Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1100/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu po sutkinji tog suda Mirjani Rubić u pravnoj stvari tužiteljica 1. JM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. EM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. IM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. AM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punom. OD Kamenar Milutin i dr. iz Rijeke, protiv tuženika TM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljica protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Senju poslovni broj Psp-11/2020 od 26. siječnja 2024., dana 26. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužiteljica te se ukida rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Senju poslovni broj Psp-11/2020 od 26. siječnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

I. Utvrđuje se da je Tuženik TM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao suposjed Tužiteljima JM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], EM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i AM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na način da je postavio ogradu i to električni pastir koji je postavljen na drvenim stupićima udaljenosti cca 2 m jedan od drugoga dužine ograde tj. opsega oko prijepora od 138 m i to počevši na sjeveru na rubu k. č. [katastarska čestica] ORANICA U [adresa] zk. ul. [broj ZK uloška] ko [katastarska općina] koji se proteže prema istoku kroz k. č. [katastarska čestica] PAŠNJAK ... površine 1223 čhv, ZK ul. [broj ZK uloška] u duljini od 8,94 m i k. č. [katastarska čestica] LIVADA LISKE ZK. ul. [broj ZK uloška] duljinom od 5,20 m, te se spušta u duljini od 2,36 m prema sjeveroistoku k. č. [katastarska čestica], te dužinom od 49,61 m, sjevernoistočne strane k. č. [katastarska čestica] [adresa] zk. ul. [broj ZK uloška] ko [katastarska općina] u površini od 315 m2, te na jugu a prema jugozapadu k. č. [katastarska čestica] [adresa] zk. ul. [broj ZK uloška] u duljini od 7,32 m i k. č. [katastarska čestica] ORANICA U [adresa] zk. ul. [broj ZK uloška] ko [katastarska općina] u duljini od 7,76 m te od jugozapada prema sjeverozapadu dužinom k. č. [katastarska čestica] od 46,61 m koji dio kat.čest. obuhvaća površinu od 451 m2 i na jugozapadu dijela k. č. [katastarska čestica] PAŠNJAK ... površine 1223 čhv, ZK ul. [broj ZK uloška], sve do ruba k. č. [katastarska čestica] na sjeveru, te je uklonio prirodnu granicu sasjekavši grmlje i stabala i maknuo zid na zapadu uz granicu sa k. č. [katastarska čestica] ko [katastarska općina], sve prema SKICI LICA MJESTA sačinjenog po UREDU OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE vl. ŠM od lipanj 2022. godine, Broj elaborata: 88 / 2022 označeno crvenom šrafurom, te SKICE LICA MJESTA 2 sačinjenog po UREDU OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE vl. ŠM od 15. prosinca 2022. godine, Broj elaborata: 88 / 2022, ukupne dužine ograde tj. opsega oko prijepora od 138m.

