Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-1123/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Srđana Kuzmanića predsjednika vijeća, Marije Vetme članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Emira Čustovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Mato Krmek, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Primorac i partneri d.o.o. Zagreb, protiv tuženika Srpskog narodnog vijeća, Zagreb, Ljudevita Gaja 7, OIB: 29873902790, kojega kao punomoćnica zastupa Lina Budak, odvjetnica u Zagrebu, odlučujući o tužiteljevoj žalbi izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1167/2019-22 od 22. listopada 2021., u sjednici održanoj 26. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba se odbija kao neosnovana te se potvrđuje presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-1167/2019-22 od 22. listopada 2021.

II. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski je sud presudio:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

'Nalaže se tuženiku Srpsko narodno vijeće, Ljudevita Gaja 7, Zagreb, da tužitelju ŽF iz [adresa], s naslova pravične novčane naknade isplati iznos od 40.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana podnošenja tužbe pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.'

II. Nalaže se tužitelju ŽF, OIB [osobni identifikacijski broj], da tuženiku Srpskom narodnom vijeću, OIB 29873902790, naknadi parnični trošak u iznosu od 5.000,00 kn sa zateznom kamatom od 22. listopada 2021. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno izjavio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11 pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) s prijedlogom preinačiti prvostupanjsku presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev, a tuženiku naložiti naknaditi mu parnične troškove uključujući i troškove žalbe, ili ukinuti pobijanu presudu i ponovno provesti glavnu raspravu.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba je pravovremena i dopuštena.

6. Žalba nije osnovana.

7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je tužiteljev zahtjev za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti koja mu je nastala zbog objave informacije (kao štetne radnje) od strane tuženika, kao nakladnika, na portalu Novosti objavom nepotpisanog članka pod naslovom "Svinjac na suđenju".

7.1. Tužitelj zahtjev temelji na članku 21. Zakona o medijima ("Narodne novine" broj: 59/04, 84/11, 81/13 i 114/22- dalje: ZM-a), tvrdnjom da mu je objavom spornog članka povrijeđen ugled i čast. U tom članku kao citat, između ostaloga je navedeno:" Dok je ŽF bio glavni urednik, napisao je ĐF, objavio je popise s imenima, prezimenima i telefonskim brojevima najmanje dvjesto građana Hrvatske koji su lažno optuženi kao četnici, kosovci, udbaši i petokolonaši ili neprijatelji države. Posljedice tih novinskih hajki, naglasio je, bile su fatalne jer su neki od javno ozloglašenih bili ubijeni, uhapšeni, premlaćeni, izbačeni iz stanova ili su počinili samoubojstva".

8. Tijekom prvostupanjskog postupka nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. ZPP-a., a na neku drugu povredu tužitelj ne ukazuje u žalbi.

9. Među strankama nije sporno :

- da je tuženik kao nakladnik portala "Novosti" 27. veljače 2019. objavio članak s naslovom " Svinjac na suđenju";

- da u članku iz prethodne alineje autor članka piše o prvostupanjskom postupku koji se pred Općinskim sudom u Splitu vodio pod brojem K- 1230/2016 protiv ĐF, kolumniste portala "Novosti", zbog kaznenog djela uvreda koje je počinio prema ovdje tužitelju,

- da se tužitelj prije podnošenja tužbe obratio tuženiku 28. ožujka 2019. zatraživši od tuženika objavljivanje ispravka spornih informacija navedenih u tužbi;

- da je tuženik odbio postupiti po tužiteljevom zahtjevu iz prethodne alineje.

10. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud utvrdio i takvo utvrđenje nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima:

- da se u uvodnom dijelu članka autor osvrće na prvostupanjsku presudu donesenu u predmetu koji se pred Općinskim sudom u Splitu vodio pod brojem K- 1230/2016 protiv ĐF, kolumniste portala "Novosti", zbog kaznenog djela uvreda koje je počinio prema ovdje tužitelju;

- da u nastavku članka autor citira zapisnik s glavne rasprave održane pred Općinskim sudom u Splitu od 11. siječnja 2019. u istom predmetu;

- da autor članka nije promijenio sadržaj izvješća s održane sudske rasprave odnosno sadržaj iznesene obrane okrivljenika;

- da ni autor članka niti tuženik uredničkim postupcima, nisu dali drugačiji smisao i kontekst navedenom zapisniku;

- da je autor članka doslovno, vjerno, prenio okrivljenikovu obranu danu u kaznenom postupku.

