Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: R1 Ob-372/2019-95

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu Tatjani Škorić Radaković, u pravnoj stvari predlagatelja: 1. ŠZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Marku Rogiću, odvjetniku iz Rijeke i 2. ĐZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po posebnoj skrbnici ŠZN, dipl. pravnici, djelatnici Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka, Drage Gervaisa 7, Rijeka i protustranaka: 1. KZ iz [adresa], 2. HZ iz [adresa], 3. GZ iz [adresa], svi zastupani po punomoćnici Ani Srok Lopar, odvjetnici iz Rijeke, radi zabrane približavanja djetetu, 25. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I. Zabranjuje se protustrankama ĆZ, HZ i GZ, svi iz [adresa], Republike Srbija ostvarivanje osobnih s maloljetnom ĐZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenom **.**.2008. u Beogradu, Republika Srbija.

II. Nalaže se protustrankama ĆZ, HZ i GZ, svi iz [adresa], Republike Srbija da predlagateljima ŠZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i maloljetnoj ĐZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoj po ocu ŠZ naknade trošak ovog postupka u iznosu od 1.442,21 € u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj ŠZ, otac djeteta ĐZ podnio je dana 3. svibnja 2019. prijedlog ovom sudu protiv protustranaka ĆZ, HZ i GZ koji su srodnici djeteta po majci radi zabrane ostvarivanja osobnih odnosa zbog ponašanja koji su doveli do toga da ih se dijete boji.

2. Protustranke osporavaju prijedlog u cijelosti. Navode da su odnosi stranaka poremećeni, jer je otac odveo mlt. ĐZ iz [adresa] te da su obzirom na to pokrenuli razne sudske postupke u Republici Srbiji protiv njega. Sudskom odlukom da su regulirani osobni odnosi između njih i mlt. ĐZ čije priznanje su zatražili pred ovim sudom.

2.1. Protustranke su tijekom postupka dostavile u spis rješenje posl. br. R1- 227/2019 od 20. travnja 2021. kojim je priznata presude Prvog Osnovnog suda u Beogradu poslovni broj P2 br. 1202/17 od 29. svibnja 2019. (list 193-198 spisa) glede načina održavanja osobnih odnosa mlt. ĐZ s djedom i bakom KZ i HZ i tetom po majci GZ. Ovo rješenje je postalo pravomoćno 2. rujna 2021.

3. Maloljetnom djetetu ĐZ sud je rješenjem od 7. lipnja 2019. sukladno odredbi članka 240. stavak 1. točka 2. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19., 47/20., 49/23., 156/23. i 156/23. – dalje ObZ), imenovao posebnog skrbnika, ŠZN, dipl. pravnicu iz Rijeke, Centar za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica Rijeka.

4. Sud je u ovoj izvanparničnoj stvari donio rješenje poslovni broj R1 Ob- 372/2019 od 19. srpnja 2024. kojim je odlučio o prijedlogu predlagatelja na način da je istog prihvatio te je zabranio protustrankama ostvarivati osobne odnose sa mlt. ĐZ.

4.1. Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi je odlučujući o žalbi protustranaka protiv ovog rješenja odlučio rješenjem poslovni broj Gž Ob- 56/2024 od 28. studenog 2024. kojim je citirano rješenje prvog stupnja ukinuo te je predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak radi utvrđenja mogućnosti izricanja blažih mjera zaštite dobrobiti djeteta, što da je sud propustio utvrditi.

5. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, izvod iz matice rođenih za mlt. ĐZ s prijevodom na hrvatski jezik (list 7-10 spisa), dopis Gradskog centra za socijalni rad u Beogradu upućen Ministarstvu rada i socijalne politike Republike Srbije od 2. srpnja 2013. (list 11-12 spisa), ovjereni prijevod presude Prvog Osnovnog suda u Beogradu poslovni broj P2 br. 1202/17 od 29. svibnja 2019. (list 13-31 spisa), izvadak iz matice vjenčanih (list 31-33 spisa), zapisnik Druge policijske postaje Rijeka o intervenciji od 13. ožujka 2019. (list 34 spisa), medicinski nalazi za mlt. ĐZ (list 35-36, 139, 168 i 174 spisa), kaznena prijava (list 37-39 spisa), te u dokumentaciju dostavljenu po protustrankama i to zahtjev za potragom mlt. ĐZ (list 52 spisa), krivičnu prijavu (list 53 spisa), dopis Gradskog centra za socijalni rad u Beogradu upućen Prvom osnovnom sudu u Beogradu od 15. prosinca 2016. (list 54-55 spisa), sudske odluke bez prijevoda na hrvatski jezik (list 56-60 spisa), zatim prijedlog i mišljenje Centra za socijalnu skrb Rijeka (list 61-63 spisa), dopis Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (list 72 spisa), te nalaz i mišljenje psihologa (list 73 spisa), sudsku odluku bez prijevoda na hrvatski jezik, dopis Osnovne škole Milan Brozović upućen Centru za socijalnu skrb Rijeka od 3. svibnja 2019. (list 90-91 spisa), dokumentaciju predlagatelja koja se odnosi na vođenje postupaka u Republici Srbiji (list 97-133 spisa), fotografije protustranaka (list 154-164 spisa), dopis ODO Rijeka od 28. veljače 2020. (list 175 spisa), izvješće psihologa pri Centru za socijalnu skrb Rijeka od 7. veljače 2022. (list 218-219 spisa), kaznena prijava protustranaka protiv predlagatelja radi kaznenog djela ne provođenja odluke za zaštitu i dobrobit djeteta iz članka 173 stavka 1 KZD 11 (list 222-237 spisa), prijepis poruka s društvenih mreža dostavljenih od proustranaka (list 250-255 i 291-294 spisa), rješenje Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž Ovr Ob-75/2022 od 19. rujna 2022. (list 257-258 spisa), zamolnica Centra za socijalnu skrb Rijeka za pružanje međunarodne pravne pomoći Gradskom centru za socijalni rad u Beogradu za potrebe ovog postupka (list 267-268 spisa), odgovor Gradskog centra za socijalni rad u Beogradu (list 280-281 spisa) i zaključno mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Rijeka od 24. ožujka 2023. (list 287-288 spisa), korespondencija protustranaka u Republici Srbiji (list 316-321 spisa) i u rješenje Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž Ovr Ob- 3/2023 od 23. ožujka 2023. (list 322-324 spisa). Također je proveden dokaz saslušanjem predlagatelja i protustranaka GZ i ĆZ, koji u suglasno iskazivali, dok HZ nije pristupila na ročište radi saslušanja stranaka te je proveden razgovor suca sa djetetom na ročištu od 28. studenog 2019. (list 148 spisa). Izvršen je uvid u spis ovog suda poslovni broj Ovr-Ob-6/2022.

5.1. Sud je u ponovljenom postupku postupajući po uputi Županijskog suda u Rijeci, zatražio od posebne skrbnice da utvrdi volju djeteta u odnosu na mogućnosti ostvarivanja neizravnih osobnih odnosa sa protustrankama putem različitih sredstava komunikacije, slanjem pisma, darova ili u vidu davanja informacija u vezi s osobnim pravima djeteta, a potom je zatražio dopunu nalaza i mišljenja Hrvatskog zavoda i vještačenja po vještacima iz područja psihologije i psihijatrije na okolnost mogućnosti ostvarivanja neizravnih osobnih odnosa između mlt. ĐZ i protustranaka KZ, HZ i GZ na neizravan način ili u vidu davanja informacija, kao i mišljenje da li bi ograničavanje takve vrste osobnih odnosa imalo negativnog utjecaja na psihofizički razvoj i dobrobit maloljetnog djeteta, sve obzirom na djetetovo izraženo mišljenje. Također je izvršen uvid u spis ovog suda Kzd-112/2022.

6. Sud je pri donošenju ove odluke imao u vidu odredbe članka 120 stavka 1 i 4 ObZ, kojima je propisano da bake i djedovi, a i druge osobe, ako su dulje vrijeme živjele u obitelji s djetetom, koje osobe u načelu imaju pravo međusobno ostvarivati osobne odnose s unukom, odnosno maloljetnim djetetom, to pravo nemaju ukoliko je ostvarivanje istih u suprotnosti s dobrobiti djeteta.

