Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-2897/2025.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice HI, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz članka 42. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 33. Zakona o računovodstvu ("Narodne novine", broj: 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20. i 47/20.), odlučujući o žalbi okrivljenice HI, kao odgovorne osobe, koju brani Marko Smolek, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Smolek & Škrinjar d.o.o. iz Zagreba, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, od 16. siječnja 2025., broj: 25 Pp-4353/2024, na sjednici vijeća održanoj 26. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenice HI, kao odgovorne osobe, i potvrđuje se pobijana presuda.

II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), okrivljenica HI, kao odgovorna osoba, obvezna je naknaditi paušalni iznos troškova ovog drugostupanjskog prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura) u roku od 15 (petnaest) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljenica HI, kao odgovorna

osoba, proglašena je krivom i, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 50,00 eura (pedeset eura), zbog prekršaja iz članka 42. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 33. Prekršajnog zakona, činjenično opisanog u izreci presude.

2. Istom presudom okrivljenica je obvezana naknaditi troškove prekršajnog

postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura).

3. Protiv pobijane presude okrivljenica HI, kao odgovorna osoba,

pravodobno je, putem branitelja, podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prekršajnog prava, odluke o prekršajnopravnoj sankciji i odluke o troškovima postupka, navodeći u bitnome da je u konkretnom slučaju s danom 31.08.2024. protekao trogodišnji zastarni rok pa da je nastupila zastara prekršajnog progona, pa da trebalo odbiti optužbu protiv nje, te prilaže presliku presude Općinskog suda u Zadru, broj: Pp-4841/2024 od 22.11.2024.g. Navodi da je prvostupanjski sud propustio uzeti u obzir činjenice koje su relevantne vezano s otvaranjem postupka izvanredne uprave nad društvom Agrokor d.d., kao i društvom ROTO ULAGANJA d.o.o., kao ovisnim i povezanim društvom Agrokor d.d., da je nagodba u postupku izvanredne uprave nad društvom Agrokor d.d. i njegovim ovisnim i povezanim društvima prihvaćena od strane vjerovnika, da je Trgovački sud u Zagrebu 6. srpnja 2018. donio Rješenje kojim je Nagodba potvrđena, da je temeljem Nagodbe i pravomoćnog zaključka Trgovačkog suda u Zagrebu dana 1. travnja 2019. nastupio dan početka provedbe Nagodbe na koji je cjelokupna imovina Neodrživih društava prenesena na društvo Nove grupe, da je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta izdalo mišljenje da su danom početka provedbe nagodbe nastali razlozi za prestanak Neodrživih društava što znači da sva njihova imovina će biti prenesena na nova društva. Ističu da je društvo ROTO ULAGANJA d.o.o. kao Neodrživo društvo dana 29.6.2020. dostavilo FINA-i financijski izvještaj, bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke za prethodnu kalendarsku godinu, i to za razdoblje u kojem je društvo operativno poslovalo od 01.01.2019.g. do 31.03.2019. i time ispunilo svoju obvezu. Navode da je prvostupanjski sud restriktivnim tumačenjem odredbe članka 20. Pravilnika o načinu vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja, te načinu primanja i postupku provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća, povrijedio ustavna prava okrivljenika na pravično suđenje. Smatra da postoji nefleksibilnost i nerazumijevanje suda na kompleksnost postupka izvanredne uprave koji se provodi temeljem odredbi Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, kao i odredbi pravomoćne Nagodbe, koje derogiraju primjenu drugih zakona kao lex specialis. Zbog navedenog, smatra da je prvostupanjski sud donio pogrešnu odluku o prekršajnopravnoj sankciji.

4. Žaliteljica predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

5. Žalba nije osnovana.

