Poslovni broj Gž -756/2025-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Dragici Samardžić, u izvanparničnom postupku I-predlagatelja FO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-predlagatelja KO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III-predlagatelja ĆO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IV-predlagatelja BO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Ivi Žuvanić Štambuk, odvjetnici u Zagrebu, i protustranke Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina uspostavom etažnog vlasništva, odlučujući o žalbama Grada Zagreba zastupanog po punomoćnici FOH, i Hrvatskog školskog muzeja iz [adresa], koga zastupa punomoćnica Mira Matuško Blažević, odvjetnica u Zagrebu protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-332/2023-38 od 10. siječnja 2025., dana 26. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažavaju se žalbe Grada Zagreba i Hrvatskog školskog muzeja iz Zagreba, pa se ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-332/2023-38 od 10. siječnja 2025. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1.Pobijanim rješenjem je odbijen prijedlog [adresa] sa sjedištem u [adresa], [osobni identifikacijski broj], te Hrvatskog školskog muzeja sa sjedištem u [adresa], [osobni identifikacijski broj], da ih se kao protustranke uključi u ovaj postupak.

2. Protiv tog rješenja žale se Grad Zagreb i Hrvatski školski muzej iz Zagreba zbog bitne povrede odredaba izvanparničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se rješenje preinači i prihvati njihov prijedlog da ih se kao stranke uključi u ovaj postupak, podredno da se rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Na žalbe nije odgovoreno.

4. Žalbe su osnovane.

5. Predmetni izvanparnični postupka vodi se radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina uspostavom etažnog vlasništva na nekretnini upisanoj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to zk.č.br. 2156 - kuća u [adresa], i [adresa] .

6. U postupku nije bilo prijeporno da su u zemljišnim knjigama na sada upisanim posebnim dijelovima predmetne nekretnine kao vlasnici upisani predlagatelji i protustranka, te da nije izvršeno etažiranje zgrade. Nije prijeporno ni to da u zemljišnim knjigama nisu upisani svi posebni dijelovi predmetne nekretnine.

7. Tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom javili su se Grad Zagreb i Hrvatski školski muzej iz Zagreba s prijedlogom da ih se uključi u postupak kao protustranke. Grad Zagreb tvrdi da na adresi predmetne zgrade sjedište ima Hrvatski školski muzej čija osnivačka prava obavlja Grad Zagreb, da je u odnosu na upisane posebne dijelove koje služe za školski muzej i klupske prostorije kao vlasnik upisana protustranka, a da u istoj zgradi postoje i drugi posebni dijelovi koje godinama nesmetano koristi i Hrvatski školski muzej, a to su cijelo preuređeno potkrovlje, prostorije u podrumu, nekoliko prostorija u prizemlju i nekadašnji stan na I. katu koji je spojen sa ostalim prostorijama muzeja. Hrvatski školski muzej navodi kako polaže prava na sve prostorije koje se nalaze u podrumu, prizemlju, prvom i drugom katu, a temeljem odredbe članka 61. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine„ broj NN 155/23) jer se od svog osnivanja 1901. godine nalazi u neprekidnom posjedu predmetne nekretnine te je izvaknjižni vlasnik kako pojedinih posebnih dijelova koji su upisani kao vlasništvo Republike Hrvatske tako i posebnih dijelova koji uopće nisu upisani u zemljišne knjige.

8. Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem odbio naprijed navedene prijedloge nakon što je utvrdio da ni Grad Zagreb niti Hrvatski školski muzej nisu u zemljišnim knjigama upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine, kao i da nisu dokazali da su stekli vlasništvo posebnih dijelova predmetne nekretnine temeljem odredbe članka 61. st. 1. i 2. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, radi čega je smatrao da svoje imovinskopravne zahtjeve vezane uz predmetnu nekretninu trebaju ostvarivati u zasebnim postupcima.