6.1. Sud sukladno odredbi članka 123. stavak 1 i 2 ObZ-a, takvu odluku donosi u parničnom ili izvanparničnom postupku na prijedlog roditelja, djeteta ili Hrvatskog zavoda, tako da može iznimno ograničiti ili zabraniti pravo na ostvarivanje osobnih odnosa sa djetetom, ako bi to bilo nužno radi zaštite dobrobiti djeteta. Pri donošenju te odluke, sud je dužan ispitati postoji li mogućnost poduzimanja blažih mjera zaštite dobrobiti djeteta, voditi računa da ograničenje ili zabrana budu razmjerni potrebi da se zaštiti dobrobit djeteta i dužan je obrazložiti nužnost tih ograničenja ili zabrane. Također je sud imao u vidu da je odredbom članka 121. ObZ- a propisan oblik ostvarivanja osobnih odnosa sa djetetom, na izravan način, neizravan način te putem davanja informacija u vezi s osobnim pravima djeteta.

7. Sud je po provedenom dokaznom postupku ocijenio da je prijedlog predlagatelja u cijelosti osnovan, smatrajući nužnim zabraniti pravo protustrankama da ostvaruju osobne odnose s maloljetnom ĐZ te da je takva zabrana razmjerna potrebi da se zaštiti dobrobit djeteta, a da pritom nema mogućnosti poduzimanja blažih mjera zaštite dobrobiti djeteta.

8. Sud je u dokaznom postupku utvrdio slijedeće činjenice:

8.1. Pravomoćnom presudom Prvog Osnovnog suda u Beogradu poslovni broj P2 br. 1202/17 od 29. svibnja 2019., koja je priznata u Republici Hrvtaskoj, određeno je da će maloljetna ĐZ počev od 2018. ostvarivati osobne odnose s bakom, djedom i tetom po majci na način da će s njima provoditi prvu polovicu zimskih i prvu polovicu ljetnih praznika svake godine te tijekom godine ostvarivati video i audio kontakt, utorkom i četvrtkom predvečer nakon što dijete okonča svoje obveze u trajanju od po sat vremena (list 23-30 spisa).

8.2. Obitelj maloljetne ĐZ poznata Hrvatskom zavodu za socijalni rad (dalje: Hrvatski zavod) Centru iz ranijih postupaka koji su vođeni radi zaštite njenih prava i dobrobiti.

8.3. Maloljetna ĐZ je rođena je **.**.2008. U vrijeme pokretanja ovog postupka je imala 10 godina, a u vrijeme donošenja odluke je u dobi od 16 godina. Ide u treći razred srednje škole „The International Baccalaureate (BC)“ gdje je nastava na engleskom jeziku, dok je prva dva razreda srednje škole pohađala u gimnaziji u Opatiji. Kada završi srednju školu, planira upisati fakultet međunarodnog prava u Nizozemskoj. Živi s ocem ŠZ i pomajkom ĐZN na [adresa] i s oboje je u bliskim odnosima. ĐZ je rođena u izvanbračnoj zajednici svojih roditelja ŠZ i MZ u [adresa]. Majka joj je preminula u drugoj godini života te je se ne sjeća.

8.4. KZ i HZ su Srnini djed i baka po majci, a GZ je njezina tetka po majci. Žive u [adresa]. ĐZ je s njima u vrijeme dok je živjela u [adresa] ostvarivala osobne odnose.

8.5. Maloljetna ĐZ je zastupana po ocu podnijela kaznenu prijavu protiv protustranaka pred Općinskim sudom u Rijeci zbog kaznenog djela povrede djetetovih prava iz članka 177 stavak 2 KZ/11 (list 175 spisa).

8.6. Uvidom u spis ovog suda poslovni broj Kzd-112/2022 je utvrđeno da je 19. rujna 2022. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci podiglo protiv ovdje predlagatelja ŠZ optužnicu radi učina kaznenog djela neprovođenja sudske odluke za zaštitu dobrobiti djeteta iz članka 173 stavka 1 Kaznenog zakona te da isti nije pravomoćno okončan.

