REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-5407/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Mariji Malenica-Marić, uz sudjelovanje Nataše Pilipović kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika EF, zbog prekršaja iz čl. 51. st. 5. u vezi čl. 293. st. 1. i prekršaja iz čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, povodom obaveznog prekršajnog naloga PU zagrebačke, I Postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/23-4/9288, 26. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
I Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),
Okrivljenik: EF, sin E, rođen **.**.1988.,državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], sa završenom osnovnom školom, po zanimanju građevinski radnik, zaposlen, s mjesečnim primanjima u iznosu 700,00 eura, živi u izvanbračnoj zajednici, uzdržava četvero djece, prekršajno kažnjavan,
k r i v j e
što:
1. dana 26. rujna 2022. u 21.30 sati u Zagrebu upravljajući osobnim vozilom [registarska oznaka], prometnom trakom za ravno južne kolničke trake kolnika Maksimirske ceste iz smjera zapada u smjeru istoka, dolaskom zapadnije od raskrižja s ulicom Ravnice, ne prilagodivši brzinu kretanja vozila, gustoći prometa ispred sebe, nije pravovremeno zaustavio vozilo, pa je prednjom stranom vozila naletio na stražnju stranu osobnog vozila [registarska oznaka], koje se kretalo istom prometnom trakom, u istom smjeru, nalazeći se, u trenutku prometne nesreće, zaustavljeno u koloni vozila zbog upaljenog crvenog svjetla na semaforu, a u prometnoj nesreći na vozilima je nastala materijalna šteta,
čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 51. st. 5. u vezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 48/10,74/11,80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22),
2. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. napustio je mjesto događaja, ne ostavivši podatke o sebi i vozilu drugom sudioniku prometne nesreće,
čime je počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl.176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17,70/19, 42/20 i 114/22),
pa mu se, na temelju citiranih propisa, utvrđuju
za djelo pod točkom 1. NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 260,00 (dvjestošezdeset) eura
za djelo pod točkom 2. NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 400,00 (četiristo) eura
Temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 660,00 (šestošezdeset) eura.
II Temeljem odredbe čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22), okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po primitku ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama čl. 34. Prekršajnog zakona.
Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
III Temeljem čl. 58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 (šest) mjeseci.
IV Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. t. 1. i t. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 89,82 (osamdesetdevet eura i osamdesetdva centa) i to troškove prekršajnog postupka prema zahtjevu za naknadu troškova PU Zagrebačke, I Postaje prometne policije u iznosu od 39,82 eura, te paušalnu svotu u iznosu od 50,00 eura u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po primitku presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. PU zagrebačka, I Postaja prometne policije Zagreb, pod klasom: 211-07/23-4/9288 izdala je 10. veljače 2024. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, koji je temeljem pravovremenog prigovora okrivljenika, stavljen izvan snage i proveden je postupak.
2. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da djelomično priznaje počinjenje prekršajnih djela koja mu se stavljaju na teret, odnosno, priznaje da je počinio prekršajno djelo na način i pod okolnostima opisanima pod točkom 1. pobijanog naloga. Točno je da je upravljajući vozilom [registarska oznaka], kolnikom Maksimirske ceste u smjeru istoka, dolaskom do raskrižja s ulicom Ravnice prednjim dijelom vozila naletio na stražnji dio automobila [registarska oznaka], kojim je upravljala vozačica, a u kojoj prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta, dok nije bilo ozlijeđenih osoba, izražavajući žaljenje što je došlo do nesreće. U odnosu na prekršajno djelo pod točkom 2. tvrdi da nije pobjegao sa mjesta nesreće, već je nakon nesreće uklonio vozilo s kolnika na način da ga je parkirao na prvom prikladnom mjestu, a to je bilo kod tvornice Kraš otprilike stotinjak metara niže od nesreće, te je ostao na tome mjestu pokraj vozila zajedno sa suprugom koja je bila sa njim. Druga sudionica prometne nesreće, vozačica osobnog automobila u koji je udario ostala je na Maksimirskoj cesti s vozilom, nije mu prišla, te on s njom nakon prometne nesreće nije razmijenio osobne podatke, kao niti podatke o vozilima, a niti su ispunili europsko izvješće. Ona je nakon nekog vremena otišla sa mjesta nesreće, dok je on svojim vozilom nakon nesreće bio parkiran kod Kraša otprilike pola sata, a kada je vidio da je ona otišla, otišao je i on, te nisu dočekali policijske službenike koji su obavili očevid, s time da su ga djelatnici naknadno kontaktirali i to idućeg dana.
