Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž-319/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pok. BS (ime oca: B) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (datum rođenja: **.**.1924. / datum smrti: **.**.2023.), odlučujući o žalbama zakonskih nasljednika, podnesenenim protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-6472/2023-25 od 16. rujna 2024., 26. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba zakonskih nasljednika ČS i KS kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-6472/2023-25 od 16. rujna 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
"1. Prekida se ostavinski postupak u ovoj pravnoj stvari. 2. Upućuju se ČS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i KS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja, pokrenuti parnični postupak protiv SS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja: – da ostavitelj (oporučitelj) BS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u vrijeme oporučivanja – sastavljanja oporuke od 8. ožujka 2015. (pohranjene u blagajni ovog suda pod brojem: Pi-240/2024) i oporuke od 8. ožujka 2015. (pohranjene u blagajni ovog suda pod brojem: Pi-241/2024) nije bio sposoban za oporučivanje iz razloga nesposobnosti za rasuđivanje, a što za posljedicu ima apsolutnu nevaljanost – ništetnost navedenih oporuka.
2. Upućuju se ČS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i KS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja, pokrenuti parnični postupak protiv SS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja: – da je ostavitelj (oporučitelj) BS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u vrijeme oporučivanja – sastavljanja oporuke od 8. ožujka 2015. (pohranjene u blagajni ovog suda pod brojem: Pi-240/2024) i oporuke od 8. ožujka 2015. (pohranjene u blagajni ovog suda pod brojem: Pi-241/2024) bio pod utjecajem prisile da sastavi navedene oporuke postojećeg sadržaja, a što za posljedicu ima relativnu nevaljanost – pobojnost navedenih oporuka.
3. Prekid postupka u ovoj pravnoj stvari traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka iz toč.2. i 3. Rješenja na koji su stranke upućene.
4. Nalaže se strankama iz toč.2. i 3. Rješenja, u roku 15 dana od pokretanja parničnog postupka na koji su upućene, dokaz o tome (primjerak tužbe) dostaviti sudu.
5. Ako stranke iz toč.2. i 3. Rješenja ne pokrenu parnični postupak u roku određenom ovim rješenjem ostavinski postupak u ovoj pravnoj stvari će se nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih su stranke upućene na pokretanje parničnog postupka. "
2. Protiv tog rješenja žale se zakonski nasljednici ČS i KS.
3. Žalitelji su stajališta da je sud krivo procijenio kada je pozvao zakonske nasljednike - ČS i KS u parnicu, a ne oporučne nasljednike – SS i ŠS. Navode da zakonski nasljednici svoje pravo temelje na zakonskom nasljednom redu koji se primjenjuje u slučaju nevaljanosti oporuke. Budući da ovo pravo proizlazi iz zakona, neovisno o specifičnim okolnostima poput valjanosti oporuke, ono se smatra stabilnijim, sigurnijim i više vjerojatnim u odnosu na pravo oporučnih nasljednika, koje u potpunosti ovisi o oporuci čija valjanost je osporena. S obzirom na navedeno, uzimajući u obzir prigovore koji se odnose na postojanje mana volje i nesposobnosti za rasuđivanje oporučitelja prilikom sastavljanja oporuka i činjenicu da se pravo oporučnih nasljednika SS i ŠS na nasljeđivanje temelji isključivo na osporenim oporukama, teret dokazivanja valjanosti oporuka trebao bi biti upravo na njima kao oporučnim nasljednicima čije se pravo nasljeđivanja smatra manje vjerojatnim te bi se upravo njih trebalo uputiti na parnicu.
4. Predlažu pobijano rješenje preinačiti na način da oporučne nasljednike SS i ŠS, koji imaju manje vjerojatno pravo nasljeđivanja, pozove na pokretanje parničnog postupka i dokazivanja valjanosti oporuke koju žalitelji osporavaju.
5.Oporučni nasljednici SS i ŠS u odgovoru na žalbu zakonskih nasljednika u bitnom navode da je stav sudske prakse i teorije nasljednog prava da pri ocjeni koje je pravo manje vjerojatno valja uvijek uzeti da je pravo koje se temelji na zakonu manje vjerojatno od prava koje se temelji na formalno pravno valjanoj oporuci. Navode da su oporuke ostavitelja od 8. ožujka 2015. valjano proglašene na ročištu pred javnim bilježnikom Jelenom Mržić Benzija iz Zagreba od 22. studenog 2023., uzete su izjave oporučnih naseljenika koji su priznali oporuke za istinite i pravno valjane te nije bilo primjedbi na njihovu formalno pravnu ispravnost, tako da te oporuke formalno pravno egzistiraju, u smislu odredbe čl. 204. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 - dalje ZN). Stoga, navode da je ostavinski sud povodom prigovora zakonskih naseljenika da su oporuke ostavitelja nevaljane zbog nesposobnosti ostavitelja za rasuđivanja i zbog prisile pravilno utvrdio da je manje vjerojatno pravo zakonskih nasljednika te ih ispravno uputio na parnicu temeljem odredbe čl. 225. st. 1. ZN-a.
6. Predlažu žalbu odbiti kao neosnovanu i rješenje suda prvog stupnja potvrditi.
7. Žalba nije osnovana.
8. Ispitujući pobijano rješenje sukladno odredbi čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP) u vezi s čl. 381. ZPP-a, a koji se ovdje primjenjuje pozivom na odredbu iz čl. 175. st. 2. ZN-a, ovaj sud je utvrdio da nije počinjena nijedna od bitnih povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a jednako tako da je materijalno pravo pravilno primijenjeno.