8.7. Posebna skrbnica je tijekom ovog postupka isprva obavila razgovor sa maloljetnom ĐZ koja je tada bila u dobi od 10 i pol godina. U razgovoru s njome maloljetna ĐZ joj je opisala niz događaja u kojima se zbog protustranaka osjećala neugodno, verbalizirala je u više navrata strah zbog njihovog ponašanja koja su neprestano bila usmjerena protiv njezinog oca. Protustranke da su agresivne, psuju i govore negativno drugima o njenom ocu. ĐZ je izričito navela da ne želi viđati baku, djeda i tetu po majci te je ostavila malu mogućnost da ih viđa u nazočnosti treće osobe ukoliko bi oni promijenili svoje ponašanje, no verbalizira strah što bi oni mogli učiniti njoj i njenom ocu. Sada ih se manje boji jer zna da bi otac pozvao policiju.

8.8. Hrvatski zavod Područni ured Rijeka je za potrebe ovog postupka pribavio podatke o izvršenoj obradi protustranaka u Republici Srbiji od Gradskog centra za socijalni rad u Beogradu, koji je provedenom razgovoru s protustrankama i terenskom izvidu dostavio izvješće Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Rijeka 23. veljače 2023. U istom se u bitnome navodi da protustranke izražavaju želju da održavaju redovne kontakte s maloljetnom ĐZ, jer se isti ne ostvaruju, a to da im teško pada, ĐZ im nedostaje, jer su emocionalno vezani za nju. Imaju dobre stambene uvjete te su u mogućnosti zadovoljiti njezine potrebe u periodima kada bude kod njih boravila, koji su određeni odlukom suda. Procijenjeno je da je motivacija protustranaka autentična i zasnovana na emocionalnoj vezi s djetetom te da iste imaju osigurane stambene uvjete da povremeno brinu o djetetu. Zaključno smatraju da je za pravilan rast i razvoj djeteta poželjno održavati osobne odnose s bliskim srodnicima pa da je uputno da se isti ostvaruju između maloljetne ĐZ i njenim srodnicima, bakom, djedom i tetom.

8.9. Po zaprimanju nalaza i mišljenja Gradskog centra za socijalni rad u Beogradu, Hrvatski zavod je u svom nalazu i mišljenju utvrdio da je ovo tijelo u ranijim dopisima, za vrijeme života predlagatelja u [adresa], izvijestilo o predanom i valjanom obnašanju očinske uloge ŠZ prema ĐZ te je procijenio da su razvojne i emocionalne potrebe zadovoljene. Također da je izvješćivalo o višestrukim intervencijama policije prema KZ, HZ i GZ, njihovim upadima u stan ŠZ, učestalim svađama i nasilnom ponašanju ispred maloljetne djevojčice, a da u sadašnjem izvještaju opisuje članove obitelji znatno drugačije nego u ranijim izvještajima gdje se predlagao uži opseg ostvarivanja osobnih odnosa između obitelji GZ i maloljetne ĐZ. Pritom da nije jasno na temelju čega je zabilježena drastična promjena u procjeni članova obitelji GZ i procjena istih kao sposobnih za samostalne kontakte s maloljetnom ĐZ, imajući u vidu da u međuvremenu nisu imali kontakt s njom izuzev spornih neugodnih situacija o kojima je isti ranije izvijestio. Hrvatski zavod je po obradi oca i djeteta u bitnome naveo da maloljetna ĐZ ima blizak odnos s ocem, osjeća se voljeno i zaštićeno, no da je odnos članova obitelji njene pokojne majke MZ vrlo konfliktan i za djevojčicu traumatizirajući uslijed učestalih verbalnih i fizičkih ispada od obitelji MZ. Obzirom na navedeno smatra da je u najboljem interesu djeteta da se zabrane osobni odnosi između maloljetnog djeteta i obitelji MZ. Međutim da se nakon zaprimanja njihove obrade, eventualno može razmotriti ostvarivanje osobnih odnosa pod nadzorom stručne osobe. Zaključno je mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Rijeka od 24. ožujka 2023. (list 287-288 spisa) da je potrebno podržati stav mlt. ĐZ kojim odbija održavati kontakte sa protustrankama koji je obrazložen tijekom ovog postupka i podržan od strane posebne skrbnice maloljetnog djeteta.

