Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u

Delnicama

Tina Ujevića 1

51300 Delnice

Poslovni broj: P-824/2024-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, OIB: 54566384631, po sutkinji Renati Rački, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice TO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Miljenku Marincel, odvjetniku iz Delnica, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po z.z. Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, radi utvrđenja prava vlasništva (v.p.s. 1.327,01 EUR), nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 18. veljače 2025. u nazočnosti tužiteljice i punomoćnika tužiteljice, 26. ožujka 2025. javno objavivši,

p r e s u d i o  j e

I.Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene slovima A-B-C-D-F-1-2-S-T-U-V-Z-A u nalazu o mišljenju vještaka geometra UO od 7,01,2025. godine slijedom čega je na temelju ove presude tužiteljica ovlaštena ishoditi uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini dok je tužena dužna trpjeti ispis vlasništva sa svog imena, nakon pravomoćnosti ove presude.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica dijela kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označene slovima H-I-J-K-L-M-N-O-3-H u nalazu i mišljenju vještaka geometra UO od 7.01.2025. godine slijedom čega je na temelju ove presude tužiteljica ovlaštena ishoditi uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini dok je tužena dužna trpjeti ispis vlasništva sa svog imena, nakon pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1.Tužiteljica predlaže donošenje presude kao u toč. I. i II. izreke, pri čemu navodi da je upis tuženika na utuženoj nekretnini samo formalan a da je ona nedavno, u postupku legalizacije, utvrdila da niti ona niti njeni prednici nisu upisani kao vlasnici nekretnine koju čitavo vrijeme drže u neometanom posjedu. Pri tom ističe da se na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] oduvijek nalazi gospodarska zgrada – spremište za drva, da ta nekretnina graniči sa k. č. br. [katastarska čestica] na kojima se nalazi obiteljska kuća te se radi o cjelini.

Nadalje navodi da je sukladno uživanju u naravi sačinjen prijedlog diobe odnosno cijepanja k. č. br. [katastarska čestica], da se sukladno čl. 186.a st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, dalje: ZPP) obratila sa zahtjevom za mirno rješenje spora nadležnom Državnom odvjetništvu ali je zahtjev odbijen.

Sukladno prednjem a kako dio utužene nekretnine kako osobno tako i putem prednika drži u posjedu duže od 80 godina, predlaže donošenje presude kojom će se utvrditi vlasnicom iste.

Uz tužbu prilaže izvadak iz zemljišne knjige, kopiju katastarskog plana, rješenje o izvedenom stanju PGŽ Upravnog odjela za prostorno uređenje i dr. od 30. kolovoza 2018., prijavni list, zahtjev za mirno rješenje spora te odgovor na isti, ujedno predlaže saslušanje svjedoka ČO i EO te očevid na licu mjesta i geodetsko vještačenje.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu (list 23) osporava istu jer navodi iz tužbe nisu u dovoljnoj mjeri potkrijepljeni dokazima, ukazuje da je tužiteljica u postupku mirnog rješenja spora bila upućena na pokretanje postupka osiguranja dokaza u smislu čl. 186.a st. 10. ZPP-a te ista po tom prijedlogu nije postupila. Dokazne prijedloge ne stavlja, istovremeno se ne protivi provođenju dokaza predloženih po tužiteljici.

3. Sukladno prijedlozima iznesenim do zaključenja prethodnog postupka, u ovoj pravnoj stvari provedeni su dokazi očevidom na licu mjesta te na istome geodetskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Nenadu Vidmaru (zapisnik list 37) a koji vještak je u spis dostavio pisani nalaz i mišljenje (list 43), također provedeni su dokazi saslušanjem tužiteljice i svjedoka ČO i EO (list 71).

Po provođenju očevida i primitku pisanog nalaza geodetskog vještaka tužiteljica je precizirala tužbeni zahtjev podneskom zaprimljenim 23. siječnja 2025. (list 65), dok je tuženik nakon primitka pisanog nalaza i mišljenja geodetskog vještaka te zapisnika s očevida u spis dostavio očitovanje Hrvatskih voda (list 70) te ujedno predložio da se tužbeni zahtjev specificira sukladno tom očitovanju.

3.1. Prema priloženom izvatku iz zemljišne knjige, k. č. br. [katastarska čestica] dolazi upisana kao pašnjak u Lazi od 1 jutra i 251 čhv (6657 m2), vlasništvo tuženika.

3.2. Prema rješenju o izvedenom stanju nadležnog upravnog tijela, istim su ozakonjene manje zahtjevne zgrade i to stambena zgrada – obiteljska kuća te pomoćna zgrada – spremište, izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u Brodu na Kupi, Zamost Brodski 6 a koje rješenje je doneseno po zahtjevu ovdje tužiteljice.