6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe

članka 202. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenice povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Vezano uz žalbene navode u kojima žaliteljica ističe prigovor zastare

napominje se da je člankom 14.c Prekršajnog zakona propisano da se na zastaru prekršajnog progona i zastaru izvršenja prekršajnopravne sankcije primjenjuje rok zastare propisan za vrijeme počinjenja prekršaja. Člankom 13. stavkom 1. citiranog zakona propisano je da prekršajni progon zastarijeva nakon četiri godine, a odredbom članka 13. stavka 2. istoga Zakona propisano je:„Prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine za prekršaje za koje je ovlašteni tužitelj obvezan izdati prekršajni nalog“. Odredbom članka 239. stavka 1. točka 2. Prekršajnog zakona, propisano je da je ovlašteni tužitelj obavezan izdati prekršajni nalog (obavezni prekršajni nalog), između ostalog, i za prekršaj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 1.990,84 eura za pravnu osobu i do 663,61 euro za odgovornu osobu u pravnoj osobi.

8. Slijedom navedenog, a imajući u vidu visinu propisane kazne za prekršaj za koji je okrivljenica proglašena krivom (iznosu od 1.320,00 eura do 13.270,00 eura za pravnu i od 660,00 eura do 2.650,00 eura za odgovornu osobu), očigledno je da se ne radi o prekršaju za koji je ovlašteni tužitelj, prema izričitoj odredbi članka 239. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, dužan izdati obavezni prekršajni nalog pa s obzirom da se u konkretnom slučaju okrivljena odgovorna osoba tereti za prekršaj počinjen 1. rujna 2021., to pravilnom primjenom odredbe članka 13. stavka 1. Prekršajnog zakona zastara prekršajnog progona nastupa 1. rujna 2024. godine.

Vezano uz pozivanje žaliteljice na presudu Općinskog suda u Zadru, broj: Pp-4841/2024 od 22.11.2024.g., valja navesti da ovaj sud ne može ulaziti u osnovanost presude koja nije predmet ovog postupka.

9. Razmatrajući dalje žalbu, ovaj sud je utvrdio da navodi žalbe kojima se pokušava dovesti u sumnju pravilan zaključak prvostupanjskog suda o odgovornosti žaliteljice nisu osnovani. Prema ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je na temelju rezultata provedenog postupka, čitanja pisane obrane okrivljenice, te Izvatka iz registra godišnjih financijskih izvještaja za 2020., prema utvrđenom pravnorelevantnom činjeničnom stanju izveo pravilan zaključak o krivnji okrivljenice osobe za prekršaj koji joj je stavljen na teret, pozivajući se u obrazloženju pobijane presude na valjane razloge.

10. Stoga se žalbeni navodi kojima okrivljenica navodi da nije počinila predmetni prekršaj, odnosno da je u predmetnom razdoblju pravna osoba bila pod prevladavajućim utjecajem Agrokora d.d., nisu od utjecaja niti žaliteljicu ekskulpiraju od prekršajne odgovornosti za počinjeni prekršaj, jer je u postupku nesporno utvrđeno da okrivljenica do dana 31. kolovoza 2021. godine kao odgovorna osoba poslovnog subjekta ROTO ULAGANJA d.o.o., nije dostavila FINA-i, u bilo koju poslovnicu FINA-e na području RH ili putem internetskog servisa uz korištenje digitalnog certifikata, godišnji financijski izvještaj s ostalom propisanom dokumentacijom radi javne objave za poslovnu 2020. godinu, čime je počinila prekršaj kažnjiv po članku 42. stavak 2. u svezi stavka 1. točke 33. Zakona o računovodstvu.

1. Dakle, uvidom u Izvadak iz registra godišnjih financijskih izvještaja za

2020.g. od dana 29. lipnja 2022.g., nesporno je utvrđeno da okrivljenica do tada nije dostavila FINA-i godišnji financijski izvještaj i drugu dokumentaciju radi javne objave za 2020.g., niti izjavu o neaktivnosti sukladno članku 30. stavku 9. Zakona o računovodstvu. Stoga, vezano uz žalbeni navod okrivljenice o utjecaju Agrokor d.d., valja navesti da nije od utjecaja na konkretan prekršajni postupak i ne utječe na odgovornost okrivljenice za predmetni prekršaj, stoga što iz Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, proizlazi da dostava predmetnih financijskih izvješća ne spada u dužnost izvanrednog povjerenika, te je okrivljenica bila u obvezi dostaviti predmetna financijska izvješća u skladu o odredbom članka 32. Zakona o računovodstvu, jer dostavljanje predmetnih financijskih izvješća u propisanom roku spada u redovne poslove uprave, a ne u dužnosti izvanrednog povjerenika koje su propisane člankom 13. Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.