8.10. Vještaci su u nalazu i mišljenju naveli da se protustranke nisu odazvale vještačenju pa da su po provedenim obradama predlagatelja, oca i maloljetnog djeteta utvrdile da otac djeteta ne pokazuje dubljih psihopatoloških odstupanja ili značajnijih odstupanja na razini ličnosti koji bi govorili u prilog osobe s poremećajem osobnosti, već adekvatne roditeljske kompetencije te je u stanju interese maloljetne ĐZ staviti ispred svojih interesa. Pritom, otac prepoznaje potrebe mlt ĐZ i na njih adekvatno reagira. Maloljetna ĐZ ne pokazuje značajnijih odstupanja na razini osjećanja ili ponašanja. Proživljene traumatske i stresne situacije nisu u potpunosti prorađene te predstavljaju rizik za njen emocionalni razvoj. Otac je prepoznao navedeni rizik te je osigurao maloljetnoj ĐZ adekvatnu psihološku potporu. Dijete pokazuje intrapsihičku napetost kod opisivanja po njoj neugodnih stresnih događaja s članovima obitelji MZ, dominantno tetke GZ. Iskazuje i situacijske strahove kod susreta s tetkom, a što je vidljivo i iz nalaza stručnih službi škole koju je maloljetna ĐZ pohađala. Navedene događaje interpretira na način da bi ju obitelj pokojne majke odvojila od oca, koji joj je osoba primarne privrženosti. ĐZ je u vrijeme vještačenja u dobi od 14,5 godina, djevojčica je iznadprosječnih intelektualnih kapaciteta, razlikuje istinu od laži. Ne pokazuje poremećaja u ponašanju ili osjećanju koji bi ju priječili u iskazivanju vlastitog mišljenja. Tijekom različitih postupaka i pred različitim institucijama iskazala je svoju volju na način da se ne želi viđati s obitelji pokojne majke. Susrete s tetkom po majci i djedom i bakom po majci, opisuje kao traumatično iskustvo, a što je bilo vidljivo tijekom ranijih psihijatrijskih i psihologijskih pregleda, iskazivanja kod Posebne skrbnice, u Centru za socijalnu skrb i tijekom kliničkih pregleda koja su rađena u svrhu ovog vještačenja. Vještaci zaključno u svom mišljenju navode da je da otac mlt. ĐZ, ŠZ nema karakteristike osobe s poremećajem osobnosti niti iskazuje ikakve elemente dubljih psihopatoloških entiteta koji bi ga priječili u obnašanju roditeljskih dužnosti. Kompetentan je roditelj koji maloljetnoj ĐZ predstavlja kontinuitet roditeljske skrbi. Mlt. ĐZ je u dobi od 14,5 godina, ima razvijene kognitivne kapacitete te ne pokazuje poremećaje na razini osjećanja i ponašanja koji bi ju priječili u iskazivanju vlastitog mišljenja. Emocionalno vezana i privržena ocu te joj on predstavlja kontinuitet skrbi. Pritom, susrete s tetkom po majci i djedom i bakom po majci, dijete opisuje kao traumatično iskustvo. Opis događaja vještaci procjenjuju u potpunosti autentičnim. Navedena iskustva nisu u potpunosti prorađena te predstavljaju rizik za njen emocionalni razvoj. Maloljetna ĐZ iskazala je svoju volju na način da se ne želi viđati s obitelji pokojne majke te su vještaci mišljenja da je njenu volju s obzirom na sve navedeno treba uvažiti. Pritom, vještaci nisu mogli provesti psihologijsko-psihijatrijsku obradu protustranaka, jer se iste nisu odazvale pozivu za vještačenja bez da su to opravdale, a jednako tako nisu ni uplatile predujam na ime troškova provođenja vještačenja, što je sud posebno cijenio.

8.11. Uvidom u spis ovog suda Ovr Ob-6/2022, utvrđeno je da je ovaj sud rješenjem od 22. prosinca 2023. odbio prijedlog za ovrhu radi ostvarivanja osobnih odnosa ovrhovoditelja KZ, HZ i GZ s maloljetnom ĐZ te je Županijski sud u Zagrebu rješenjem poslovni broj Gž Ovr Ob-4/2024 od 19. ožujka 2024. odbio žalbu protustranaka i potvrdio navedeno rješenje. Sud je u tom postupku odluku utemeljio na odredbi članka 525. st. 2. ObZ-a, prema kojoj će sud odbiti prijedlog za ovrhu ukoliko se dijete starije od 14 godina tome protivi, a maloljetna ĐZ, tada u dobi od 15 godina je u tom postupku u više navrata posebnoj skrbnici izrazila da ne želi ostvarivati osobne odnose s bakom i djedom po majci i maminom sestrom.