3.3. Provođenjem očevida na licu mjesta utvrđeno je da se prijepor nalazi u naselju Zamost Brodski, oko 1 km udaljenim od mjesta Brod na Kupi i to na samom završetku naselja gdje završava asfaltirana cesta. Po završetku asfaltirane ceste nalazi se betonirani kanal za oborinske vode dubine cca 1,2 metra koji dolazi iz šumskog predjela i proteže se dalje kroz naselje a preko tog kanala i nakon završetka asfaltirane ceste je betonirani mostić preko kojeg se pristupilo do obiteljske kuće starije izgradnje koja se nalazi praktički nasuprot mostića, dok se lijevo od kuće nalazi drvena gospodarska građevina starije izgradnje. Površina između objekata je betonirana i isti su međusobno udaljeni cca 3 metra, dok je gospodarska građevina od kanala udaljena cca 6 metara te prijepor predstavlja travnatu površinu. U pogledu obiteljske kuće tužitelja je navela da se radi o kući u kojoj ona živi sa adresom Zamost Brodski kbr. 6. Nadalje tužiteljica je pokazala da ona drži u posjedu cjelokupnu travnatu površinu između kanala i gospodarske građevine te u nastavku preostali dio travnate površine do derutne drvene ograde.

Na prethodno opisanom prijeporu uočeni su i betonski temelji nekadašnjeg objekta koji se nalaze bliže gospodarskoj građevini.

Geodetski vještak je prilikom identifikacije prijepora naveo da se obiteljska kuća nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], gospodarska građevina se djelom nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] a dijelom na k. č. br. [katastarska čestica], dok bi dio travnate površine bio na k. č. br. [katastarska čestica] a preostali dio na k. č. br. [katastarska čestica].

Rješenjem suda na očevidu geodetskom vještaku je naloženo u pisanom nalazu i mišljenju prikazati dio k. č. br. [katastarska čestica] počevši od završetka betoniranog mostića do drvene ograde na način da taj dio površine naznači slovnim oznakama te prikazati cjelokupnu površinu koja se proteže od završetka betoniranog mostića i ide između betoniranog kanala i gospodarskog objekta do drvene ograde, na način da navede o kojim se kat. česticama radi te da dijelove istih označi slovnim oznakama.

3.4. U pisanom nalazu i mišljenju geodetskog vještaka, sastavni dio kojeg su kopija katastarskog plana, skica lica mjesta, ortofoto karta te fotografije s lica mjesta utvrđeno je da k. č. br. [katastarska čestica] obuhvaća veći dio gospodarske građevine te zemljište ispred i iza iste, do mostića odnosno vanjskog ruba kanala s jedne strane a koji dio je vještak označio zelenom bojom i slovnim oznakama A-B-C- D-F-1-2-S-T-U-V-Z-A. Nadalje je utvrđeno da se na taj prijepor nastavlja k. č. br. [katastarska čestica] koja u naravi predstavlja travnatu površinu te obuhvaća i kanal, pri čemu je vještak dio te nekretnine do vanjskog ruba kanala s jedne strane te i linije S- T s druge strane obilježio slovnim oznakama F-G-H-3-O-P-R-S-2-1-F, plava boja.

Na istu se nastavlja k. č. br. [katastarska čestica] i to do samog ruba kanala. Dijelove iste vještak je označio plavom bojom te slovnim oznakama H-I-J-K-L-MN-O-3-H. U daljnjem dijelu nalaza vidljivo je da se najveći dio kuće tužiteljice te okućnica nalazi na kč. br. [katastarska čestica] te graniči sa kanalom, a u manjem preostalom dijelu dio kuće i okućnice nalaze se na kč. br. [katastarska čestica].

Položaj kuće tužiteljice u odnosu na kanal te ostale kuće u okolici vidljiv je i na digitalnoj ortofoto karti te fotografijama prijepora.

Na nalaz vještaka nisu istaknute primjedbe niti je traženo njegovo dopunsko pisano očitovanje ili iznošenje nalaza na ročištu.

3.5. Sukladno pisanom nalazu vještaka opisanom u točki 3.4., tužiteljica je precizirala tužbeni zahtjev na način da je istim obuhvatila i dio k. č. br. [katastarska čestica], također upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

3.6. Iz po tuženiku dostavljenog očitovanja Hrvatskih voda, vodnogospodarskog odjela za slivove sjevernog Jadrana od 10. veljače 2025. proizlazi da trokut označen na nalazu vještaka smeđom bojom (linija D-E-F) predstavlja dio vodotoka/vodne građevine Zamost kojeg je potrebno formalno podvesti u status javno vodno dobro, dok je u ostalom dijelu odnosno do predviđene uspostave granice parcele po vanjskom rubu zida vodotoka/vodne građevine, prihvaćen prijedlog parcelacije.

