REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] V 5

Poslovni broj: Us I-871/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu tužiteljice VN (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Mirjana Žrvnar (OIB: [osobni identifikacijski broj]), odvjetnica u Puli, Dalmatinova 4, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (OIB: 84397956623), Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, kojeg zastupa službena osoba ŽN, radi ponovnog određivanja mirovine, 26. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 140-02/23-01/03071053950, URBROJ: 341-99-05/3-23-5735 od 22. ožujka 2024., radi poništenja rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Puli - Pola, KLASA: UP/I 140-02/22-01/03071053950, URBROJ: 341-13-05/3-22-15476 od 26. siječnja 2023., te radi nadoknade troškova spora.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Puli - Pola, KLASA: UP/I 140-02/22-01/03071053950, URBROJ: 341-13-05/3-22-15476 od 26. siječnja 2023., odbijen je zahtjev tužiteljice, podnesen 19. rujna 2022. (uz dopunu od 26. rujna 2022.), za ponovno određivanje mirovine.

2. Tuženik je rješenjem, KLASA: UP/II 140-02/23-01/03071053950, URBROJ: 341-99-05/3-23-5735 od 22. ožujka 2024., odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja. Tuženik obrazlaže, u bitnome, sljedeće.

„Nakon obavljenog uvida u cijeli predmet utvrđeno je da je žaliteljici rješenjem Zavoda, Područne službe u Puli-Pola, broj: 30752 od 25. listopada 2017., priznato, počevši od 1. srpnja 2017. pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama članka 182. ZOMO-a te joj je istim rješenjem određena isplata mirovine počevši od 1. srpnja 2017. (…)

Umjesto prijevremene starosne mirovine žaliteljici je određena i dana u isplatu najniža mirovina za koju su određeni osobni bodovi i na dan priznanja prava iznose 24,6952.

Postupak u kojem je doneseno pobijano rješenje pokrenut je na zahtjev žaliteljice od 19. rujna 2022. kojemu je priložila rodne listove za dvoje djece, presliku potvrde o izvršenoj transakciji kod OTP banke - uplata 25.571,00 kn na dan 3. lipnja 2022. te vlastoručno pisanu i potpisanu izjavu od 26. rujna 2022. kao dopunu zahtjeva kojom od ovoga Zavoda traži ponovni izračun mirovine na temelju potvrde porezne uprave o uplati duga za staž.

Povodom tako postavljenog zahtjeva prvostupanjsko je tijelo donijelo pobijano rješenje kojim odbija zahtjev žaliteljice kao na zakonu neosnovan uz obrazloženje da doprinosi za mirovinsko osiguranje nisu plaćeni u cijelosti pa nisu ispunjeni uvjeti za primjenu članka 135., stavka 1. ZOMO, odnosno za ponovno određivanje mirovine na temelju staža osiguranja za koji je u cijelosti uplaćen dug doprinosa.

(…)

U pogledu žalbenog navoda kojim žaliteljica ističe da je u postupku pogrešno utvrđeno da se primjenjuju odredbe Zakona o doprinosima (NN 84/08, 106/18) i Pravilnika o postupku naknadne uplate doprinosa otpisanih zbog zastare ili nenaplativosti za osiguranike koji su sami za sebe obveznici doprinosa i obveznici plaćanja doprinosa (NN 50/14, 124/19 - skraćeno: Pravilnik) budući navedeni propisi nisu važili u periodu od 11. travnja 2006. do 31. prosinca 2009. već su na snazi bili prethodnici tih propisa, ističemo da je navedeni tekst citiran iz potvrde Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Pazin, Ispostava Pula-Pola, KLASA: 034- 04/22-03/311, URBROJ: 513-07-18-01-22-3 od 6. listopada 2022. kojom je potvrđeno da je žaliteljica podmirila doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za razdoblje od 1. siječnja 2003. do 31, prosinca 2006., a da nije podmirila doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za razdoblja od 1. siječnja 2006. do 31. prosinca 2009. U istoj je potvrdi napomenuto da obveznik VN u 2022. godini nakon otpisa kamata zbog nastupa zastare prava na naplatu izvršila uplatu glavnice osigurane založnim pravom u iznosu od 25.571,00 kn, ali se sukladno Zakonu o doprinosima (Narodne novine 84/08 106/18) i Pravilniku o postupku naknade uplate doprinosa otpisanih zbog zastare lii nenaplativosti za osiguranike koji su sami za sebe obveznici doprinosa i obveznici plaćanja doprinosa (Narodne novine, broj: 50/14 i 124/19) ta uplata ne može smatrati kao uplata za podmirenje doprinosa radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja. U točki 3. navedene potvrde je istaknuto da je otpisan doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za razdoblje od 1. siječnja 2006. do 31. prosinca 2006, u iznosu od 2,921,80 kn te doprinos za mirovinsko osiguranje za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2016, za iznos zbroja kamata uz koju je također stavljena napomena da je otpis duga glavnice za razdoblje od 1. siječnja 2006. do 31. prosinca 2006. izvršen temeljem službene zabilješke PU Pazin , KLASA: 416-02/2020- 07/283, URBROJ: 513-07-18-2020-01 od 12. ožujka 2020, dok je otpis kamata za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2016. izvršen temeljem Službene zabilješke PU Pazin, KLASA: 416-02/2022-07/152, URBROJ: 513-07-18-2022-01 od 9. ožujka 2022. zbog nastupa prava na naplatu kamata.

