Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-10727/2024
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Marjane Rajić i Tomislava Tomašić kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika - specijalista Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I okrivljene pravne osobe Izgradnja Zaprešić d.o.o. za građevinarstvo, prijevoz i trgovinu i II okrivljenika odgovorne osobe ŽM, zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/2013., 151/2014., 33/2015., 93/2015., 120/2016., 18/2018., 62/2018., 115/2018., 102/2019., 84/2021. i 119/2022.), članka 150. stavak 1. podstavak 2. i stavak 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 80/2013., 137/2013., 98/2019. i 33/2023.), i članka 247. stavak 2. točka 1. i stavak 4. Zakona o strancima ("Narodne novine" broj 133/2020., 114/2022., 151/2022) odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor zapošljavanje i upućivanje, podnijetoj protiv presude Općinskog suda Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, od 20. studenog 2024., broj: Pp-66/2024-9, na sjednici vijeća održanoj 26. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor zapošljavanje i upućivanje, kao osnovane, ukida se pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom I okrivljena pravna osoba Izgradnja Zaprešić d.o.o. za građevinarstvo, prijevoz i trgovinu i II okrivljenik odgovorna osoba IM su temeljem članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona oslobođeni optužbe, da bi, na način činjenično opisan opisan u izreci, počinili prekršaje iz članka 172. stavka 2. točke 5. i stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, članka 150. stavak 1. podstavak 2. i stavak 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i članka 247. stavak 2. točka 1. i stavak 4. Zakona o strancima te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka u paušalnom iznosu padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, odluke o prekršajno pravnim sankcijama i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u bitnom navodeći da su okrivljenici potvrdili da je radnik SM radio 17. srpnja 2023. na gradilištu u Pločama, kako je radnik i izjavio u svojoj izjavi. Nije jasno zašto su podnijeli Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad dan nakon što je imenovani započeo s radom ako nisu bili zadovoljni njegovim radom, a navode da je radnik nastavio s radom u Zaprešiću i Zdenčini. Sud je ispitao i svjedoka FM koji je zaposlen kao vozač kod okrivljenika prema vlastitoj izjavi, a koji je potvrdio da je SM radio na stroju-bageru u ljeto 2023., ali ne zna koliko dugo. Predlaže da se prvostupanjska odluka preinači i okrivljenike proglasi krivim, podredno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je osnovana.
4. Rješavajući predmet i ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), uz ocjenu navoda žalbe Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske nalazi da je prvostupanjski sud pogrešno na temelju članka 182. stavka 3. Prekršajnog zakona oslobodio okrivljenike od optužbe s obrazloženjem da nije dokazano da bi okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret.
5. Naime, prvostupanjski sud je u prekršajnom postupku ispitao okrivljenike koji su negirali krivnju za prekršaje za koje se terete te je proveden dokaz salušanjem svjedoka FM koji potvrđuje da je SM radio na stroju-bageru u ljeto 2023., i na osnovu provedenih personalnih dokaza i materijalnog dokaza ugovora o radu na određeno vrijeme od 14. srpnja 2023. sklopljenog prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad sud donosi preuranjen zaključak i oslobađa okrivljenike primjenom načela „in dubio pro reo“.
6. Kako je to vidljivo iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski sud nije obrazložio navode obrane okrivljenika da je radnik SM **.**.2023. bio prisutan na gradilištu u Pločama, kao i 18. kolovoza 2023. na gradilištu logističkog centra Spar u Zdenčini, da je 18. srpnja 2023. predan zahtjev za radnu dozvolu, već paušalno navodi da ispitani svjedok ĐM nije znao kada i koliko je dugo SM radio, tj. samo je imao saznanja da je rukujući građevinskim strojem mini bagerom prouzročio štetu jedan dan u ljeto 2023. godine u Donjoj Zdenčini.
7. Zbog navedenog, ovaj sud smatra da se razlozi prvostupanjskog suda ne mogu prihvatiti. Iako Prekršajni zakon ne određuje jasna, formalna, dokazna pravila, već isti, sukladno čl. 88. st. 2. Prekršajnog zakona propisuje da sud slobodno cijeni dokaze i postojanje ili nepostojanje činjenica, pri čemu nije vezan nikakvim dokaznim pravilima, sud uvijek mora dati razloge zbog kojih je, na temelju slobodne ocjene dokaza, uzeo neku činjenicu dokazanom ili nedokazanom, a koji razlozi moraju imati podlogu u općim načelima ljudskog mišljenja, logici i općeprihvaćenim društvenim i pravnim načelima i standardima.
8. Nadalje, načelo in dubio pro reo podrazumijeva da sud odlučuje presudom na način koji je povoljniji za okrivljenike ako se i nakon savjesne ocjene dokaza, pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima, ne daju otkloniti dvojbe o postojanju odnosno nepostojanju nekih činjenica koje tvore obilježja inkriminiranog prekršaja ili o kojima ovisi primjena neke druge odredbe prekršajnog zakonodavstva. S obzirom da prvostupanjski sud nije dao jasne, argumentirane i prihvatljive razloge zbog kojih smatra da je iskaz svjedoka nevjerodostojan, a obrana okrivljenika vjerodostojna, to nije bilo mjesta za primjenu načela in dubio pro reo, kako je to pogrešno zaključio prvostupanjski sud.
9. Kod takvog stanja stvari, ne mogu se prihvatiti razlozi prvostupanjskog suda kojima se rukovodio pri zaključivanju, jer je provedene dokaze trebalo cijeniti s više pažnje i kritičnosti pa je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.
10. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući razloge ovog rješenja, provesti sve već provedene dokaze, a po potrebi provesti i druge, te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
11. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 26. siječnja 2025.
Zapisničar :
Predsjednik vijeća:
Željko Kudrić, v. r.
Mario Soljačić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
