Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Poslovni broj: Gž-732/2022-5

Vukovar, Županijska 33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  I R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Krešimira Biljana, kao predsjednika vijeća, te Marijane Žulj Jakovljević kao sutkinje izvjestiteljice i Ivice Raguža kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. KV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i 2. TV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupani po punomoćnicima iz Odvjetničkog ureda Gregović, odvjetnicima iz Rijeke, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika Euroherc osiguranje d.d., izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj: Pn- 331/2020-30 od 28. srpnja 2022., na sjednici vijeća održanoj dana 26. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tuženika Euroherc osiguranje d.d., se djelomično odbija kao neosnovana, a djelomično uvažava kao osnovana te se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj: Pn- 331/2020-30 od 28. srpnja 2022.: a) potvrđuje pod točkom I. izreke presude u dijelu koji prelazi iznos od 2.654,31 eur /19.998,87 kn do iznosa od 3.211,74 eur /24.198,87 kn sa pripadajućom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena tekućem od 04. kolovoza 2020. pa do isplate

b) potvrđuje pod točkom II. i III. izreke presude u cijelosti

c) preinačava se pod točkom I. izreke u dijelu koji prelazi iznos od 3.211,74 eur/ 24.198,87 kn do iznosa od 3.224,58 eur/ 24.295,60 kn i sudi:

Odbija se, kao neosnovan zahtjev 1. tužitelja KV za isplatu iznosa naknade štete od 12,84 eur/96,73 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

II. Odbija se, kao neosnovan, zahtjev tuženika Euroherc osiguranje d.d. za naknadom troška žalbenog postupka.

i

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika Euroherc osiguranje d.d. kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji broj Pn-331/2020- 30 od 28. srpnja 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj: Pn- 331/2020-30 od 28. srpnja 2022. odlučeno je:

"I/ Nalaže se tuženiku da prvotužitelju isplati na ime naknade štete iznos od 24.295,60 kn (slovima: dvadeset i četiri tisuće dvjesto devedeset i pet kuna i šezdeset lipa) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, tekućom od 4. kolovoza 2020. pa do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

II/ Nalaže se tuženiku da drugotužiteljici isplati na ime naknade štete iznos od 11.600,00 kn (slovima: jedanaest tisuća šesto kuna) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, tekućom od 4. kolovoza 2020. pa do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

III/ Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi prouzročeni parnični trošak u visini od 17.405,18 kuna (slovima: sedamanest tisuća četiristo pet kuna i osamnaest lipa) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, tekućom od dana presuđenja pa do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe na način kako je to učinjeno podneskom tužitelja od 24. rujna 2021."

2. Protiv navedene presude tuženik je podnio žalbu protiv točke I. presude preko iznosa od 19.998,87 kn (za iznos od 4.296,73 kn) te točke II. izreke presude preko iznosa od 10.300,00 kn (za iznos od 1.300,00 kn), kao i protiv točke III. izreke presude, a sadržajno je podnio žalbu protiv rješenja. Tuženik pobija presudu i rješenje zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže usvojiti žalbu te preinačiti presudu na način kako to tuženik ističe u žalbi, a podredno pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tuženika je djelomično osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i rješenje, postupak koji je prethodio i žalbene navode tuženika, ovaj sud je utvrdio kako prvostupanjski sud prilikom donošenja presude nije počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05,2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP) na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. st. 2. ZPP-a.

6. Prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP i čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koje se poziva tuženik u žalbi iz razloga što su u pobijanoj presudi navedeni jasni razlozi o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava ili zapisnika. Dakle, pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina zakonitost i pravilnost. Prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. t. 12. ZPP jer je preinaka tužbe bila dopuštena pa je prvostupanjski sud odlučivao u granicama postavljenog zahtjeva. No, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo donoseći pobijanu presudu u dijelu koji se odnosi na naknadu štete zbog izgubljene zarade.

7. Predmet spora je zahtjev 1. tužitelja KV i 2. tužiteljice TV za naknadu štete zbog prometne nezgode koja se dogodila u mjestu Matulji 29. lipnja 2019. u kojem događaju je 1. tužitelj stradao kao vozač osobnog vozila Reg oznake [registarska oznaka], a 2. tužiteljica je stradala kao suvozač.