Na temelju navedene potvrde Porezne uprave, Područni ured Pazin, Ispostava Pula-Pola, KLASA: 034- 04/22-03/311, URBROJ: 513-07-18-01-22-3 od 6. listopada 2022. izrađena je Potvrda ovog Zavoda od 29. studenoga 2022. kojom se žaliteljici, na temelju plaćenih doprinosa, utvrđen staž osiguranja za razdoblje od 16. ožujka 1995. do 10. travnja 2006. uz napomenu da doprinosi nisu plaćeni u cijelosti uz napomenu da doprinosi za razdoblje od 11. travnja 2006. do 3. kolovoza 2006. te od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2009. nisu podmireni.

Spisu prileži i pojašnjenje potvrde o plaćenim doprinosima - založno pravo Porezne uprave, Područnog ureda Bjelovar, KLASA: 410-01/21-01/2916, URBROJ: 513-07-21-01-21-2 od 13 prosinca 2021. kojom je istaknuto da je člankom 108. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj: 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20 - skraćeno: OPZ) propisano da pravo i obveze poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pravo i obveza poreznog tijela na naplatu poreza, kamata, i troškova ovrhe te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za šest godina računajući od dana kada je zastara počela teći. Člankom 109., stavkom 10. OPZ-a propisana je iznimka koja dopušta naplatu obveza i nakon nastupa zastare. U slučaju da je tražbina poreznog tijela osigurana zalogom ili hipotekom, ona se može namiriti samo iz opterećene stvari ako je drži u neposrednom posjedu ili ako je to pravo poreznog tijela upisano u javnoj knjizi, a zastarjela tražbina po osnovi kamata ne može se namiriti ni iz opterećene stvari. Smisao navedenih odredbi je da se za zastarjelu tražbinu ne može pozvati poreznog obveznika na podmirenje niti se mogu pokretati bilo koje mjere ovrhe usmjerene na naplatu duga osim mjera koje služe unovčenju imovine osigurane hipotekom ili zalogom. Ova odredba ne brani obvezniku podmirivanje obveza osiguranih založnim pravom kako bi ishodio brisovno očitovanje za brisanje hipoteke ili zaloga.

Člankom 234. Zakona o doprinosima propisano je da osiguranik koji je sam za sebe obveznik doprinosa za osobno osiguranje može na vlastiti zahtjev, naknadno, u cijelosti uplatiti doprinose za mirovinska osiguranja koji su otpisani zbog zastare prava na naplatu, i to doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, a radi mogućnosti ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja. Člankom 5. Pravilnika propisano je da se obveza doprinosa za naknadnu uplatu obračunava u visini koju čini svota neuplaćenih doprinosa i zateznih kamata, utvrđena rješenjem Porezne uprave o otpisu doprinosa zbog zastare ili nenaplativosti, uvećana za daljnje kamate na neuplaćene doprinose obračunate od dana s kojim su te obveze otpisane do dana donošenja rješenja iz članka 4., stavka 1. Pravilnika. Kamate na neuplaćene doprinose obračunavaju se prema propisima koji važili u vrijeme za koje doprinosi nisu plaćeni.

