Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe MUŽIĆ GRADNJA d.o.o., zastupane po branitelju Ivanu Vukoviću, odvjetniku iz Križevaca, zbog prekršaja iz članka 167. stavka 1. točke 2. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), odlučujući o žalbi okrivljenice, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru od 23. siječnja 2023, broj: 49. Pp-3624/2021, na sjednici vijeća održanoj 26. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e :
I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljene pravne osobe MUŽIĆ GRADNJA d.o.o. i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), okrivljena pravna osoba je obvezana naknaditi paušalni iznos troškova ovog drugostupanjskog prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura), u roku od 3 (tri) mjeseca od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Bjelovaru okrivljena pravna osoba je proglašena krivom i kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 1.990,00 eura, zbog prekršaja iz članka 167. stavka 1. točke 2. Zakona o gradnji, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.
2. Istom presudom okrivljena pravna osoba je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 13,27 eura.
3. Protiv prvostupanjske presude okrivljena pravna osoba je pravodobno, putem branitelja, podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o prekršajnopravnoj sankciji, navodeći u bitnom da je svjedokinja DL, viša građevinska inspektorica, koja je sastavljala zapisnik, i na samoj raspravi je dala svoj iskaz na način da prepričava što je saznala od okr. prilikom ispitivanja iste i sastavljanja zapisnika, a zapisnik o obavljenom nadzoru, na kojem je uzet iskaz okrivljenika, tada osumnjičenika, uzet je bez propisanih upozorenja, pa isto predstavlja nezakonit dokaz. Presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Investitor ŠL, koja je izjavila da je ona rekla okr. da ima sve papire i da se počine s izvođenjem građevinskih radova, koji radovi su bili na sanaciji obiteljske kuće nakon potresa, dovela je u zabludu okrivljenika uvjeravajući ga da ima sve potrebne dokumente, odnosno tek kasnije je primila rješenje kojim je odbačen njezin zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, a tada je njezina kuća bila već raskrivena, pa je prijetila opasnost od nastanka štete velikih razmjera. Novčana kazna izrečena okr. određena je u previsokom iznosu, jer dovodi u pitanje opstanak i daljnje funkcioniranje okrivljenika, a što će se negativno odraziti kako na obitelj direktora iste tako i na zaposlenike i njihove obitelji.
4. Žaliteljica predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba nije osnovana.
6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljene pravne osobe povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, a na što sud pazi po službenoj dužnosti, te je našao da je Općinski sud u Bjelovaru točno utvrdio činjenično stanja i na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno pravno označio djelo.
7. Naime, prvostupanjski sud je na temelju obrane okrivljene pravne osobe, te iskaza svjedokinje DL, višeg građevinske inspektorice, kao i svjedokinje ŠL, te uvida u priloženu dokumentaciju, imao valjane osnove za utvrditi da su se u ponašanju okrivljene pravne osobe ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz članka 167. stavka 1. točke 2. Zakona o gradnji.
8. Navodi žaliteljice da svjedokinja DL, viša građevinska inspektorica, koja je sastavljala zapisnik, i na samoj raspravi je dala svoj iskaz na način da prepričava što je saznala od okr. prilikom ispitivanja iste i sastavljanja zapisnika, a zapisnik o obavljenom nadzoru, na kojem je uzet iskaz okrivljenika, tada osumnjičenika, uzet je bez propisanih upozorenja, pa isto predstavlja nezakonit dokaz, neosnovani su, budući iz iskaza svjedokinje DL, više građevinske inspektorice, danog na zapisnik na ročištu glavne rasprave 18. siječnja 2023., ne proizlazi da bi ista svjedočila o izjavi okrivljenika tijekom inspekcijskog nadzora, pa se kod takvog iskaza ne radi o nezakonitom dokazu.
9. Također, navodi žaliteljice da investitor ŠL, koja je izjavila da je ona rekla okr. da ima sve papire i da se počine s izvođenjem građevinskih radova, koji radovi su bili na sanaciji obiteljske kuće nakon potresa, dovela je u zabludu okrivljenika uvjeravajući ga da ima sve potrebne dokumente, odnosno tek kasnije je primila rješenje kojim je odbačen njezin zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, neutemeljeni su, budući je okrivljenica, s obzirom na djelatnost izvođenja građevinskih radova, trebala s potpunom sigurnošću utvrditi da postoji propisana dokumentacija, u konkretnom slučaju pravomoćna građevinska dozvola i to uvidom u istu, pa stoga okrivljenica nije postupala s dužnom pažnjom dobrog gospodarstvenika.
10. Nadalje, u postupku nije počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka, što neosnovano navodi žaliteljica, ističući da presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.
11. Imajući u vidu pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i pravnu oznaku djela, ovaj sud je našao da je izrečena novčana kazna za navedeni prekršaj u granicama zakona i nije prestroga, time više što je ublažena znatno ispod zakonom propisanog minimuma, jer je za prekršaj iz članka 167. stavka 1. točke 2. Zakona o gradnji u vrijeme počinjenja prekršaja bila propisana novčana kazna za pravnu osobu izvođača u rasponu od 100.000,00 do 150.000,00 kn (13.272,28 do 19.908,42 eura), a sve odlučne okolnosti za odmjeru kazne u dovoljnoj su mjeri cijenjene u korist okrivljenika.
12. Kako je odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona propisano da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi okrivljenika, to je na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezana okrivljena pravna osoba na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i duljinu postupka.
13. Iz navedenih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, valjalo je žalbu okrivljene pravne osobe odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.
U Zagrebu 26. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Diana Pavlečić v.r.
Mario Soljačić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 5 otpravka: za spis, okrivljenu pravnu osobu, branitelja i tužitelja.