8. U prvostupanjskom postupku, utvrđeno je:

- da su 1. tužitelj KV i 2. tužiteljica TV ozlijeđeni u prometnoj nezgodi za koju je isključivo odgovoran osiguranik tuženika vozač GV

- da je tuženik izvršio isplatu imovinske štete na vozilu tužitelja temeljem police auto odgovornosti izvansudskim putem u iznosu od 11.000,00kn

- da je doprinos tužitelja nastaloj šteti u visini od 20% iz razloga što nisu bili vezani sigurnosnim pojasom

- da je 1. tužitelj KV zadobio natuk i oguljotine glave, trzajnu ozljedu vrata te prijelom lijeve nadlaktice u predmetnom štetnom događaju

- da je 2. tužiteljica TV zadobila natuke oba koljena, natuk glave i ozljedu vrata

- da je 1. tužitelj KV imao troškove puta i liječenja u iznosu od 2.000,00 kn, a 2. tužiteljica TV u iznosu od 1.000,00 kn

- da je provedenim vještačenjem po sudskom vještaku Nadi Bukvić utvrđeno kako je 1. tužitelj KV trpio bolove jakog intenziteta jedan dan, bolove srednjeg intenziteta 10 dana i bolove slabijeg intenziteta 20 dana. Primarni strah je trajao 10- ak minuta, sekundarni strah jakog intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 20 dana, a slabijeg intenziteta 30 dana. Soža kod 1. tužitelja iznosi 8%. Tuđa pomoć i njega zbog ozljede je bila potrebna 1. tužitelju u vremenskom periodu od 10 dana po 3 sata na dan i 20 dana po 2 sata na dan.

- da je provedenim vještačenjem po sudskom vještaku Nadi Bukvić utvrđeno kako je 2. tužiteljica TV trpjela bolove jakog intenziteta 2 sata, bolove srednjeg intenziteta 5 dana i bolove slabijeg intenziteta 10 dana. Primarni strah je trajao 1 minutu, a sekundarni strah jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana, a slabijeg intenziteta 10-ak dana. Soža kod 2. tužiteljice iznosi 5%. Tuđa pomoć i njega zbog ozljede je bila potrebna 2. tužiteljici u vremenskom periodu od 5 dana po 3 sata na dan i 10 dana po 2 sata na dan.

- da je tužiteljima priznat iznos na ime tuđe pomoći i njege u vrijednosti satnice od 30,00kn

- da je 1. tužiteljeva izgubljena zarada zbog razlike plaće i bolovanja u visini od 1.248,59 kn

9. Imajući u vidu navedena utvrđenja prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev 1. tužitelja KV radi naknade štete u ukupnom iznosu od 24.295,60 kn zajedno sa zateznim kamatama tekućom od 04. kolovoza 2020. pa do isplate te tužbeni zahtjev 2. tužiteljice TV radi naknade štete u iznosu od 11.600,00 kn zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 04. kolovoza 2020. pa do isplate.

10. Suprotno žalbenim navodima tuženika pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je utvrdio ukupan iznos neimovinske štete 1. tužitelja KV u iznosu od 25.000,00 kn (bez umanjenja za omjer suodgovornosti od 20 %), a kako je to 1. tužitelj i zahtijevao.

11. Pravilno je prvostupanjski sud, odlučujući o visini pravične novčane naknade, uzeo u obzir ponajprije jačinu i trajanje tih bolova kako su opisani u mišljenju liječnika vještaka dr. Nade Bukvića. Prilikom određivanja trajanja pretrpljenih bolova, utvrđeno je da su jaki bolovi trajali 1 dan, srednji 10 dana, slabijeg intenziteta 20 dana. U odnosu na zahtjev 1. tužitelja KV za naknadu za pretrpljeni strah iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Nade Bukvića, utvrđeno je kako je tužitelj pretrpio primarni strah koji je trajao 10-ak minuta, a sekundarni strah jakog intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 20 dana, a slabijeg intenziteta 30 dana. Također je utvrđeno, iz nalaza i mišljenja dr. Nade Bukvića kako je smanjenje životne aktivnosti 1. tužitelja u visini od 8 %. Sve te okolnosti u smislu čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 78/15 i 29/18 u daljnjem tekstu ZOO) daju podlogu za zaključak da je tužiteljev zahtjev za naknadu neimovinske štete u iznosu od 25.000,00 kn, opravdan. Pri tome je cijenjeno kako je 1. tužitelj nakon iznenadnog udarca ostao ležati na slomljenom sjedalu, a nakon što je odvezen vozilom hitne pomoći morao je nositi ovratnik te je zbog zadobivenih ozljeda morao ići na terapiju. Kada se uzme u obzir da je doprinos 1. tužitelja štetnom događaju u visini od 20% tada se dobije iznos od 20.000,00 kn, odnosno 2.654,46 eur, koji iznos je prvostupanjski sud dosudio 1. tužitelju KV.