9. U provedenom postupku je utvrđeno:
- da su iza ostavitelja ostali zakonski nasljednici SS, kćerka ostaviteljice, ČS i KS, unuci ostaviteljice, djeca pokojne BSŠ, kćerke ostavitelja i sin LS,
- da su vlastoručna oporuka ostavitelja od 8. ožujka 2015. koja je pohranjena u blagajni tog suda pod borjem Pi-240/2024 i vlastoručna oporuka ostavitelja od 8. ožujka 2015., koja je pohranjena u blagajni tog suda pod brojem Pi-241/2024 proglašene na ročištu pred javnim bilježnikom 22. studenog 2023.,
- da je ostavitelj oporučno raspolagao na način da je oporukom rasporedio samo dio svoje imovine između SS, ŠS i KS,
- da je ostavitelj SS i ŽS ostavio nekretninu (stan) na adresi u [adresa] i pravo korištenja grobnog mjesta, dok je KS ostavio nekretninu (kuću) u selu [adresa] (kod [adresa]) u [adresa],
- da je zakonska i oporučna naseljenica SS priznala za istinitu i pravno valjanu oporuku ostavitelja od 8. ožujka 2015. te se prihvatila nasljedstva na temelju oporuke i zakona,
- da je ŠS, unuk ostavitelja, oporučni nasljednik izjavio da oporuku ostavitelja od 8. ožujak 2015. priznaje za istinitu i pravno valjanu i prihvatio se nasljedstva na temelju oporuke,
- da su zakonski naseljenici ČS, unuka ostavitelja i KS, unuk ostavitelja izjavili da osporavaju oporuku ostavitelja od 8. ožujka 2015. zbog mana volje, prisile i nesposobnosti za rasuđivanje te se prihvaćaju nasljedstva temeljem zakona i traže nužni dio,
- da je zakonski nasljednik LS, posvojeni sin ostavitelja izjavio da priznaje oporuke ostavitelja od 8. ožujka 2015., prihvatio se nasljedstva na temelju zakona i traži nužni dio.
9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja temeljem odredbe čl. 222. st. 1. i čl. 225. ZN-a prekinuo je ostavinski postupak i uputio ČS i KS koji svoje pravo temelje na zakonu da pokrenu parnični postupak protiv SS i ŠS, jer je njihovo pravo manje vjerojatno od prava oporučnih nasljednika.
10. Pravilno je sud prvog stupnja zaključio da su ispunjene pretpostavke za prekid postupka i upućivanje ČS i KS na parnicu u smislu odredbe čl. 222. i čl. 225 st. 1. ZN-a.
11. Naime, odredbom čl. 222. ZN-a propisano je da će sud prekinut ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo (st. 1. ). Na način predviđen odredbom stavka 1. ovoga članka sud će postupiti osobito ako su sporne činjenice:
1. o kojima ovisi nasljedno pravo, a naročito valjanost ili sadržaj oporuke ili odnosa nasljednika i ostavitelja na temelju kojega se po zakonu nasljeđuje;
2. o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio;
3. o kojima ovisi opravdanost isključenja nužnih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost;
4. ili se neka osoba odrekla nasljedstva (st. 2.).
12. Odredbom čl. 225. st. 1. ZN-a propisano je da će sud uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerojatnijim. Iz naprijed navedenog proizlazi da su između nasljednika sporne činjenice o kojima ovisi nasljedno pravo, jer zakonski nasljednici osporavaju pravu valjanost vlastoručnih oporuka ostavitelja.
13. Navedeno predstavlja zakonsku osnovu za prekid ostavinskog postupka i upućivanje stranka na pokretanje parnice. Naime, ostavinski postupak je izvanparnični postupak i pretpostavka za vođenje tog ostavinskog postupka je nespornost činjenica na kojima sr temelje prava njegovih sudionika. Stoga, kad između stranaka postoje sporne činjenice od kojih ovisi neko njihovo pravo sud prekida ostavinsku raspravu i upućuje stranke na parnicu.
14. U odnosu na žalbene navode u kojima žalitelji prigovaraju njihovu upućivanju na pokretanje parnice za navesti je kako je odluka suda prvog stupnja pravilna. Naime, pravilan je zaključak suda prvog stupanja da je pravo žalitelja kao zakonskih nasljednika iza pok. ostavitelja, koji osporavaju pravnu valjanost vlastoručnih oporuka ostavitelja, manje vjerojatno, pa je pravilnom primjenom odredbe čl. 225. ZN-a na pokretanje parnice uputio zakonske nasljednike, a ne oporučne nasljednike. Naime, manje je vjerojatno pravo zakonskih nasljednika s obzirom da je dvojbena pravna valjanost vlastoručnih oporuka ostavitelja, koje su proglašene, a zakonski nasljednici poriču valjanost istih. Naime, manje je vjerojatno pravo zakonskih nasljednika jer oporučno nasljeđivanje ima prednost pred zakonskim nasljeđivanjem, pri čemu se ne dovodi u pitanje pravo zakonskih nasljednika da u kontradiktornom parničnom postupku dokazuju da se radi o pravno nevaljanim oporukama.
15. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu zakonskih nasljednika odbiti kao neosnovanu i rješenje suda prvog stupnja potvrditi a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi sa čl. 175. st. 2. ZN-a.
U Rijeci 26. ožujka 2025.
S u t k i n j a
Helena Vlahov Kozomara
