REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Gž Ovr-106/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sutkinji toga suda Branki Ribičić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja RI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], R pl.Tercela 18, protiv ovršenika MEDITERAN DOM d.o.o., OIB: 58412800964, Velika Gorica, Kolodvorska 64/3, zastupanog po punomoćnici Jasni Detelj Marković, odvjetnici iz Zagreba, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj 17 Ovr-251/2024-2 od 18. ožujka 2024., dana 26. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba ovršenika MEDITERAN-DOM d.o.o. odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj 17 Ovr-251/2024-2 od 18. ožujka 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:
U smislu čl. 210 Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20) ODBIJA SE prijedlog da se predmetna pljenidba novčanih sredstava provedena po zahtjevu ovrhovoditelja FINA-i, temeljem bjanko zadužnica s naznakom javni bilježnik Marko Jurlina, OV-5473/2018, V. Gorica, 29. svibnja 2018., zaprimljena na FINA-i 14. srpnja 2023., proglasi nedopuštenom kao i prijedlog da se predmetna ovrha odgodi.
2. Protiv rješenja prvostupanjskog suda, pravovremeno je žalbu izjavio ovršenik u kojoj ističe da prvostupanjski sud prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim može samo prihvatiti, ali ne i odbiti, jer ga u tom slučaju mora uputiti nadležnom drugostupanjskom sudu na odlučivanje, pa da je u tom dijelu počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku, u vezi članka 51. i 52. Ovršnog Zakona. Nastavno ističe kako prvostupanjski sud nije dao razloge donošenja pobijanog rješenja, a u dijelu odbijanja prijedloga za odgodu ovrhe uopće da nema razloge, čime da je počinjena apsolutno bitna povreda postupka, jer odluka nema razloge o odlučnim činjenicama. Predlaže ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, na način da prvostupanjski sud donese zaključak kojim će ovršenika uputiti u parnicu, te preinačiti pobijano rješenje na način da se odgodi prijenos do pravomoćnog okončanja parnice radi proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ovaj drugostupanjski sud je ispitao pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP), u vezi sa člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22 dalje: OZ), nije našao da bi bila počinjena neka od bitnih povreda postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti.
5.1. Suprotno navodima žalbe u dijelu kojem je odbijen prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, sud je dao dostatne razloge, tako da u tom dijelu rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati , međutim u dijelu u kojemu je odbijen prijedlog za odgodu ovrhe sud ne daje nikakve razloge, pa je u tom dijelu počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. toč. 11. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, na koju se žalbom ukazuje.
6. Odredbom članka 210. stavak 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju zadužnice, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok se sukladno stavku 2. tog članka na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53. OZ-a). Slijedom navedenog, na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi se primjenjuju samo na odgovarajući način što bi značilo da sud prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim može prihvatiti ili odbiti, odnosno uputiti ovršenika u parnicu ako je u prijedlogu iznio žalbene razloge iz članka 50. stavak 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a. Suprotno navodima žalbe u postupku u povodu prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa ne dolazi do primjene odredba članka 51. stavak 4. OZ-a, već je o prijedlogu dužan odlučiti upravo prvostupanjski sud, kako je u ovom slučaju i odlučeno, tako da neosnovano u žalbi ovršenik ističe da je učinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a, u vezi člankom 21., te člankom 51. i 52. OZ-a.
6.1. U razlozima rješenja prvostupanjski sud navodi da je odbijen prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, jer da ovršenik osim navoda da je ovrhovoditelj izdavao zadužnice za fiktivne pravne poslove, te da se protiv njega vodi kazneni postupak zbog nasilja u obitelji, nije dostavio nikakve dokaze ni dokumentaciju kojom bi dokazao istinitost takvih navoda, a što se ne može smatrati dostatnim razlogom za prihvaćanje takvog prijedloga.
6.2. Stoga ovaj sud smatra da je materijalno pravo pravilno primijenjeno odbijanjem prijedloga ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa.
7. Međutim, ako je prvostupanjski sud donoseći odluku kojom se odbija prijedlog za odgodu ovrhe počinio ranije istaknutu povredu postupka, ovaj sud u smislu odredbi članka 373.a stavak 3., u vezi člankom 373.a stavak 1. toč. 2. ZPP-a, može odbiti žalbu i potvrditi rješenje obzirom na to da je bitne činjenice moguće utvrditi na temelju isprava koji se nalaze u spisu.
8. Prema odredbi članka 65. stavak 1. OZ-a, prijedlog za odgodu ovrhe može prihvatiti u potpunosti ili djelomice samo ako postoji neka od taksativno određenih okolnosti predviđenih odredbom članka 65. stavak 1. toč. 1. - 11. OZ-a, te ako uz to ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, koje zakonske pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.
9. Kako ovršenik u prijedlogu za odgodu samo paušalno navodi da bi pretrpio štetu u tome što bi mu bilo onemogućeno poslovanje, pa budući svaka provedba ovrhe radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja, za ovršenika predstavlja određenu štetu zbog umanjenja njegove imovine, to nije dovoljan razlog za odgodu, kao što na predmetni postupak nisu od utjecaja ni eventualno narušeni obiteljski odnosi između direktora ovršenika i ovrhovoditelja, tako da je materijalno pravo pravilno primijenjeno i odbijanjem prijedloga za odgodu ovrhe.
10. Zbog iznesenog je sukladno odredbi članka 380. točka 2. ZPP-a, u vezi sa člankom 21. stavkom 1. OZ-a, riješeno kao u izreci rješenja.
U Požegi, 26. ožujka 2025.
Sutkinja
Branka Ribičić