3. Nadalje, sud je u svojstvu svjedoka ispitao ĆF, pročitao izvješće o poduzetom, izvješće o počinjenom prekršaju, podatke iz zapisnika o očevidu, razgledao skicu mjesta događaja, te pročitao izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za okrivljenika.
4. Svjedokinja ĆF iskazala je, da se 26. rujna 2022. osobnim vozilom [registarska oznaka], kretala kolnikom Maksimirske ceste, te dok je stajala na semaforu zbog upaljenog crvenog svjetla, uočila je da je vozač u vozilu iza nje sagnut prema podu vozila, iako se kreće, tako da je prednjim dijelom vozila naletio na stražnji dio njezinog vozila, napominjući da u slučaju da, vozilom, nije bila zaustavljena došlo bi do puno teže prometne nesreće. Nakon toga izašla je iz vozila, u kojemu je s njom bilo i njezino maloljetno dijete, te je iz svojeg vozila izašao i drugi vozač, kojemu je rekla da malo pričeka kako bi provjerila što je s djetetom, sjećajući se i da ju je pitao kako je, međutim nedugo zatim je otišao s mjesta događaja, ne ostavivši podatke o sebi i vozilu. Zapisala je oznaku njegovog vozila i pozvala djelatnike policije, s time da je ona na mjestu događaj bila više od sat vremena, ali se drugi vozač nije vraćao na mjesto događaja. Na pitanje suda odgovorila je, da koliko se sjeća, drugi vozač je bio sam u vozilu.
5. Nakon ovako provedenog postupka, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret.
6. Naime, nesporno je utvrđeno da upravljajući osobnim vozilom [registarska oznaka], prometnom trakom za ravno južne kolničke trake kolnika Maksimirske ceste iz smjera zapada u smjeru istoka, dolaskom zapadnije od raskrižja s ulicom Ravnice, nije prilagodio brzinu kretanja vozila, gustoći prometa ispred sebe, tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom, koju u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, pa je i izazvao, u izreci presude, opisanu prometnu nesreću, čime je u cijelosti ostvario obilježje djela prekršaja iz čl. 51. st. 5. u vezi čl. 293. st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Također je nedvojbeno utvrđeno i da je napustio mjesto događaja, ne ostavivši podatke o sebi i vozilu drugom sudioniku prometne nesreće postupivši na taj način protivno čl.176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
7. Sud nije uvažio obranu okrivljenika u dijelu u koji se odnosi na počinjenje djela prekršaja iz čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, cijeneći je neuvjerljivom, neutemeljenom i iznijetom u cilju izbjegavanja prekršajne odgovornosti. budući iz svih, tijekom postupka, provedenih dokaza, a prvenstveno iskaza svjedokinje ĆF, nesumnjivo proizlazi da je okrivljenik počinio prekršaj za koji se tereti. Sud je u potpunosti uvažio iskaz svjedokinje ĆF, cijeneći ga jasnim, uvjerljivim, logičnim i određenim, a u čiju istinitost sud nije imao razloga posumnjati, jer je iskazujući djelovala vrlo uvjerljivo, jasno i sa sigurnošću opisujući cijeli događaj, čime se nedvojbeno potvrđuju navodi iz obaveznog prekršajnog naloga. Naime, okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je nakon nesreće uklonio vozilo s kolnika na način da ga je parkirao na prvom prikladnom mjestu, a to je bilo kod tvornice Kraš otprilike stotinjak metara niže od nesreće, te je ostao na tome mjestu pokraj vozila zajedno sa suprugom koja je bila sa njim. Druga sudionica prometne nesreće, vozačica osobnog automobila u koji je udario ostala je na Maksimirskoj cesti s vozilom, nije mu prišla, te on s njom nakon prometne nesreće nije razmijenio