9. Posebna skrbnica je, postupajući po nalogu suda, navela da je maloljetna ĐZ sada u dobi od navršenih 16 godina, da je u zakazanom terminu pristupila u pratnji oca, a razgovor sa njom je obavljen nasamo. Posebna skrbnica ju je upoznala s ukidnom odlukom višeg suda i odlukom ovog suda kojom je pozvana dati svoje mišljenje o drugim oblicima ostvarivanja osobnih odnosa s protustrankama te je u potpunosti razumjela sva pojašnjenja. ĐZ je izričito iskazala da ni na koji način ne želi ostvarivati osobne odnose sa svojom tetom, bakom i djedom po majci pa niti na neizravan način putem sredstava komunikacije (telefon, mobitel, mail, društvene mreže), slanjem pisama, darova ili davanjem informacija u vezi s osobnim pravima djeteta zbog razloga koje je u više navrata isticala tijekom trajanja ovog postupka i ovršnog postupka koji se pred ovim sudom vodio pod poslovnim broj Ovr Ob-6/2022 te da ne želi da isti išta znaju o njoj.

10. U ponovljenom postupku Hrvatski zavod je postupajući po nalogu suda naveo da ustraje kod svog prijedloga da se osobni odnosi između maloljetnog djeteta i protustranaka ne ostvaruju ni na koji način, a smatrajući potrebnim podržati i uvažiti djetetovo mišljenje.

11. Vještaci su u dopuni nalaza i mišljenja naveli da je maloljetna ĐZ aktualno u dobi od navršenih 16 godina, redovito pohađa srednju školu, a u slobodno vrijeme upražnjava različite aktivnosti koje joj predstavljaju zadovoljstvo. Svoj život opisuje lijepim. Dobro se slaže s ocem. Kod ĐZ se ne evidentiraju psihičke smetnje. Afektivno je topla, a njeni osjećaji u skladu su s onim što joj se u životu događa. Njeni interesi su u skladu s njenom dobi. ĐZ na izričit upit da li bi ostvarivala ikakve osobne odnose s djedom bakom i tetom, ističe da prema njima ne osjeća bliskost, da s njima ne želi dijeliti nikakve informacije o sebi, niti biti u izravnim ili neizravnim odnosima. Vještaci zaključno smatraju da odluku maloljetne ĐZ o neostvarivanju neizravnih osobnih odnosa sa tetom, bakom i djedom po majci, putem različitih sredstava komunikacije, slanjem pisama, darova ili davanjem informacija u vezi s osobnim pravima djeteta treba poštivati i uvažiti te da ograničavanje takve vrste osobnih odnosa nema negativni utjecaj na psihofizički razvoj i dobrobit maloljetnog djeteta. Navedenom ide u prilog što ĐZ iskazuje da s imenovanim članovima obitelji ne osjeća bliskost, da nije emotivno s njima povezana te jasno iskazuje da sa njima ni na koji način ne želi ostvarivati osobne odnose. Pritom iskazuje da joj članovi obitelji GZ spontano ne padaju na pamet, a kada ih se sjeti da zna osjećati nelagodu. Vještaci zaključno navode da bi, obzirom na Srnin jasan stav i njene osjećaje, prisiljavanje iste na ostvarivanje odnosa (izravnih i neizravnih) s obitelji GZ, moglo polučiti negativne posljedice po njen psihofizički razvoj.

