Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-2823/2025
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Roberta Završkog članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. DB, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19.), odlučujući o žalbi okr. DB podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 12. srpnja 2024., broj: 31 Pp-13453/2023-13, u sjednici vijeća održanoj 26. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
-
I. U povodu žalbe okr. DB, a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Uslijed gornje odluke žalba okr. DB je bespredmetna.
-
- Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 12. srpnja 2024., broj: 31 Pp-13453/2023-13, u ponovnom postupku, proglašen je krivim okr. DB da je, na način činjenično opisan u t. a) u izreci presude počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je utvrđena kazna zatvora 30 dana i u t. b) i c) u izreci prekršaje iz čl. 22. st. 1. istog Zakona, za koje su mu utvrđene kazne zatvora od po 15 dana te mu je izrečena ukupna kazna zatvora 60 dana i primijenjena uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od jedne godine ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.
1.1. Na temelju čl. 15. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljeniku je izrečen obvezni psihosocijalni tretman u trajanju od najmanje 6 mjeseci.
1.2. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka 50,00 eura.
2. Protiv te presude okr. DB po branitelju odvjetniku Mihovilu Joviću podnio je žalbu iz svih zakonskih žalbenih osnova, s prijedlogom da se žalba prihvati, pobijana presuda preinači, podredno predmet vrati na ponovno suđenje.
3. Okrivljenik osobno podnio je podnesak naslovljen kao „dodatak na žalbu“ u kojem izražava neslaganje sa radom uredujuće sutkinje, a o kojem podnesku ovaj sud nije ovlašten odlučivati.
4. Žalba je bespredmetna.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 9. Prekršajnog zakona, jer je presudom povrijeđena odredba čl. 202. st. 4. toga Zakona.
6. Prije svega, treba navesti relevantne zakonske odredbe.
6.1. Čl. 195. st. 1. t. 9. Prekršajnog zakona propisuje:
„Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka postoji:
9. ako je presudom povrijeđena odredba članka 202. stavka 4. ovoga Zakona“,
dok čl. 202. st. 4. Prekršajnog zakona propisuje:
„(4) Ako je podnesena samo u korist okrivljenika žalba, presuda se ne smije izmijeniti na njegovu štetu.“
7. U ovom prekršajnom predmetu je prvostupanjski sud, nakon provedenog postupka, donio presudu od 28. svibnja 2022., broj: 31 Pp-5339/2021-5, kojom je okr. DB proglašen krivim da je počinio produljeno djelo prekršaja za koje mu je izrečena kazna zatvora 15 dana i primijenjena uvjetna osuda s rokom provjeravanja od jedne godine. Navedena presuda je prihvaćanjem žalbe okr. DB rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 6. rujna 2023. broj Ppž-10042/2022 ukinuta i predmet je dostavljen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku. U tom rješenju Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, nakon što je navedeno u čemu su nedostaci u utvrđivanju činjeničnog stanja, dana je u t. 7. uputa prvostupanjskom sudu za postupanje u novom postupku.
7.1. Međutim, u t. 8. rješenja ovaj drugostupanjski sud je upozorio prvostupanjski sud na povredu materijalnog prekršajnog prava koja je glasilo:
„8. Iako se, u smislu čl. 202. st. 4. Prekršajnog zakona presuda ne smije izmijeniti na štetu okrivljenika, ako je žalba podnesena samo u korist okrivljenika, a protiv prvostupanjske presude tužitelj nije podnio žalbu, ističe se prvostupanjskom sudu da je počinio povredu materijalnog prava u korist okrivljenika kada je prekršaje koji mu se optužnim prijedlogom stavljaju na teret sudio kao produljeno djelo. U smislu čl. 39. st. 3. Prekršajnog zakona produljeni prekršaj je počinjen kad je počinitelj počinio više istih ili istovrsnih prekršaja koja s obzirom na način počinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti što ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu. Međutim, optužnim prijedlogom se okrivljeniku stavlja na teret kvalificirani prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji počinjen prema supruzi u nazočnosti djece i dva osnovna prekršaja iz čl. 22. st. 1. toga Zakona počinjena prema supruzi. (iako ih tužitelj pogrešno pravno kvalificira kao prekršaj iz čl. 22. st. 2. toga Zakona). Dakle, radi se o stjecaju prekršaja, a ne produljenom prekršaju, pri čemu treba navesti da je prvostupanjski sud olako, na temelju obrane okrivljenika u kojoj navodi „da ne zna gdje su bila djeca“, bez provjere takve obrane drugim dokazima, zaključio da u postupku nije utvrđeno da su događaju u siječnju 2021. nazočila djeca. Međutim, navedenu povredu, imajući u vidu odredbu čl. 202. st. 4. Prekršajnog zakona, prvostupanjski sud ne može sanirati u novom postupku.“
8. Prvostupanjski sud, nakon što je primio navedeno rješenje Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, nakon ponovnog suđenja, donio je presudu koja je predmet ovog žalbenog postupka.
8.1. Na str. 5. pobijane presude, šesti odlomak prvostupanjski sud navodi:
„Valja napomenuti da je Visoki prekršajni sud u rješenju pod brojem Ppž-10042/2022 naveo da se u konkretnom slučaju ne radi o produljenom djelu već o realnom stjecaju prekršajnih djela.“ Ova konstatacija prvostupanjskog suda je točna, međutim, prvostupanjski sud očito nije sa dovoljno pažnje pročitao obrazloženje drugostupanjskog suda koje, između ostalog, glasi „Međutim, navedenu povredu, imajući u vidu odredbu čl. 202. st. 4. Prekršajnog zakona, prvostupanjski sud ne može sanirati u novom postupku.“
8.2. Protiv presude prvostupanjskog suda 28. svibnja 2022., broj: 31 Pp-5339/2021-5 žalbu je podnio okr. DB, a ne i tužitelj, dakle, žalba je podnesena samo u korist okrivljenika.
9. Prvostupanjski je sud u novom postupku povrijedio odredbu čl. 202. st. 4. Prekršajnog zakona, budući da je podnesena žalba samo u korist okrivljenika, a donesena je presuda na njegovu štetu na način da je
• u ponovljenom postupku okrivljenik proglašen krivim za tri djela prekršaja, a u prethodnom postupku za produljeno djelo prekršaja
• okrivljeniku izrečena ukupna kazna zatvora 60 dana, a u prethodnom postupku kazna zatvora 15 dana (uz primjenu uvjetne osude)
• okrivljeniku izrečena zaštitna mjera obaveznog psihosocijalnog tretmana, koja u prethodnom postupku nije izrečena
10.1. Na opisani način prvostupanjski je sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 9. Prekršajnog zakona, na koju ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti ne ulazeći, za sada, u osnovanost nižih žalbenih osnova na koje se ukazuje žalbom, a žalba okrivljenika je uslijed takve odluke postala bespredmetna.
11. U ponovljenom suđenju prvostupanjski će sud provesti sve već provedene dokaze, po potrebi i druge, otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
12. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 26. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