9. Navedeno pravno shvaćanje prvostupanjskog suda nije pravilno.

10. Naime, u konkretnom se slučaju radi o izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva.

11. Razvrgnuće suvlasničke zajednice, pravo na razvrgnuće, način razvrgnuća, razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva, troškovi razvrgnuća, pravni učinci razvrgnuća te pitanje tuđih prava propisani su sada odredbom iz članka 47. - 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 81/15 - dalje: ZV). Međutim, ovi propisi govore samo o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice, a ne propisuju sam postupak razvrgnuća kod suda.

12. Stoga, i nakon stupanja na snagu ZV-a, na sam postupak razvrgnuća u konkretnom slučaju i dalje se primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku („Službene novine“ od 01. kolovoza 1934. godine, broj 175-XLV) koja se primjenjuju na temelju odredbe iz članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine ("Narodne novine" broj 73/95), a sve sukladno odredbi članka 119.st.1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/2023).

13. Prema odredbi paragrafa 5. pravnih pravila Zakona o izvanparničnom postupku u izvanparničnom postupku stranka je onaj koga se odluka suda neposredno tiče ili onaj koji ostvaruje svoj pravni interes time, što traži da sud donese izvjesnu odluku. Na sličan način stranku u izvanparničnom postupku definira i važeći Zakon o izvanparničnom postupku iz 2023. koji uz predlagatelja i protustranku strankom označava i svaku osobu na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati odluka čije se donošenje predlaže ili odluka koju sud, u povodu prijedloga ili po službenoj dužnosti, može donijeti odnosno osoba na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati neka druga radnja suda poduzeta u postupku.

14. Tijekom postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina suvlasnici mogu osporavati predmet diobe, opseg zajedničke stvari ili imovine te pravo suvlasništva drugim suvlasnicima ili veličinu njihovih suvlasničkih udjela. Iz navedenog razloga svi suvlasnici prilikom razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina moraju sudjelovati u postupku te imaju svojstvo nužnih suparničara, dok u protivnom postoji nedostatak procesnopravne legitimacije pa se prijedlog za razvrgnuće treba odbaciti. U tom smislu zauzeto je pravno shvaćanje na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018. prema kojemu su suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina jedinstveni i nužni suparničari te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina. Točno je da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili samo djelomično i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava, kako to proizlazi iz odredbe članka 48. stavka 1. ZV-a, no u sudskom postupku moraju biti obuhvaćeni svi suvlasnici, kako je to prethodno navedeno, a takav zaključak proizlazi i iz paragrafa 269. bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku.

15. S obzirom na izneseno, a kod tvrdnji Grada Zagreba i Hrvatskog školskog muzeja da su izvanknjižni vlasnici posebnih dijelova predmetne nekretnine čije se razvrgnuće traži uspostavom etažnog vlasništva, prvostupanjski sud je pogrešno postupio kada je odbio prijedlog žalitelja ( koji zapravo sadržajno predstavlja njihov prijedlog za razvrgnuće suvlasništva) da se uključe u ovaj postupak kao protustranke, jer u postupku moraju biti obuhvaćeni svi suvlasnici, pa tako i oni koji svoje pravo suvlasništva nisu upisali u zemljišne knjige. Pri tome je za navesti da sud u izvanparničnom postupku diobe nije ovlašten utvrđivati je li i na koji način neka od stranaka stekla (su)vlasništvo na predmetu razvrgnuća, već je dužan u situaciji kad dođe do spora o pravu suvlasništva ( ili o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili o veličini suvlasničkih udjela) postupiti sukladno odredbi pravnog pravila iz paragrafa 268. bivšeg Zakona o izvanparničnom postupku, te stranku s njezinim zahtjevom radi raskidanja ili diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.

16. Stoga je trebalo prihvaćanjem žalbi Grada Zagreba i Hrvatskog školskog muzeja na temelju odredbe članka 380. toč.3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22,155/23) ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. U nastavljenom postupku prvostupanjski će sud pravilnom primjenom materijalnog prava, sukladno uputama iz ovoga rješenja odlučiti o prijedlogu žalitelja da se uključe u ovaj postupak.

U Splitu 26. ožujka 2025.

S U T K I NJ A:

Dragica Samardžić