Člankom 6. Pravilnika propisano je da se doprinosi smatraju plaćenim u cijelosti ako je podmiren dug za doprinose i obveze koje proizlaze iz neuplaćenih doprinosa. Zaključno se ističe da bi se na osnovu naknadno uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti mogla ostvariti prava iz mirovinskog osiguranja, odnosno da bi Porezna uprava mogla izdati potvrdu o plaćenim doprinosima, za iste je doprinose, poštujući postupak opisan Pravilnikom, između ostalih uvjeta, potrebno podmiriti i zatezne kamate koje su otpisane kao i daljnje kamate na neuplaćene doprinose obračunate od dana s kojim su te obveze otpisane do dana donošenja rješenja na način kako je to opisano u Pravilniku. Iz žalbi priložene potvrde Porezne uprave, Područnog ureda Pazin, Ispostava Pula-Pola, KLASA: 034-04/22- 10/8837, URBROJ: 513-07-18-01-22-2 od 12. prosinca 2022. na koju se žaliteljica poziva, razvidno je da žaliteljica na dan 12. prosinca 2022. nema duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava. Navedena potvrda izrađena je na temelju upozorenja Porezne uprave, Područnog ureda Pazin od 26. travnja 2022. kojim je žaliteljica pozvana da po primitku tog pismena podmiri dugovanje u iznosu od ukupno 68.936,13 kn u koje je uračunato i dugovanje za doprinose za mirovinsko osiguranje u iznosu od 25,571,00 kn prema rješenju porezne uprave. U istome je žaliteljici istaknuto da je od strane Porezne uprave, Područnog ureda Pazin izvršena uknjižba založnog prava te da će, ako ne izvrši uplatu poreznog duga u razumnom roku od 30 dana i o tome ne dostavi dokaze, Porezna uprava kao ovrhovoditelj radi namirenja tražbine pokrenuti postupak ovrhe na nekretnini sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Ovršnog zakona. Imajući na umu navedeno, u ovom žalbenom postupku je utvrđeno da je žaliteljica uplatila dugovanje glavnice osigurane založnim pravom u iznosu od 25.571,00 kn, ali da za iste nije uplatila kamate budući su isti otpisani pa se stoga navedena uplata ne može smatrati uplatom za podmirenje doprinosa radi ostvarenja prava iz mirovinskog osiguranja.“

3. Tužiteljica u tužbi i u nastavku spora osporava zakonitost tuženikove odluke i tvrdi, u bitnome, sljedeće. Potvrda tuženika od 29. studenoga 2022. u izravnoj je suprotnosti s potvrdom Porezne uprave od 12. prosinca 2022., i to na štetu tužiteljice. Prema potvrdi Porezne uprave, koja ima dokaznu snagu javne isprave, tužiteljica nema duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava. Tužiteljica je po pozivu uplatila cjelokupni dug, nakon čega je uknjiženo brisanje založnog prava. Plaćanjem tog duga tužiteljica je ostvarila pravo na ponovno određivanje mirovine, na način da joj se u staž osiguranja uračuna razdoblje od 11. travnja 2006. do 31. prosinca 2009. godine. Nastupom apsolutnog roka zastare po Općem poreznom zakonu po sâmom je zakonu došlo i do prestanka prava iz porezno dužničkog odnosa stranaka, pa je riječ o nepostojećoj obvezi. Tužiteljici tijekom postupka nije dostavljena cjelokupna dokumentacija na koju se tuženik pozvao. Obrazloženje osporavanog rješenja je manjkavo, uz propuštanje potpunog utvrđivanja odlučnih činjenica. Postupanjem tuženika, na individualnu pravnu situaciju tužiteljice nastali su štetni združeni učinci dvaju zakona (Općeg poreznog zakona, te s druge strane Zakona o doprinosima i Pravilnika o postupku naknadne uplate doprinosa otpisanih zbog zastare ili nenaplativosti za osiguranike koji su sami za sebe obveznici doprinosa i obveznici plaćanja doprinosa). Tužiteljica upire i na ustavnosudsku praksu vezanu uz združene učinke propisa, za koju praksu smatra da ide u prilog njezinom traženju. Tužiteljica predlaže poništiti drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje. Traži i naknadu troškova spora, u ukupnom iznosu od 5.000,00 eura (PDV uključen).

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje, u osnovi, kod navoda osporavanog rješenja i podsjeća na odredbu članka 5. Pravilnika o postupku naknadne uplate doprinosa otpisanih zbog zastare ili nenaplativosti za osiguranike koji su sami za sebe obveznici doprinosa i obveznici plaćanja doprinosa. Podneskom od 3. veljače 2025. tuženik ističe da se sve potvrde Porezne uprave i drugi dokazi kojima je utvrđeno činjenično stanje nalaze u spisu predmeta upravnog postupka dostavljenom ovom Sudu. Nespornim smatra da je tužiteljica uplatila dugovanje glavnice osigurane založnim pravom, ali se ta uplata ne može smatrati uplatom za podmirenje doprinosa radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, budući da tužiteljica nije uplatila i zatezne kamate, kao i daljnje kamate na neuplaćene doprinose obračunate od dana s kojim su te obveze otpisane do dana donošenja rješenja. Tuženik predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.

5. Sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovoga upravnog spora. Raspravnim rješenjem od 19. ožujka 2025. odbijeni su daljnji dokazni prijedlozi tužiteljice, zbog razloga iznesenih u tom rješenju, kao i razloga koji proizlaze iz nastavka ovog obrazloženja.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je, nakon provedene rasprave, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Pravilnik o postupku naknadne uplate doprinosa otpisanih zbog zastare ili nenaplativosti za osiguranike koji su sami za sebe obveznici doprinosa i obveznici plaćanja doprinosa ("Narodne novine", broj 50/14 i 124/19, u nastavku teksta: Pravilnik) donese je na temelju članka 234. stavka 2. i članka 237. stavka 2. Zakona o doprinosima („Narodne novine“, broj 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13 i 41/14) te članka 21. točke 1. Statuta Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje („Narodne novine“, broj 28/14). Prema članku 5. stavku 1. Pravilnika, obveza doprinosa za naknadnu uplatu obračunava se u visini koju čini svota neuplaćenih doprinosa i zateznih kamata, utvrđena rješenjem Porezne uprave o otpisu doprinosa zbog zastare ili nenaplativosti, uvećana za daljnje kamate na neuplaćene doprinose obračunane od dana s kojim su te obveze otpisane do dana donošenja rješenja iz članka 4. stavka 1. toga Pravilnika.

8. U osporavanim rješenjima citirane su i mjerodavne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21), Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj 115/2016, 106/2018, 121/2019, 32/2020, 42/2020 ), Zakona o doprinosima ("Narodne novine", broj 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18), te ostale mjerodavne odredbe Pravilnika. Te su odredbe tužiteljici, stoga, poznate.

9. Nadalje, prema članku 1. Općeg poreznog zakona, tim se Zakonom uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza i drugim javnim davanjima nije uređeno drukčije i predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava.

10. Normativni doseg Općeg poreznog zakona ne obuhvaća ostale pravne odnose uređene drugim, posebnim (sektorskim) zakonima i na tim zakonima utemeljenim propisima. U ovoj vrsti predmeta primarno se primjenjuju propisi na upravnom području mirovinskog osiguranja. Stoga za utvrđenje da stranka više nema dugovanja bitnih za odlučivanje o zahtjevu za ponovno određivanje mirovine nije dovoljno pozvati se na porezne propise, kojima je uređen odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela.

11. Pritom cjelovito sagledavanje propisa iz različitih pravnih područja mjerodavnih za rješavanje pojedine vrste predmeta sâmo po sebi ne upućuje na zaključak da je došlo do ustavnopravno problematičnog združenog učinka tih propisan, tj. do nerazumnog i objektivno neopravdanog ishoda za stranku, odnosno do kršenja njezinih ustavnih prava. Sud ne nalazi da primjena mjerodavnih propisa u ovoj upravnoj stvari, uključujući propise na području mirovinskog osiguranja kojima je uređena naknadna uplata otpisanih doprinosa radi ponovnog određivanja mirovine, dovodi do nerazumnog i objektivno neopravdanog ishoda za stranku, niti do kršenja nekog od ustavnih prava stranke. Vezivanje ponovnog određivanja mirovine uz zbiljsko potpuno podmirenje duga (uključujući zatezne kamate) ima i razumno opravdanje, vezano uz rizik neprimjerene i nesvrhovite raspodjele javnih sredstava i uz stjecanje bez osnove koje može biti nepošteno prema osobama koje doprinose u sustav socijalnog osiguranja. K tomu, nema valjane pravne osnove da se prestanak ovlasti prisilne naplate duga poistovjećuje s mogućnošću njegova dobrovoljnog podmirenja radi poboljšanja pravnog položaja stranke, a nemogućnost prisilne naplate (poreznog) duga ne konstituira druga, posebno propisana prava stranke vezana uz podmirenje duga.

12. U vidu je potrebno imati i da tuženikovim tumačenjem mjerodavnih pravnih normi tužiteljica nije stavljena u nepovoljniji položaj u odnosu na druge stranke u usporedivoj situaciji.

13. Tužiteljica ne tvrdi niti dokazuje da je podmirila i dugovani iznos zateznih kamata koje je potrebno uplatiti za podmirenje doprinosa radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja. Iz toga proizlazi da zasad nisu ispunjene sve pretpostavke za usvajanje predmetnog zahtjeva tužiteljice. U tom je pogledu Sud suglasan s argumentacijom tuženika, koja je tužiteljici poznata.

14. Prvostupanjsko tijelo pravilno je, dakle, odbilo predmetni zahtjev tužiteljice, što je tuženik osnovano potvrdio.

15. Uzevši u obzir navedeno, osporavana odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Trebalo je stoga, na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24), vezano uz članke 144. i 147. toga Zakona, tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

16. Bez obzira na ishod ovoga spora, tužiteljica može podnijeti novi zahtjev za ponovno određivanje mirovine, ako i kada za to bude ispunjavala propisane pretpostavke.

17. Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužiteljica nije pozvana na plaćanje pristojbe za tužbu i presudu, jer je oslobođena plaćanja pristojbe na temelju odredbe članka 11. stavka 1. točke 16., u vezi sa člankom 22. stavkom 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).

U Rijeci 26. ožujka 2025.

S u d a c

dr. sc. Alen Rajko

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

Dostaviti:

- Odvjetnici Mirjani Žrvnar, Pula, Dalmatinova 4

- Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A.

Mihanovića 3