Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-7904/2023
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika IL, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.), odlučujući o prigovoru okrivljenika IL, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka, Carinskog ureda Pula-Pola, Službe za nadzor, Odjela za inspekcijske i nadzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja, od 30. prosinca 2022., Klasa: 471-01/22-20/1582, Ur.broj: 513-02-6045/24-22-6, broj: 129/2022, na sjednici vijeća održanoj 26. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
I U povodu prigovora okrivljenika IL, a po službenoj dužnosti, pobijani prekršajni nalog se ukida.
II Uslijed odluke pod točkom I izreke ovog rješenja, prigovor okrivljenika IL je bespredmetan.
Obrazloženje
1. Prekršajnim nalogom Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka, Carinskog ureda Pula-Pola, Službe za nadzor, Odjela za inspekcijske i nadzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja, od 30. prosinca 2022., Klasa: 471-01/22-20/1582, Ur.broj: 513-02-6045/24-22-6, broj: 129/2022, okrivljenik IL proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 12.000,00 kn (dvanaesttisuća kuna) / 1.592,67 eura (tisućupetstodevedesetdva eura i šezdesetsedam centi), zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Općeg poreznog zakona, činjenično opisanog u izreci pobijanog prekršajnog naloga.
2. Navedenim prekršajnim nalogom, temeljem članka 76. stavka 1. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je oduzeta imovinska korist ostvarena počinjenjem prekršaja u iznosu od 410,00 kn (četristodeset kuna) / 54,42 eura (pedesetčetiri eura i četrdesetdva centa).
3. Okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 kn (sto kuna) / 13,27 eura (trinaest eura i dvadesetsedam centi).
4. Protiv navedenog prekršajnog naloga okrivljenik IL je pravodobno podnio prigovor zbog odluke o kazni, moleći smanjenje novčane kazne jer ju nije u mogućnosti platiti.
5. Okrivljenik predlaže da se iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.
6. Prigovor je bespredmetan.
7. Rješavajući predmet, te ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 238. stavka 11. i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), po službenoj dužnosti, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je našao da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, jer se odluka temelji na nezakonitom dokazu iz članka 90. Prekršajnog zakona.
1. Naime, odredbom članka 158. stavka 7. Prekršajnog zakona propisano je da ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, te je odredbom članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano da će se pri ispitivanju svjedoka i vještaka u prekršajnom postupku primjenjivati smisleno odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka i vještaka, osim ako ovim Zakonom nije što drukčije određeno (članak 166. stavak 2., članak 167. stavak 7. i članak 168. stavak 2.), a odredbom članka 288. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku propisano je da će se svjedok upozoriti da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Svjedok će se upozoriti i da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u članku 286. stavku 1. ovoga Zakona i ta će se upozorenja unijeti u zapisnik, a odredbom članka 286. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku propisano da svjedok nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti. O tome će tijelo koje vodi postupak poučiti svjedoka. Člankom 300. stavak 1. točka 5. Zakona o kaznenom postupku propisano je da se iskaz svjedoka, osim u slučajevima posebno propisanim ovom Zakonom, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz članka 288. stavka 3. ovog Zakona nisu ubilježena u zapisnik.
2. Odredbom članka 90. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano je da se sudske odluke ne mogu utemeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način (nezakoniti dokazi), te je odredbom članka 90. stavka 2. točke 2. citiranog Zakona propisano da su nezakoniti dokazi oni koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom, te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.
3. Iz obrazloženja pobijanog prekršajnog naloga proizlazi da se odluka o krivnji okrivljenika temelji, između ostalog, na materijalnom dokazu u vidu Zapisnika o ispitivanju svjedoka, Klasa: 471-01/22-20/1582, Ur.broj: 513-02-6045/24-22-5 od 7. lipnja 2022.g., sastavljenim po ovlaštenoj službenoj osobi tijela državne uprave, a navedeni Zapisnik sadrži izjavu svjedoka o predmetu prekršaja. Navedeni iskaz uzet je bez propisanih upozorenja o njegovim pravima, pa se time u dijelu davanja izjave radi o nezakonitom dokazu koji je pribavljen povredom odredaba prekršajnog postupka.
4. Dakle, u navedenom Zapisniku izjavu je dala KL, majka okrivljenika, odnosno ispitana je u svojstvu svjedoka, međutim, u tom Zapisniku nije konstatirano da je poučena u smislu odredbi članka 288. stavka 3. i članka 286. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku, u vezi članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona, odnosno da je dužna govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo, te da nije obvezna odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložila sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti. Stoga je na temelju članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona, predmetni Zapisnik koji sadrži izjavu svjedoka prvostupanjsko tijelo trebalo izdvojiti iz spisa predmeta, a što nije učinilo, već je donijelo meritornu odluku, temeljeći istu i na tom dokazu.
5. Zbog navedenog je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, kojom je propisano da je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka počinjena ako se odluka temelji na nezakonitom dokazu iz člana 90. ovog Zakona.
6. Trebalo je stoga, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, u povodu prigovora okrivljenika, a po službenoj dužnosti riješiti kao u izreci.
7. S obzirom na izneseno, riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 26. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Sanja Radeljak, v. r.
Sanja Gospočić, v.r.
Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinska uprava, Područni carinski ured Rijeka, Carinski ured Pula-Pola, Služba za nadzor, Odjel za inspekcijske i nadzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