11. Prvostupanjski je sud nakon provedenog dokaznog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja pravilno zaključio da sporni članak predstavlja točno i vjerno prenesenu obranu okrivljenika danu u kaznenom postupku, pa su ispunjeni uvjeti za oslobođenje tuženika od odgovornosti za naknadu štete u smislu članka 21. stavak 4. ZM-a.

12. Analizirajući sadržaj spornog članka, ovaj sud ne nalazi da je način pisanja, kako njegova naslova tako ni samog teksta, usmjeren na negativno vrednovanje osobe tužitelja, niti članak tužitelja prikazuje u negativnom svjetlu, već se samo prenose istinite činjenice vezane za kazneni postupak protiv treće osobe.

13. U osvrtu na brojne žalbene navode za istaći je da se u situaciji kada je riječ o zahtjevu za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na čast, ugled i dostojanstvo fizičke osobe zbog potencijalno štetnih informacija objavljenih u medijima, u suštini radi o sporu u kojem se sukobljavaju dva jednako vrijedna prava - s jedne strane tužiteljevo pravo na zaštitu privatnosti, časti, ugleda i dostojanstva i s druge strane, pravo tuženika kao nakladnika na slobodu izražavanja.

13.1. Riječ je o pravima istog ranga koja načelno uživaju istu zaštitu ne samo temeljem članka 3. i 7. ZM-a već i temeljem odredaba Ustava Republike Hrvatske i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj: 18/97, 6/99). Stoga je nužno ocijeniti je li u sukobu između navedenog tužiteljevog prava i prava nakladnika na slobodu izražavanja pretežnije jedno ili drugo pravo pri čemu je nužno naći razumnu ravnotežu između ta dva prava. Pri razrješenju tog sukoba potrebno je imati na umu jedno od temeljnih pravnih načela, a to je da se upotrebom jednog prava ili slobode ne smije ugroziti ili ukinuti neko drugo pravo i sloboda, nego se svako pravo i sloboda u određenoj mjeri ograničava kako bi opstalo i ono drugo pravo ili sloboda.

13.2. Među strankama nije sporno da je tužitelj javna osoba i da svi znaju za njega (novinarski urednik, sudionik kvizova, doministar turizma, predsjednik stranke Domovinskog pokreta u Splitu, kandidat za saborskog zastupnika). U sudskoj praksi kako Europskog suda za ljudska prava tako i Ustavnog suda RH prihvaćen je pravni stav prema kojem granice u kojima se ostvaruju prava na slobodu izražavanja s obzirom na prihvatljivost javne kritike moraju biti šire u odnosu na političare i druge javne osobe nego za privatne osobe. Te osobe moraju biti spremne na kritiku novinara i medija, i to sa šireg i obuhvatnijeg aspekta nego privatne osobe, ali povezano uz njihove javne funkcije i dužnosti te izvršavanje poslova zbog njihove realizacije, a napose zbog višeg stupnja zainteresiranosti šire javnosti.

13.3. Uvažavajući naprijed navedeno te sve okolnosti predmetnog slučaja - a pri tome osobito činjenicu da je tužitelj javna osoba te time i osoba za čiji rad sigurno postoji povećani interes javnosti, zatim činjenicu da se u spornom članku iznose informacije i to istinite, a vezano za pokrenuti kazneni postupak zbog nezakonitih radnji treće osobe - ovaj sud drugog stupnja prihvaća utvrđenje i zaključak prvostupanjskog suda da sporna informacija sadržana u predmetnom članku po svom sadržaju nisu takve da kod tužitelja, kao javne političke osobe, prouzroče povredu prava osobnosti, a napose ne takvu koja bi mu, u smislu citiranih zakonskih odredbi, opravdavala dosudu naknade neimovinske štete.

14. Zbog svega navedenog prvostupanjski je sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio zahtjev za naknadu neimovinske štete kao neosnovan.

15. Kako je odluka o troškovima postupka pravilna, žalba nema opravdanja pa je odlučeno kao u točki I. izreke ove drugostupanjske presude na temelju članka 368. stavka. 1. ZPP-a.

16. Budući tužitelj nije uspio sa žalbom to je o njegovom zahtjevu za naknadom troškova žalbe odlučeno kao pod točkom II. izreke na temelju članka 166. stavak 1. u vezi članka 154. stavak 1. ZPP-a.

Dubrovnik, 26. ožujka 2025.

Predsjednik vijeća:

Srđan Kuzmanić