11.1. Vještak Tanja Grahovac Juretić je na ročištu održanom 21. ožujka 2025. usmeno iznijela zajednički nalaz i mišljenje vještaka te je odgovorila na primjedbe i pitanja stranaka. Vještak je u bitnome da je dopuna vještačenja učinjena dvije godine nakon osnovnog vještačenja te da je ĐZ ponovno vrlo jasno iskazala svoje mišljenje da ne želi održavati nikakav kontakt iz istih razloga. Vještaci da su ocijenili da maloljetna ĐZ vodi miran i stabilan život, ide u školu te da otac o njoj adekvatno skrbi te da vrlo jasno izražava svoje mišljenje za koje smatraju da ga je potrebno podržati, tim više što ne osjeća ikakvu povezanost s protustrankama. Osobni odnosi s bakom, djedom i tetom maloljetna ĐZ doživljava kao ugrožavajuće te da se dosad isti nisu ostvarivali upravo zbog njezinog odbijanja. Prema svemu što je maloljetna ĐZ rekla i sukladno rezultatima vještačenja, imenovani vještak ocjenjuje da bi ostvarivanje osobnih odnosa između djeteta i protustranaka, koja ona osobno doživljava kao ugrožavajuće, protivno volji djeteta, zapravo značilo da se dijete svjesno dovodi u situaciju u kojoj će biti izloženo traumatičnom iskustvu, obzirom na strah od protustranaka kao posljedicu ranijih događaja, a što ocjenjuje ugrožavajućim za djetetov psihofizički razvoj. Na pitanje predlagatelja, vještak je navela da prilikom Srnine obrade nisu uočili nikakvu izraslinu na Srninom vratu, a radi se o vidljivom mjestu. Na pitanja protustranaka, vještak je pojasnila da su prilikom provođenja osnovnog vještačenja, vještaci svoj zaključak temeljili prvenstveno na psihijatrijskom pregledu i psihologijskom testiranju, prilikom čega su utvrdili fizički status djeteta i njegovo aktualno stanje obzirom na predmetnu situaciju, kao i na psihodijagnostičkoj obradi koja objektivizira sam pregled psihijatra. Pritom da dokumentaciju u spisu uzimaju u obzir, no da svoj zaključak i mišljenje temelje na vlastitom ispitivanju.

12. Protustranke su osporile nalaz i mišljenje te dopunu vještačenja. Prvenstveno su navele da nisu mogle prisustvovati osnovnom vještačenju, no da o tome nisu prethodno obavijestile sud, niti su uplatile predujam za provođenje vještačenja. U pisanom podnesku od 12. svibnja 2023. isticale su da su rješenje o određivanju vještačenja putem punomoćnika zaprimile u ponedjeljak 8. svibnja 2023. godine i da su taj dan predvečer došle u Rijeku, kako bi prisustvovale ročištu koje se održalo pred ovim sudom u predmetu poslovnog broja Ovr Ob-6/2022 upravo tog istog dana, 9. svibnja 2023. godine. U podnesku od 18. kolovoza 2023. protustranke su putem punomoćnika, očitujući se na nalaz i mišljenje, navele da na termin vještačenja dana 8. svibnja 2023. godine nisu stigle budući za isto nisu pravovremeno znale, a da na termin 10. svibnja 2023. godine nisu bili u mogućnosti pristupiti zbog lošeg zdravstvenog stanja djeda i bake mlt. ĐZ, ĆZ i HZ i zbog zaprimljenog podneska predlagatelja u kojem jasno navodi da ĐZ neće sudjelovati u vještačenju, a pored navedenog da je Ana Elez 9. i 10. svibnja 2023. godine zvala na broj Klinike, kada je nakon provjere istoj rečeno da nitko nije na zakazane termine pristupio što da dovodi u sumnju navode iz samog nalaza. Nadalje, protustranka GZ je na ročištu od 21. ožujka 2025. proturječno ovim nvim navodima navela da su protustranke zajedno doputovale u Hrvatsku 9. svibnja 2023., kojeg dana je bilo određeno ročište u ovršnom predmetu radi ovrhe odluke o ostvarivanju osobnih odnosa između ovdje stranaka pred ovim sudom, na kojem su iste sudjelovale te da je s ocem ĆZ došla u Klinički Bolnički Centar 10. svibnja 2023. da bi se odazvala vještačenju, da je pitala na ulazu da bude upućena gdje se vještakinje nalaze, no da osoba koja se tamo nalazila nije znala ih uputiti. Također da je nazivala telefonski broj ustanove KBC prije i poslije neposrednog dolaska te da nitko nije znao reći gdje se vještakinje nalaze.