osobne podatke, kao niti podatke o vozilima, a niti su ispunili europsko izvješće. Ona je nakon nekog vremena otišla sa mjesta nesreće, dok je on svojim vozilom nakon nesreće bio parkiran kod Kraša otprilike pola sata, a kada je vidio da je ona otišla, otišao je i on, te nisu dočekali policijske službenike koji su obavili očevid, s time da su ga djelatnici naknadno kontaktirali i to idućeg dana, dakle, isključujući svaku mogućnost da je počinio terećeno djelo prekršaja. Međutim, iskazom svjedokinje ĆF u potpunosti se opovrgavaju i isključuju opisani navodi iz obrane okrivljenika i ujedno potvrđuje činjenični opis djela prekršaja iz obaveznog prekršajnog naloga, jer je opširno opisujući o spornom događaju jasno navela, da je nakon nesreće izašla iz vozila, u kojemu je s njom bilo i njezino maloljetno dijete, te je iz svojeg vozila izašao i drugi vozač, kojemu je rekla da malo pričeka kako bi provjerila što je s djetetom, sjećajući se i da ju je pitao kako je, međutim nedugo zatim je otišao s mjesta događaja, ne ostavivši podatke o sebi i vozilu, pa je zapisala je oznaku njegovog vozila i pozvala djelatnike policije, s time da je ona na mjestu događaj bila više od sat vremena, ali se drugi vozač nije vraćao na mjesto događaja. Prema tome, iskazom svjedokinje ĆF osporava se obrana okrivljenika, jer je svjedokinja ĆF nedvojbeno potvrdila, da okrivljenik nije ostao na mjestu događaja, pa prema tome, nije niti bio zaustavljen nedaleko od ovoga mjesta, kako to tvrdi u svojoj obrani, jer je nelogično da bi bio parkiran malo dalje od istoga, i da ne bi pristupio do drugog sudionika prometne nesreće, ĆF, a pogotovo su neuvjerljivi navodi iz obrane okrivljenika, da kako je vozačica drugog vozila otišla s mjesta nesreće, nisu dočekali djelatnice policije, jer je i on potom otišao s mjesta događaja, budući je svjedokinja ĆF jasno potvrdila, da je nakon što je okrivljenik otišao s mjesta događaja pozvala djelatnike policije, koji su nakon dolaska obavili očevid. Nadalje, navodi iz iskaza svjedokinje ĆF potvrđuju se i iz izvješća o poduzetom, sastavljenog od strane ovlaštene službene osobe ZF, djelatnika policije, u kojemu je naveo da je na mjestu događaja zatekao vozačicu osobnog vozila [registarska oznaka], ĆF, od koje je uzeo izjavu u vezi okolnosti nastanka prometne nesreće, dok EF nije zatekao na mjestu događaja, već se po pozivu 5. listopada 2022. javio u službene prostorije PU zagrebačke, I Postaje prometne policije, s time da je na mjestu događaja obavljen očevid kojemu je bila nazočna ĆF. Dakle, i navedenim se još jednom osporava obrana okrivljenika i potvrđuje okolnost da je okrivljenik napustio mjesto događaja ne ostavivši podatke o sebi i vozilu ĆF, koja je, zapisala registarsku oznaku njegovog vozila, pozvala djelatnike policije, te ostala na mjestu događaja i za vrijeme obavljanja očevida, tako da je okrivljenik navedenim postupanjem počinio djelo prekršaja iz čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
8. Stoga i sud kako je u potpunosti nalašao utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva obilježja djela prekršaja koja mu se stavljaju na teret, za ista ga i proglasio krivim, te mu za svako prekršajno djelo utvrdio novčane kazne za koje smatra da su primjerene značaju i težini počinjenih prekršaja, opasnosti prekršaja, te stupnju njegove odgovornosti, a temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona ovako utvrđene kazne sud je zbrojio i okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.