12. Suprotno žalbenim navodima tuženika pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je utvrdio ukupan iznos neimovinske štete 2. tužiteljice TV u iznosu od 13.000,00 kn (bez umanjenja za omjer suodgovornosti od 20 %), a kako je to 2. tužiteljica i zahtijevala.

13. Pravilno je prvostupanjski sud, odlučujući o visini pravične novčane naknade, uzeo u obzir ponajprije jačinu i trajanje tih bolova kako su opisani u mišljenju liječnika vještaka dr. Nade Bukvića. Prilikom određivanja trajanja pretrpljenih bolova, utvrđeno je da su jaki bolovi trajali 2 sata, srednji 5 dana, slabijeg intenziteta 10 dana. U odnosu na zahtjev 2. tužiteljice TV za naknadu za pretrpljeni strah iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Nade Bukvića, utvrđeno je kako je tužiteljica pretrpjela primarni strah koji je trajao 1 minutu, a sekundarni strah jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana, a slabijeg intenziteta 10 dana. Također je utvrđeno, iz nalaza i mišljenja dr. Nade Bukvića kako je smanjenje životne aktivnosti 2. tužiteljice u visini od 5 %. Sve te okolnosti u smislu čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO, daju podlogu za zaključak da je 2. tužiteljičin zahtjev za naknadu neimovinske štete u iznosu od 13.000,00 kn, opravdan. Pri tome je cijenjeno kako je 2. tužiteljica zadobila ozljede na način da je koljenima udarila u kontrolnu ploču, a zadobila je ozljedu kuka, udarac u rame, ruku i vrat pa je uslijed ozljeđivanja teško hodala. Kada se uzme u obzir da je doprinos 2. tužiteljica štetnom događaju u visini od 20 % tada se dobije iznos od 10.400,00 kn odnosno 1.380,32 eur, koji iznos je prvostupanjski sud dosudio 2. tužiteljici TV.

14. Prema nalazu i mišljenju vještaka, 1. tužitelju KV i 2. tužiteljici TV je bila potrebna tuđa pomoć i njega. 1. tužitelju KV bila je potrebna tuđa pomoć i njega u periodu od 10 dana po 3 sata dnevno, a kasnije u periodu od 20 dana po 2 sata dnevno. 2. tužiteljici TV bila je potrebna tuđa pomoć i njega u periodu od 5 dana po 3 sata dnevno i 10 dana po 2 sata dnevno. Prvostupanjski sud je pogrešno je primijenio materijalno pravo kada je tužiteljima utvrdio da je cijena jednog sata za tuđu pomoć u iznosu od 30,00 kn jer je pravilnom primjenom materijalnog prava bilo potrebno utvrditi cijenu sata nestručne pomoći u iznosu od 28,50 kn što rezultira činjenicom kako je 1. tužitelju bilo potrebno priznati iznos od 2.000,00 kn na ime tuđe pomoći i njege, a 2. tužiteljici iznos od 1.000,00 kn, sve temeljem čl. 233. ZPP, imajući pri tome u vidu povećanje troškove života i rada. Kada se uzme u obzir da je doprinos 1. tužitelja i 2. tužiteljice štetnom događaju u visini od 20 % tada se dobije iznos od 1.600,00 kn, odnosno 212,36 eur, koji iznos je prvostupanjski sud dosudio 1. tužitelju KV, a 2. tužiteljici TV iznos od 800,00kn odnosno 106,18 eur.

15. Međutim, osnovano tuženik ističe u žalbi kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je 1. tužitelju KV dosudio iznos od 1.095,60 kn na ime izgubljene zarade (iznos od 1.369,50 koji je umanjen za 20%). Naime, tužitelji su na ročištu održanom 04. srpnja 2022. učinili nespornim kako je visina izgubljene zarade 1. tužitelja u iznosu od 1.248,59 kn, a kada se navedeni iznos umanji za 20 % zbog suodgovornosti zbog 1. tužitelja dobije se iznos od 998,87 kn (132,57 eur). Prema tome, pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo je zahtjev 1. tužitelja odbiti preko iznosa od 998,87 kn (132,57 eur), a kako to pravilno ukazuje tuženik u žalbi stoga je primjenom čl. 373. st. 1. t. 3 ZPP odlučeno kao pod točkom I. c) izreke presude.