II. Nalaže se tuženome uspostaviti ranije posjedovno stanje na način da o svom trošku vrati zid koji je postojao prije učinjenog smetanja na zapadu uz granicu sa k. č. [katastarska čestica] ko [katastarska općina], te ukloni ogradu - električni pastir koji je postavljen na drvenim stupićima udaljenosti cca 2 m jedan od drugoga dužine ograde tj. opsega oko prijepora od 138 m počevši na sjeveru na rubu k. č. [katastarska čestica] ORANICA U [adresa] zk. ul. [broj ZK uloška] ko [katastarska općina] prema istoku kroz k. č. [katastarska čestica] PAŠNJAK ... površine 1223 čhv, ZK ul. [broj ZK uloška] u duljini od 8,94 m i k. č. [katastarska čestica] LIVADA LISKE ZK. ul. [broj ZK uloška] duljinom od 5,20 m, spuštajući se u duljini od 2,36 m prema sjeveroistoku k. č. [katastarska čestica], te duljinom od 49,61 m sjevernoistočne strane k. č. [katastarska čestica] [adresa] čhv zk. ul. [broj ZK uloška] ko [katastarska općina], na jugu a prema jugozapadu k. č. [katastarska čestica] [adresa] površine 340 čhv zk. ul. [broj ZK uloška] u duljini od 7,32 m i k. č. [katastarska čestica] ORANICA U [adresa] čhv zk. ul. [broj ZK uloška] ko [katastarska općina] u duljini od 7,76 m te od jugozapada prema sjeverozapadu dužinom k. č. [katastarska čestica] od 46,61 m i na jugozapadu dijela k. č. [katastarska čestica] PAŠNJAK ... površine 1223 čhv, ZK ul. [broj ZK uloška], sve do ruba k. č. [katastarska čestica] na sjeveru, sve prema SKICI LICA MJESTA sačinjenog po UREDU OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE vl. ŠM od lipnja 2022. godine, Broj elaborata: 88 / 2022 označeno crvenom šrafurom, koja ukupna dužina ograde-električnog pastira tj. opsega oko prijepora iznosi 138m, te SKICE LICA MJESTA 2 sačinjenog po UREDU OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE vl. ŠM od 15. prosinca 2022. godine, Broj elaborata: 88 / 2022, sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. Zabranjuje se tuženome svako takvo ili slično buduće smetanje posjeda, sve pod prijetnjom ovrhe.

IV. Nalaže se tuženome da tužiteljima naknadi troškove parničnog postupka.“.

2.Protiv citirane odluke žale se tužiteljice iz svih žalbenih razloga propisanih u čl. 353. st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje:ZPP) predlažući je ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

2.1.Na žalbu nije odgovoreno.

3.Žalba tužiteljica je osnovana.

4.Iako tužiteljice u žalbi navode da je podnose i zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, taj žalbeni razlog ne obrazlažu, a ispitujući pobijanu presudu u okviru ovlaštenja iz čl. 365. st.2. u svezi s čl. 381. ZPP-a utvrđeno je da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

4.1.Međutim, osnovano ističu tužiteljice žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

5.Predmet spora u žalbenoj fazi postupka je zahtjev tužiteljica za posjedovnom zaštitom nekretnina pobliže citiranih u izreci, a položenih u k. o. [katastarska općina] koje je prema navodima tužiteljica počinio tuženik na način da je postavio ogradu i to električnog pastira na drvenim stupićima međusobne udaljenosti cca 2 m jedan od drugoga dužine ograde tj. opsega oko prijepora od 138 m te što je uklonio prirodnu granicu sasjekavši grmlje i stabla te maknuo zid na zapadu uz granicu sa k. č. [katastarska čestica] ko [katastarska općina], uz zahtjev za uspostavu ranijeg posjedovnog stanja tako da tuženik o svom trošku vrati zid koji je postojao prije učinjenog smetanja na zapadu uz granicu sa k. č. [katastarska čestica] ko [katastarska općina], te ukloni ogradu - električni pastir koji je postavljen na drvenim stupićima udaljenosti cca 2 m jedan od drugoga dužine ograde tj. opsega oko prijepora od 138 m, uz zabranu mu svakog takvog daljnjeg i sličnog smetanja posjeda ubuduće.

6.Navedeni zahtjev sud prvog stupnja je kao neosnovan odbio u bitnom smatrajući kako je osnovan po tuženiku istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije budući tužiteljice nisu vidjele tko bi čin smetanja izvršio, već su tužbu instruirale u sumnji prema tuženiku s kojim imaju višegodišnje neriješene imovinskopravne odnose, odnosno nisu dokazale da bi čin smetanja počinio baš tuženik.

6.1.Osim toga, obzirom je prvotužiteljica JM u proljeće 2020. postavljene kolce i električnog pastira porušila/maknula, čime se poslužila samopomoći, prvostupanjski je sud smatrao kako u takvoj situaciji tužitelji nemaju pravo tražiti posjedovnu zaštitu.

