljanje istih, a što je u suprotnosti sa nenovčanom tražbinom koja je predmet ove posjedovne parnice i sastoji se u utvrđenju određenog smetanja posjeda na određenom dijelu nekretnine i uspostave prijašnjeg stanja ponovnim građenjem kameno betonskog zida, te zabrane daljnjeg takvo postupanja, pa je iz tih razloga žalbu tužitelja, u kojoj se jedino ističe da je odluka o privremenoj mjeri zakašnjela i da ju je sud trebao temeljem članka 442. ZPP donijeti prije meritorne odluke, čime bi se onda ostvarila njegova svrha, trebalo odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje (članak 380. točka 2. ZPP).

10. Odluka o parničnom trošku žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP.

U Šibeniku, 26. ožujka 2025. godine

S U D A C

Maja Skorić