REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-223/2024-14

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice BR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Blaženki Dobrenić-Primorac, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Krsnik & Partneri d.o.o. Zagreb i protustranke CR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te zainteresirane osobe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 26. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica BR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. DR, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1984. godine pa do smrti DR dana 3. srpnja 2011. Godine.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. GR, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da su ona i pok. DR živjeli u izvanbračnoj zajednici od 10. mjeseca 1984. do smrti pok. DR, ukupno 27 godina. Za vrijeme izvanbračne zajednice između predlagateljice i pok. DR postojala je trajna zajednica života u smislu zajedničkog stanovanja, života u zajedničkom kućanstvu, emocionalne povezanosti i ekonomske zajednice u kojoj su si izvanbračni drugovi međusobno pomagali i brinuli jedno o drugome. CR je kćer i zakonski nasljednik pok. DR te je stoga protustranka u ovom postupku. Slijedom navedenoga, predlaže sudu utvrditi postojanje izvanbračne zajednice s pok. GR.

2. Protustranka je u svome očitovanju priznala sve činjenične navode predlagateljice.

3. Zainteresirana osoba HZMO se opreza radi usprotivila prijedlogu do provođenje svih dokaza.

4. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, protustranke i svjedoka BRČ.

5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

6. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

7. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

8. Uvidom u Izvod iz matične knjige rođenih (list 28 spisa) i Smrtni list (list 10 spisa) utvrđeno je da je DR rođen **.**.1939. i da je umro **.**.2011. te da je presudom broj P2-1991/83 od 2. listopada 1984. Općinskog suda u Zagrebu razveden brak s NR.

9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 26-27 spisa) utvrđeno je da je predlagateljica rođena **.**.1942. da je sklopila brak dana **.**.1964. sa GR i pritom uzela muževo prezime te da je presudom Općinskog suda u Zagrebu P2-1991/83 od 2. listopada 1984. razveden brak sa GR.

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. DR (list 5 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 5. listopada 1970. do 3. srpnja 2011. na adresi u [adresa].

11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 4 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 3. prosinca 1973. na adresi u [adresa].

12. Uvidom u Elektronički zapis iz matice rođenih (list 11 spisa) utvrđeno je da CR (ovdje protustranka) rođena **.**.1972. od oca GR i majke BR.

13. Uvidom rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Tomislava Matijevića iz Zagreba poslovni broj O-6229/11 (listovi 29-30 spisa) utvrđeno je da je dana 29. rujna 2011. doneseno rješenje o nasljeđivanju iza pok GR kojim su nasljednicima proglašeni ĐR i PR svaka u ½ dijela.

14. Predlagateljica BR je na ročištu održanom dana 26. ožujka 2025. izjavila da su ona i pok. DR bili u braku od 1964. do 1982. Oni da su se razveli ali su se potom sporazumjeli i nastavili živjeti zajedno. On je htio da su vjenčaju ali ona to nije htjela. Kada su se razveli, oni se nisu fizički razdvajali nego su nastavili živjeti zajedno i bili su zajedno sve do 03.07.2011. odnosno smrti DR. Vodili su zajedničko domaćinstvo, zajednički su raspolagali financijama i njihova je zajednica bila emotivne naravi. Nikada se nisu razdvajali. Troškove pogreba je platila ona odnosno kćer.

15. Protustranka CR na ročištu održanom dana 26. ožujka 2025. iskazala je da je ona kćerka predlagateljice i pok. JR. Rođena je 1972. te se sjeća kada su se roditelji razveli. Oni se nisu nikada fizički razišli nego su nastavili živjeti zajedno i nakon razvoda. Ona je s njima živjela do 1999. Oni se nisu nikada razdvajali, živjeli su kao da su u braku i imali su zajedničko domaćinstvo.

16. Svjedok BRČ na ročištu održanom dana 26. ožujka 2025. iskazala je da ona živi u istoj zgradi u kojoj su živjeli JR i BR. Oni su se družili i ona je bila u njihovom stanu. Onase družila sa protustrankom CR. BR i JR su živjeli u jednom domaćinstvu i ona nije nikada vidjela da bi se oni razdvajali. Djelovali su skladno kao normalna obitelj te se sjeća da je bila iznenađena kada je saznala da su oni rastavljeni.

17. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanog svjedoka, protustranke i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svjedok je osoba koja je osobno nezainteresirana za ishod ovog postupka.

18. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

18. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni DR bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica bila neudana, a pokojni DR neoženjen za vrijeme daljnjeg zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti DR. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici, a u toj je zajednici rođeno i zajedničko dijete.

19. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ- pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 26. ožujka 2025.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju po pun. uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe na prijedlog i rješenje

2. Protustranci

3. HZMO