7.Glede prigovora promašene pasivne legitimacije na strani tuženika za kojega je u obrazloženju navedeno kako je zbog toga tužbu valjalo odbaciti ali je ipak iz drugih razloga tužbeni zahtjev odbijen, prvostupanjskom sudu se ukazuje kako od aktivne odnosno pasivne građanskopravne legitimacije ne zavisi procesnopravna dopustivost raspravljanja o istaknutom tužbenom zahtjevu, već sadržaj meritorne odluke o građanskopravnoj osnovanosti istaknutog tužbenog zahtjeva, pa se dakle radi o prigovoru materijalnopravne prirode kod kojega se tužba ne odbacuje.

8.Nadalje, time što tužiteljice nisu vidjele tuženika kako bi neposredno počinio čin smetanja posjeda, za sada se ne bi moglo sa sigurnošću zaključivati kako nije dokazano da je počinio čin smetanja odnosno o nedostatku pasivne legitimacije na njegovoj strani.

8.1.Naime, čak i u situaciji da je utuženi čin počinio neposredno njegov sin, tuženik bi mogao biti pasivno legitimiran jer je u parnici za smetanje posjeda pasivno legitimirana svaka osoba koja je posjedniku oduzela posjed (ili ga uznemiravala), pa tako i ona koja je radeći po tom nalogu neposredno izvršila čin smetanja posjeda ili u čiju je korist smetanje izvršeno ako se nije ogradila od toga, na što se s osnovom u žalbi ukazuje.

9.Odredbom čl. 20. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) propisano je da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

9.1.Prema odredbi iz čl. 21. st. 1. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, a stavkom 2. istog članka propisano je da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Odredbom čl. 22. st. 1. istog zakona određeno je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

9.2.Konačno, odredbom je članka 27. stavka 1. ZVDSP propisano tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi mu sudska zaštita stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primijeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć).

9.3.Prema pravnoj teoriji pasivno legitimirana u postupku smetanja posjeda je osoba koja je poduzela čin smetanja, a to znači da će, u slučaju kada čin smetanja posjeda poduzme jedna osoba u korist druge osobe, biti moguće ponijeti tužbu protiv osobe neposrednog izvršitelja čina smetanja, ili protiv osobe po čijem je nalogu ta osoba postupala, ili protiv njih oboje. Onaj u čiju korist je druga osoba poduzela čin smetanja, s njegovim nalogom i bez njega, pasivno je legitimiran već samim time što je čin smetanja išao u njegovu korist (npr. on je njime stekao posjed), a on se nije od toga ogradio. Stoga je i osoba koja je za drugoga izvršila čin smetanja posjeda pasivno legitimirana.

9.4.I sudska praksa je u odnosu na postavljeno pitanje nepodijeljena, a prema toj praksi je pasivno legitimirana, u parnici zbog smetanja posjeda, svaka osoba koja je posjednika uznemiravala, odnosno oduzela mu posjed, pa tako i ona koja je postupala po nalogu trećega i ona u čiju je korist radnja obavljena a nije se od toga ogradila (tako i VSRH u odlukama Rev-1208/1996-2 od 8. siječnja 1998., Rev-1024/21 od 12. rujna 2023.).

10.Također se ne može prihvatiti kao pravilno ni izneseno stajalište prvostupanjskog suda o tome da tužiteljice nemaju pravo na sudsku zaštitu jer su se poslužile samopomoći iz čl. 27. ZV-a, budući rezultati postupka ne pružaju pouzdanu osnovu zaključivanju da su se tužiteljice poslužile institutom samopomoći vezano za radnje koje su kao čin smetanja posjeda navedene u ovoj tužbi a vremenski po saznanju tužiteljica smještene na dan 15. ožujka 2020.

