Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Broj: Gž-335/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Vukovaru, OIB: 92599990351, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda: Željka Marin, kao predsjednika vijeća, te suca izvjestitelja Vesne Vrkić Perak i Ane Bosančić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po OD Vukušić Bokan i Partneri d.o.o. iz Zadra, protiv tuženika Erste & Steiermarkische bank d.d. Rijeka, Jadranski trg 3/A, OIB: 23057039320, zastupan po OD Metelko, Knežević i Partneri iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice, protiv presude Općinskog suda u Zadru, broj: P-2385/2022. od 19. listopada 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 26. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba tužiteljice osnovanom, te se prvostupanjska presuda Općinskog suda u Zadru broj: P-2385/2022. od 19. listopada 2023. ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima postupka nastalim u povodu pravnog lijeka odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Zadru broj: P-2385/2022. od 19. listopada 2023. odbijen je glavni tužbeni zahtjev kojim da se naloži tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 15.273,59 EUR-a sa zakonskim zateznim kamatama na pojedinačne iznose kako je to pobliže navedeno u izreci (točka I. izreke) te su odbijeni i eventualno kumulirani tužbeni zahtjevi radi isplate (točka II. izreke) i naloženo tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 3.731,25 EUR-a (točka III. izreke).
2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela tužiteljica zbog bitne povrede odredaba postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predložila je da se pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev prihvati uz naknadu troškova postupka.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba tužiteljice je osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji je prethodio njezinu donošenju ovo vijeće nalazi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku, zbog kojih se sa sigurnošću ne može ispitati.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom više plaćenog iznosa zbog ništetnosti odredbi ugovora o kreditu u dijelu kojim je ugovorena promjenjiva kamatna stopa i vezivanje glavnice uz tečaj CHF.
7. Prvostupanjski sud je tužbene zahtjeve odbio sa obrazloženjem da prihvaća pravni stav tuženika da tužiteljica nema status potrošača, a što da je preduvjet da bi se ona mogla pozivati na pravne učinke presuda donesenih u postupku kolektivne tužbe i uživati zaštitu s osnove Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj: 79/07., 125/07.) i Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine" broj: 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15.) jer da se predmetnim Ugovorom o kreditu od 27. lipnja 2007. osim za stanovanje tužiteljice i njezine obitelji ostvarila i privatna svrha a namijenjena poduzetničkoj djelatnosti njezinog supruga.
8. Prvostupanjski sud je dakle pobijanu presudu utemeljio na stajalištu da tužiteljica nema status potrošača jer ne ispunjava uvjete u smislu odredbi Zakona o zaštiti potrošača i stoga se ne može pozivati na utvrđenja iz kolektivne tužbe.
9. Ovakav zaključak prvostupanjskog suda za sada se međutim ne može prihvatiti jer je sud propustio nedvojbeno utvrditi je li tužiteljica prilikom sklapanja predmetnog ugovora postupala u svojstvu potrošača, a imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja u trenutku sklapanja ugovora jer je za ocjenu svojstva potrošača mjerodavan kriterij svrhe u koju je fizička osoba sklopila konkretan ugovor pri čemu je sud dužan utvrditi da li se radi o ugovoru koji je fizička osoba sklopila u privatne svrhe ili u svrhu obavljanja njezine profesionalne djelatnosti.
Svojstvo potrošača procjenjuje se s obzirom na trenutak sklapanja ugovora što znači da eventualne naknadne promjene u odnosu na svrhu ugovora ne utječu na procjenu svojstva potrošača.
10. Prvostupanjski sud tako u obrazloženju navodi da iz odredbe članka 3. Ugovora o kreditu proizlazi da je namjera toga kredita stambeni kredit, a što je tužiteljici poslužilo za kupnju stana s tim što joj je sudužnik suprug te da je tužiteljica sklopila Ugovor radi rješavanja svog stambenog pitanja a koji se stan nalazi u stambeno – poslovnoj zgradi.
Sud je dakle najprije utvrdio da je tužiteljica predmetni Ugovor sklopila radi rješavanja svog stambenog pitanja, a zatim zaključio da nema status potrošača zbog profesionalne djelatnosti svoga supruga, pa nije jasan taj razlog zbog čega bi ocjena statusa potrošača tužiteljice bila povezana s profesionalnom djelatnošću njezinog supruga.
11. Iz Ugovora proizlazi da je tužiteljica isti sklopila kao fizička osoba a osim toga stranke su sklopile i Dodatak predmetnom Ugovoru kojim je provedena konverzija ugovorne obveze tužiteljice temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, a koji se primjenjuje odnosno Zakon o potrošačkom kreditiranju samo na potrošačke kredite što bi značilo da je tuženik time što je s njom sklopio Dodatak predmetnom Ugovoru kojim je provedena konverzija priznao status potrošača a teret dokazivanja suprotnog bio bi onda na tuženiku.
12. Slijedom izloženog, valjalo je primjenom odredbe članka 369. stavak 1. Zakona o parničnom postupku presudu prvostupanjskog suda ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.
13. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti navedene nedostatke te će prije svega raspraviti sporna pitanja svojstva potrošača na strani tužiteljice imajući u vidu kriterije za ocjenu svojstva potrošača, pa ovisno o tome utvrđenju odlučiti o tužbenim zahtjevima te raspraviti i ostale prigovore tuženika kao visinu tužbenog zahtjeva, ništetnost promjenjive kamatne stope i valutne klauzule i o tome dati jasne razloge kao i ponovno odlučiti o troškovima postupka.
14. Odluka o troškovima pravnog lijeka temelji se na odredbi članka 166. stavak 3. Zakona o parničnom postupku.
Vukovar, 26. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća:
Željko Marin