3.7. Tužiteljica je u stranačkom iskazu navela da je obiteljsku kuću izgradio još njen pradjed te ista postoji najmanje 150 godina, ona je u toj kući rođena o u istoj je provela većinu života a također ju je i naslijedila nakon smrti majke LO. Još iz djetinjstva zna da je uz kuću postojao i sjenik a na mjestu istog je napravljena sadašnja gospodarska građevina i to negdje oko 2002., u istoj su nekada suprug i ona držali koze a sada se radi o spremištu za drva. Kuća i gospodarski objekt su cjelina te je ona održavala cjelokupno zemljište do kanala i to kako sa strane gdje se nalazi gospodarska građevina tako i sa druge strane gdje se nalazi kuća i koje zemljište također omeđuje kanal. Sada vidljivi kanal napravljen je oko 2007. a prethodno tome je u istom koritu tekao potok međutim zbog velike poplave u Brodu na Kupi napravljen je kanal a ona je izvođačima dala i suglasnost za izvođenje radova. Njena majka je u kući živjela do smrti odnosno do 1984. i ista je koristila i gospodarsku građevinu i zemljište do kanala. Ona je također imala i sestru T koja je umrla 2020. te je živjela na drugoj lokaciji u mjestu Zamost.

3.8. Svjedok VO (sestrična tužiteljice) zna gdje se nalaze kuća i gospodarska građevina tužiteljice kao i da oko toga posjeda prolazi potok koji je prije možda 10-ak godina betoniran, saznanja o prednjem ima jer je i ona osobno rođena i živjela je u mjestu Zamost a sada tamo boravi preko ljeta. Kuća i gospodarska građevina tužiteljice su postojali dok je ona bila dijete, pri čemu su gospodarsku građevinu kasnije renovirali tužiteljica i suprug. Do kuće se pristupa preko mostića a tužiteljica i njena majka su oduvijek koristile zemljište do potoka odnosno drvene ograde te je ona smatrala da je sve to njihovo i nikada nije čula niti od trećih osoba da bi se tužiteljici ili njenoj majci opisani posjed osporavao.

3.9. Svjedok EO također je živio u [adresa] te i danas tamo ima roditeljsku kao i novu kuću koju je sam napravio, pa iz tog razloga zna gdje se nalazi kuća tužiteljice pri čemu da su njih dvoje susjedi preko kanala ina taj način je isti na fotografijama koje su sastavni dio nalaza vještaka zaokružio olovkom svoju kuću uz koju, na udaljenosti od oko 1 m prolazi sadašnji kanal a nekada jarak. Pristup do kuće tužiteljice je preko mostića i postojeći kanal koji je napravljen oko 2007. ustvari okružuje posjed tužiteljice. Gospodarska građevina tužiteljice postojala je oduvijek a kasnije su istu renovirali. Nema saznanja da bi se tužiteljici ili njenoj majci LO koje se sjeća, osporavalo korištenje zemljišta do kanala, osobno je smatrao da se radi o njihovom vlasništvu.

4. Procesna dispozicija tužiteljice sadržana u podnesku od 23. siječnja 2025. (list 65) predstavlja preinaku tužbe povećanjem zahtjeva, sukladno čl. 191. st. 1. ZPP-a, prednje iz razloga što je tužiteljica u prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu zatražila utvrđenje prava vlasništva na dijelu kč. br. [katastarska čestica] dok je prema podnesku predmet tužbenog zahtjeva i dio kč. br. [katastarska čestica], koja je također upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo tuženika.

Kako se tuženik u podnesku upustio u raspravljanje po preinačenom tužbenom zahtjevu, na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava sud je opisanu preinaku dopustio temeljem čl. 190. st. 2. i 3. ZPP-a, naime tek provođenjem očevida i geodetskog vještačenja utvrđeno je da ostatak prijepora (u naravi travnata površina) koji zajedno sa kućom i gospodarskom građevinom predstavlja jedinstvenu cjelinu, čini drugu kat. česticu odnosno kč. br. [katastarska čestica], koja je također vlasništvo tuženika.

5. U pogledu samog posjeda, potrebno je navesti da sud prihvaća iskaze tužiteljice i svjedoka na okolnost toga da su kuća i gospodarska građevina postojali od ranije, da je posjed ranije vršila majka tužiteljice LO a kasnije tužiteljica kao i da se taj posjed proteže do vanjskog ruba kanala – vodne građevine.