11.Naime, protivno stavu prvostupanjskog suda, to nepobitno ne proizlazi iz kazivanja tužiteljice pod 1. MM, tužiteljice pod 2. EM, kao ni tuženika, a iz sadržaja spisa dalo bi se zaključiti da se uspostava odnosila na raniju radnju postavljanja kolaca s električnim pastirom, o čemu je iskazivala i svjedokinja AM, tuženikova supruga te svjedok NM koji se iskazao kao osoba koja je po ovlaštenju tužiteljica na predmetu spora kosio travu do postavljanja električnog pastira, što smješta u 2019. Ako su kolci s električnim pastirom postavljeni 2019. te izvršena uspostava, a nakon toga ponovo postavljeni, što su tužiteljice saznale u ožujku 2020., pa se i sada na zemljištu nalaze, onda se ne bi moglo zaključivati kako su tužiteljice posjedovnu zaštitu ostvarile korištenjem instituta samopomoći.

12.Pored toga, sve i da su tužiteljice uspostavile ranije stanje u odnosu na čin smetanja iz ožujka 2020., prema ocjeni žalbenog suda, sudska zaštita posjeda u primjeni odredbe članka 21. stavka 4. ZV nije isključena nakon što bi se tužiteljice poslužile dopuštenom samopomoći zato što zakonske odredbe koje reguliraju pitanje načina pružanja posjedovne zaštite zbog smetanja posjeda ne isključuju jedna drugu, odnosno posjedovna zaštita ostvarena putem dopuštene samopomoći ne dokida pravo i na sudsku zaštitu kao potpuniji oblik posjedovne zaštite. Iz sadržaja naprijed navedenih zakonskih odredaba proizlazi da su pravila postupka zbog smetanja posjeda tako postavljena da omogućuju što efikasniju zaštitu posjeda putem suda budući da posjedovna zaštita ostvarena putem dopuštene samopomoći, za razliku od one ostvarene putem suda, ne uključuju zabranu daljnjeg uznemiravanja, koja zabrana upravo daje efikasan smisao posjedovnoj zaštiti.

12.1.Stoga tužiteljice, čak i ako su se prethodno poslužile pravom na samopomoć (samozaštitu posjeda), ne bi gubile pravo u parničnom postupku zahtijevati posjedovnu zaštitu zabranom takvog i sličnog budućeg smetanja posjeda jer se upravo u toj zabrani očituje smisao posjedovne zaštite koju nije moguće ostvariti korištenjem samopomoći (tako i VSRH Rev-1225/22 od 16. svibnja 2023.)

13.Radi svega navedenog na temelju čl. 370. ZPP-a u svezi s odredbom iz čl. 381. ZPP-a pobijano je rješenje valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje.

14.U nastavljenom postupku, imajući u vidu primjedbe i upute uz ovog rješenja, prvostupanjski će sud, te da je čin smetanja posjeda svaki čin (akt) neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed ili ga se uznemirava u posjedu odnosno negira već postojeća faktična vlast, na temelju provedenih dokaza, eventualno ponovnim saslušanjem stranaka te izvođenjem drugih u skladu sa zakonom predloženih dokaza, dopuniti činjenično stanje tako što će raspraviti i utvrditi jesu li tužiteljice bile u posjedu predmeta spora i u tome zasmetane i na koji način te sve okolnosti bitne za ocjenu osnovanosti prigovora nedostatka pasivne legitimacije na strani tuženika, kao i vremena i opsega uspostave ranijeg stanja po tužiteljicama, nakon čega će ocjenom provedenih dokaza u smislu čl. 8. ZPP-a ponovo odlučiti o tužbenom zahtjevu, pri čemu će imati u vidu kako zahtjev glede ranijeg zida uz granicu sa k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije određen jer se ne znaju njegovi bitni elementi kao što su pobliži položaj, dimenzije i dužina, što je obvezan sadržaj tužbe (čl.186. ZPP-a).

15.Radi svega navedenog riješeno je kao u izreci, time da će novom odlukom sud prvog stupnja odlučiti i o ukupnim troškovima postupka (čl. 370. u svezi sa čl. 381. i čl. 166. st. 3. ZPP)

U Splitu, 26. ožujka 2025.

SUTKINJA

Mirjana Rubić