2. Nedvojbeno je stoga utvrđeno da je okrivljenica HI, kao

odgovorna osoba trgovačkog društva ROTO ULAGANJA d.o.o., bila u obvezi dostave propisanih financijskih izvještaja s ostalom dokumentacijom radi javne objave u zakonom propisanom roku do 31. kolovoza 2021. za prethodnu kalendarsku 2020., a iz dokaza provedenog tijekom postupka, razvidno je da do dana Izdavanja izvatka iz registra godišnjih financijskih izvještaja za 2020., u čiju vjerodostojnoj nije bilo razloga sumnjati, nije dostavila godišnji financijski izvještaj i drugu dokumentaciju radi javne objave za 2020. niti Izjavu o neaktivnosti sukladno članku 30. stavku 9. Zakona o računovodstvu, budući je okrivljena pravna osoba bila poslovno neaktivna.

3. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud

okrivljenicu osnovano proglasio krivom zbog prekršaja koji joj je stavljen na teret optužnim prijedlogom, za što je dao valjane razloge, te da okrivljenica žalbenim navodima nije ničim dovela u sumnju pravilnost i zakonitost iste odluke.

4. Imajući u vidu pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj sud je utvrdio

da je izrečena novčana kazna okrivljenici pravilna i zakonita i da je primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju krivnje okrivljenice, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja (članak 36. Prekršajnog zakona). Naime, za prekršaj iz članka 42. stavka 1. točke 33. i stavka 2. Zakona o računovodstvu, u vrijeme počinjenja prekršaja bila je propisana novčana kazna za odgovornu osobu u pravnoj osobi u iznosu od 5.000,00 kuna do 20.000,00 kuna, dok je u međuvremenu 1. siječnja 2023. godine stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o računovodstvu („Narodne novine”, br. 114/22.), a koji za navedeni prekršaj propisuje novčanu kaznu za odgovornu osobu u iznosu od 660,00 eura do 2.650,00 eura (što je protuvrijednost od 4.972,77 kuna do 19.966,43 kuna, u skladu s fiksnim tečajem od 7,53450 kuna).

15. Sukladno odredbe članka 3. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona prema

počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.

1. Prema tome, budući da je Zakonom o računovodstvu („Narodne novine“,

broj: 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22.) propisan blaži minimum novčane kazne to je prema okrivljenoj odgovornoj osobi primijenjen novi Zakon jer je blaži za počinitelja.

2. Ispitujući odluku o izrečenoj novčanoj kazni, u smislu odredbe članka 36.

Prekršajnog zakona ovaj sud je, s obzirom na sve okolnosti koje se tiču djela i počinitelja, ocijenio da je novčana kazna izrečena u zakonom propisanim granicama i nije prestrogo odmjerena. Naime, prvostupanjski sud je kaznu okrivljenoj odgovornoj osobi izrekao ispod posebnog zakonom propisanog minimalnog iznosa, cijeneći olakotnim da je od prekršaja proteklo više od tri godine, stupanj krivnje okrivljenice – nesvjesni nehaj, kao i da je pravna osoba brisana iz sudskog registra, te otegotnim raniju prekršajnu osuđivanost okrivljenice. Izrečenu novčanu kaznu i ovaj sud smatra primjerenom težini i opasnosti djela te stupnju prekršajne odgovornosti okrivljene odgovorne osobe.

3. Prema odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona propisano je da

će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne. Stoga, ako okrivljenica u roku od petnaest dana od primitka ove presude plati dvije trećine prvostupanjskom presudom izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

4. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u

točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenicu određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 eura (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna sukladno ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.

5. Zbog navedenog, odlučeno je kao u izreci.

6. Ova presuda je pravomoćna.

U Zagrebu, 26. ožujka 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Sanja Radeljak, v.r.

Sanja Gospočić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.