9. Prilikom odmjeravanja kazne, sud je okrivljeniku kao olakotnu okolnost uzeo priznanje počinjenja prekršaja opisnog pod točkom 1. izreke presude, dok je kao otegotno cijenio da je do sada tri puta pravomoćno kažnjen za prekršaje iz područja Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa tako i jednom za prekršaj iz čl. 51. st. 5. i prekršaj iz čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (po presudi Općinskog prekršajnog suda u Zagreb, broj Pp-8804/2024, pravomoćna 20. studenog 2024.), dakle za iste prekršaje kao u konkretnom slučaju, što je vidljivo iz izvatka iz evidencije Ministarstva pravosuđa, koji je sud pročitao.
10. Nadalje, sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), tako da će se, ako okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista smatrati plaćenom u cijelosti.
11. Temeljem u izreci citiranog propisa, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, budući postoji opasnost, imajući pri tome u vidu značaj, težinu i društvenu opasnost počinjenih prekršajnih djela, posebice djela prekršaja opisanog pod točkom 2. izreke presude, jer se u opisanom slučaju radi o teškoj povredi prometne discipline, a osobito imajući pri tome u vidu činjenicu da je okrivljenik do sada tri puta pravomoćno kažnjen za prekršaje iz područja Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa tako i jednom za prekršaj iz čl. 51. st. 5. i prekršaj iz čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (po presudi Općinskog prekršajnog suda u Zagreb, broj Pp-8804/2024, pravomoćna 20. studenog 2024.), dakle, iste prekršaje kao u konkretnom slučaju, što je vidljivo iz izvatka iz evidencije Ministarstva pravosuđa, koji je sud pročitao, što ukazuje na izrazitu sklonost i upornost okrivljenika u činjenju djela prekršaja iz područja Zakona o sigurnosti prometa na cestama, radi čega je potrebno na određeno vrijeme, okrivljeniku, zabraniti kao vozaču vozila B kategorije sudjelovanje u prometu na cesti. Izricanje ove zaštitne mjere, u konkretnom slučaju je nužno zbog okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja, koji su predmet ovog postupka i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika, a duljina trajanja izrečene mjere od šest mjeseci u okviru je, zakonom propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine.
12. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 1. i t. 3. Prekršajnog zakona i to trošak prema zahtjevu za naknadu troškova PU Zagrebačke I Postaje prometne policije, te paušalnu svotu odmjerenu obzirom na složenost, duljinu trajanja postupka i njegovo imovno stanje.
13. Sud u svojstvu svjedoka nije ispitao VF, čije je ispitivanje predložio okrivljenik budući su se upućeni pozivi za ročišta, u četiri navrata, za navedenu, vraćali s naznakom nepoznat i to na adresu koju je sudu naveo okrivljenik, s time i da je sud mišljenja kako ispitivanje iste, ne bi dovelo do drugačijeg utvrđenja činjeničnog stanja, od ovoga, utvrđenog, provedenim postupkom, pa bi inzistiranje na daljnjem pozivanju navedene svjedokinje, imajući pri tome u vidu i činjenicu, da je predložena svjedokinja, supruga okrivljenika, dakle, radi se o pristranom svjedoku dovelo do nepotrebnog odugovlačenja prekršajnog postupka i uzrokovalo, nove, nepotrebne troškove.
U Zagrebu 26. ožujka 2025.
Zapisničar
Sudac
Nataša Pilipović
Marija Malenica-Marić
Protiv ove presude žalba nije dopuštena.
Ova presuda je pravomoćna.
Dostavna naredba:
1. okrivljeniku, EF, [adresa],
2. tužitelju, PU zagrebačkoj, I Postaji prometne policije, Klasa: 211-07/23-4/9288,
3. pismohrana, ovdje,