Iskazi tužiteljice i svjedoka na prednju okolnost prihvaćeni su zbog njihove međusobne suglasnosti kao i suglasnosti sa ispravama (primjerice rješenjem o izvedenom stanju), ali i činjenicom da je neposrednim uvidom prilikom provođenja očevida utvrđeno da se radi o cjelini tj. da se travnata površina nastavlja na ostale dijelove zemljišta koji su u posjedu tužiteljice kao i da su u njenom posjedu i kuća i gospodarska građevina.

Svjedoci također nemaju saznanja o osporavanju posjeda od strane trećih osoba.

Iz prednjeg proizlazi nesporno utvrđenim da se tužiteljica, kako osobno tako i putem svojih prednika odnosno majke LO, nalazi u posjedu utuženih dijelova nekretnina od otprilike početka ili sredine 60-ih godina prošlog stoljeća. Naime, i tužiteljica i svjedoci rođeni su 1953. te su svi iskazivali o tome da se postojeće situacije sjećaju još iz djetinjstva, pri čemu jedinu razliku čini to što u to vrijeme nije bio napravljen betonirani kanal već se radilo potoku/jarku.

6. U pogledu kvalitete posjeda, valja navesti da se sukladno odredbi čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV), dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. St. 4. propisuje rok dosjelosti na stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske.

Pri tom posjed mora biti barem pošten, a pošten je onaj posjed kod kojeg posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Također, posjed znači faktično izvršavanje vlasti glede neke stvari (čl. 10. st. 1. ZV-a), a samostalan je onaj posjed kod kojeg posjednik stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik (čl. 11. st. 1. ZV-a).

Također, važi predmnijeva samostalnosti i poštenosti posjeda, osim ako se ne dokaže suprotno (čl. 11. i 18. ZV-a).

Završno, potrebno je navesti i da sukladno aktualnoj praksi Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP), o pitanju stjecanja vlasništva i to na nekretninama koje su prije 08. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, zauzeto je shvaćanje da se uračunava i vrijeme dosjelosti prije tog datuma, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a nego na temelju drugih odredbi tog zakona.

Prednje se ističe iz razloga što iako tužiteljica nije dostavila povijesni izvadak iz zemljišne knjige, s obzirom na činjenicu da se Republika Hrvatska mogla upisati kao vlasnik nekretnina tek nakon proglašenja neovisnosti iste te je tada u brojnim drugim situacijama dotadašnje društveno vlasništvo prešlo u vlasništvo Republike Hrvatske, za pretpostaviti je da se ranije radilo o društvenom vlasništvu.

6.1. Prethodno je opisano (toč. 5.) da sud nalazi nesporno utvrđenim da su dijelove predmetnih nekretnina u posjedu držali prednici tužiteljice odnosno sada tužiteljica.

Da bi se posjedom stekao pravni osnov za stjecanje vlasništva nekretnine, potrebno je da se radi o samostalnom, neprekidnom te barem poštenom posjedu.

6.2. Posjed tužiteljice i njenih pravnih prednika - majke ima se smatrati samostalnim i poštenim i u trajanju dostatnom za stjecanje prava vlasništva odnosno duže od 40 godina, ovo iz razloga što su i tužiteljica i svjedoci određeno iskazivali da su sjećanja o posjedovanju još iz djetinjstva, slijedom čega, kao što je već prethodno izneseno, proizlazi da se radi o posjedu od najkasnije sredine 60-ih godina, pa su pretpostavke za stjecanje prava vlasništva ispunjene početkom ovog stoljeća.

Također, tužiteljica i njena majka ponašale su se kao vlasnici a s obzirom da im nitko to pravo čak od početka 60-ih godina, nije osporavao, iste su ujedno i pošteni posjednici. Također, kao što je već navedeno, samostalan i pošten posjed se podrazumijeva, a tuženik istaknutim prigovorima nije obeskrijepio prednje utvrđenje. Isto tako, tijekom postupka nije utvrđeno da bi pravu tužiteljice i njenih prednika bio suprotstavljen privatni interes trećih osoba.

6.3. Slijedom navedenog, odnosno kako je utvrđeno da se radilo o samostalnom i poštenom posjedu temeljem kojeg je stečeno pravo vlasništva, tužiteljica ima pravni interes da se stjecanje takvog prava utvrdi presudom kojom je ujedno ovlaštena tako stečeno pravo upisati u zemljišnoj knjizi, te je tužbeni zahtjev prihvaćen i odlučeno je kao u toč. I. i II. izreke.

7. Odluka o troškovima nije donesena jer do zaključenja glavne rasprave nije postavljen zahtjev za naknadu istih.

Delnice, 26. ožujka 2025.

Sutkinja

Renata Rački

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka kojoj je dostavljen ovjeren prijepis presude prema čl. 335. st. 11. ZPP-a može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv ove presude stranka kojoj je presuda dostavljena putem e-oglasne ploče sudova prema čl. 335. st. 9. ZPP-a, može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.