16. Suprotno žalbenim navodima tuženika Euroherc osiguranje d.d. pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je tužiteljima priznao zatezne kamate na iznos naknade neimovinske i imovinske štete počevši od dana podnošenja odštetnog zahtjeva temeljem čl. 1086. ZOO i čl. 12. stavak 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ br. 151/05, 36/09, 75/09 i 76/13 – dalje ZOOP). Naime, temeljem 12.st.6. ZOO tužiteljima pripada i zatezna kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno u konkretnom slučaju od dana 04. kolovoza 2020. kako su to tužitelji i zahtijevali u tužbi. To svakako vrijedi u konkretnom slučaju u kojem tuženik nije osporavao da su tužitelji i u odštetnom zahtjevu i u tužbi zahtijevali i veći iznos imovinske štete od onoga koji je dosuđen prvostupanjskom presudom nakon provedenog vještačenja (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama Rev-464/2024-2 od 4. travnja 2024., Rev-1696/17-2 od 5. rujna 2017., Rev-52/13-2 od 5. rujna 2017 i Rev-260/2023 od dana 17. siječnja 2024.

17. Što se tiče žalbenih navoda u odnosu na rješenje kojim je sud dopustio preinaku tužbe prema podnesku tužiteljice od 10. rujna 2021., također isti nisu osnovani.

18. Naime, podneskom tužitelja od 24. rujna 2021. 2. tužiteljica TV je povećala tužbeni zahtjev za naknadu štete na način da je umjesto ranije traženih 11.200,00 kn, potraživala iznos od 11.600,00 kn, a nakon provedenog medicinskog vještačenja.

19. Odredbom čl. 190. st. 1. ZPP propisano je da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu, dok je st. 2. istog članka propisano iznimno od odredbe st. 1. istoga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Nadalje, st. 3. istog članka propisano je kako nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbenog zahtjeva potreban je pristanak tuženika, ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

20. Sukladno odredbi čl. 191. st. 1. ZPP, preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći.

21. U konkretnom slučaju, povećanjem tužbenog zahtjeva s osnova naknade štete, 2. tužiteljica je preinačila tužbu.

22. Dakle, osnovno je pravilo da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu, a samo iznimno tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Prema pravnom shvaćanju ovoga suda, pravilno je prvostupanjski sud primijenio čl. 190. st. 2. ZPP, kada je dopustio preinaku tužbe nakon provedenog medicinskog vještačenja jer je isto svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, a navedeno je i razmjerno legitimnom cilju kojem čl. 190. ZPP teži čime je 2. tužiteljici osiguran pristup sudu zajamčen čl. 29. st. 1. Ustava (Vrhovni sud Republike Hrvatske broj Rev-3158/2018 od 22. studenoga 2023.) zbog čega nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP a u vezi s čl. 190. ZPP.

23. Kako tuženik nije pobijao odluku prvostupanjskog suda o cjelokupnom iznosu naknade štete, nije raspravljano o iznosu naknade štete od 19.998,87 kn za 1. tužitelja, kao i u iznosu naknade štete od 10.300,00 kn za 2. tužiteljicu.

24. Slijedom navedenog, temeljem čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno je kao pod točkom I. a) i b) izreke presude, a primjenom odredbe čl. 380. st. 1. t. 2. ZPP je odlučeno kao u izreci rješenja.

25. Suprotno žalbenim navodima tuženika, prvostupanjski sud je uz pravilnu primjenu odredbe čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. st. 1. ZPP pravilno odlučio o svim troškovima postupka, a za što je dao jasne i prihvatljive razloge, a kako je tuženik sa žalbom uspio u neznatnom dijelu, isto ne utječe na odluku o troškovima postupka zbog čega je odlučeno kao pod točkom I. b) izreke.

26. Kako je tuženik uspio sa žalbom u neznatnom dijelu, sud je temeljem čl. 154. st. 5. ZPP te čl. 166. st. 2. ZPP odlučio kao pod točkom II. izreke presude

Vukovar, 26. ožujka 2025.

Predsjednik vijeća

Krešimir Biljan