Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene BU, zbog prekršaja iz članka 23. stavak 1. točka 4. Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu ("Narodne novine", broj: 83/2022), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Osijek, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 22. siječnja 2025., broj: Pp-2177/2024-2, na sjednici vijeća održanoj 26. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Osijek i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljena BU je na temelju članka 161. točka 6. Prekršajnog zakona, oslobođena od optužbe, zbog prekršaja iz članka 23. stavak 1. točka 4. Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da djelo, koje se okrivljenici stavlja na teret, a na način kako ga je opisao tužitelj, po propisu nije prekršaj.

2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o oslobođenju od optužbe, citirajući odredbe članka 11 stavak 1. i 2. Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, te odredbe članka 6. Uredbe (EZ) br. 852/2004, članak 4. stavak 1. i 4. Uredbe (EZ) br. 853/2004. Ističe da sud nije na pravilan način procijenio optužni prijedlog te da je okrivljena počinila djelo prekršaja iz članka 11. stavak 1. i 2. Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, te predlaže da se ista proglasi krivom i kazni po Zakonu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrdio da nisu počinjene povrede na koje ukazuje žalitelj.

6. Odredbom članka 23. stavak 1. točka 4. Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu propisan je prekršaj pravne osobe ako ne provede odobravanje objekta u skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 852/2004, člankom 4. stavcima 1. i 3. Uredbe (EZ) br. 853/2004, člankom 2. Uredbe (EU) br. 210/2013 i člankom 11. ovog Zakona. Članak 11. st 1. propisuje: Subjekt u poslovanju s hranom obvezan je registrirati svaki objekt odnosno osigurati odobravanje svih objekata za koje se to zahtijeva, a u kojem se obavlja djelatnost u bilo kojoj fazi proizvodnje, prerade i distribucije hrane, a u skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 852/2004, člankom 4. stavcima 1. i 3. Uredbe (EZ) br. 853/2004, člankom 2. Uredbe (EU) br. 210/2013 i u skladu s propisom kojim se uređuju službene kontrole hrane. Stavak 2. ovog članka Zakona glasi: Subjekt u poslovanju s hranom ne može započeti obavljati djelatnost u objektu koji podliježe odobravanju bez prethodnog utvrđivanja udovoljavanja uvjetima propisanima propisima o hrani.

7. Naime, okrivljenici se stavlja na teret:” da je 23. ožujka 2024. kao zakupnica za OPG BU, Peztra Zrinjskog 6, Tenja, na otvorenom dijelu Glavne tržnice u Osijeku, Trg Ljudevita Gaja bb na klupi/štandu broj 44, zatečena u prodaji suhomesnatih proizvoda odnosno stavila je u promet za javnu potrošnju suhomesnate proizvode – 8,63 kg, a za koje je utvrđeno da potječu od svinja koje su prerađene u neodobrenom objektu“,

pa da bi time počinila prekršaj iz čl. 11. st. 1. i 2., kažnjiv po čl. 23. st. 1. toč. 4. Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu.

8. Dakle, u činjeničnom opisu prekršaja u optužnom prijedlogu, nije naveden propis, koji dopunjuje blanketnu normu, odnosno Uredba (EZ) br. 852/2004, Uredba (EZ) br. 853/2004, Uredba (EU) br. 210/2013, ili eventualno odgovarajući podzakonski propis, slijedom čega nije točno navedeno bitno obilježje tog prekršaja. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

9. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, pa stoga, nije dostatan opis u kojem nije naveden propis, kojim je propisana obveza, a bez kojih odlučnih činjenica se u konkretnom slučaju ne može raditi o inkriminiranom prekršaju.

10. Nadalje, obveze subjekata u poslovanju s hranom mogu se utvrđivati na temelju posebnog propisa, dakle, radi se o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela, što je izostalo u činjeničnom opisu djela.

11. Stoga, po ocjeni ovog suda navodi žalbe, ne dovode u sumnju ispravnost i zakonitost odluke prvostupanjskog suda, te je pravilno prvostupanjski sud okrivljenicu oslobodio od optužbe za terećeni prekršaj, sukladno obligatornoj odredbi čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona.

12. Zbog naprijed izloženih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.

U Zagrebu 26. ožujka 2025.

Zapisničar :

predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v. r.

Mario Soljačić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 4 otpravaka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.