12.1. Na upit suda iz kojeg razloga su protustranke ranije navodile da nisu mogla pristupiti vještačenju u pisanim podnescima, a sada iskazuje drugačije, da je bila na Klinici za psihijatriju 10. svibnja 2023., protustranka GZ je na istom ročištu navela da ne zna što je odvjetnica pisala u podnescima te da ju je nepravovremeno obavještavala o radnjama u postupku. Imenovana odvjetnica je otkazala punomoć protustrankama na tom ročištu na zapisnik, uslijed čega ima dužnost zastupati protustranke idućih 30 dana.

12.2. Vještak je na ročištu pojasnila da na Klinici nema portira ili zaštitara, niti da postoje prijavnice za pacijente ili druge osobe koje se javljaju radi vještačenja. Vještakinje da su čekale 15 minuta prije provođenja vještačenja na oba ulaza i rekle osoblju da će biti vještačenje. Potrebno je pokucati i pitati te postoji zvono na koje se može pozvoniti. Ranije da se nije događalo da ih pozvana osoba nije našla. Razgovor su održale u ordinaciji na kojoj piše ime vještaka Tanje Grahovac Juretić, koja se nalazi na drugom katu, a ulazi se sa terase. 9. svibnja 2023. nitko nije došao radi vještačenja od stranaka. Vještakinje nisu obavijestile sud i protustranke o tom terminu, već su ga dogovorili s ocem da dovede dijete i da se provede interakcija, no otac s djetetom nije došao, nego tek 15. svibnja 2023., radi obrade i testiranja djeteta.

12.3. Protustranke nisu ničim osporile usmena razjašnjenja koja je vještakinja dala na ročištu od od 21. ožujka 2025. Protustranka GZ je navela da je voljna odazvati se eventualnom dopunskom vještačenju ukoliko sud to naloži svojom odlukom.

12.4. Vještak je na upit suda navela da smatra da bi ponovno izlaganje djeteta provođenju vještačenja, odnosno interakciji stranaka, a obzirom na njeno mišljenje, bilo bi traumatizirajuće ju izlagati svemu što je protivno ovom njenom stavu.

12.5. Sud primjedbe protustranaka da nisu sudjelovale u vještačenju odbija u cijelosti kao neosnovane. Naime, protustranke su rješenje o određivanju kombiniranog vještačenja protustranke zaprimile putem punomoćnika 8. svibnja 2023., a 9. svibnja 2023. su bile u Republici Hrvatskoj za potrebe sudjelovanja u ovršnom postupku na ročištu koje je u tom predmetu zakazano i održano tog istog dana, 9. svibnja 2023. od 11,30 do 11,50 sati. Međutim, protustranke nisu pristupile na Kliniku za psihijatriju niti 10. svibnja 2023. radi vještačenja, jer očito nisu imale namjeru istom se odazvati, tim više što za isti nikada nisu uplatile predujam. Ostale tvrdnje koje protustranke naknadno ističu u svojim podnescima nakon provedenog vještačenja su prilagođene potrebama uspjeha u ovom sporu te iste sud ocjenjuje u cijelosti neistinitima, obzirom da nisu ničim dokazane. Da su protustranke doista bile bolesne 10. svibnja 2023. ili nisu mogle pristupiti, a imale su takvu namjeru, tada bi obavijestile sud o tome putem punomoćnika i zatražile odgodu termina upravo tog dana 10. svibnja 2023., što nisu učinile. Iako se obrada i testiranje djeteta održalo 15. svibnja 2023., kojem protustranke nisu bile nazočne, vještaci su time udovoljili drugom dijelu zadaće suda da procijene potrebe djeteta, daju ocjenu kvalitete odnosa između djeteta i oca djeteta te da navedu razloge možebitnog neodržavanja ili odbijanja kontakta djeteta s protustrankama.

12.6. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda i vještaka s dopunom, kao stručne i izrađene prema pravilima struke. Iste prihvaćaju predlagatelj i posebna skrbnica maloljetna djeteta, dok ih protustranke neosnovano osporavaju, ne predlažući provođenje novog vještačenja. Vještaci su izvršili uvid u dokumentaciju u spisu te su vještačenje proveli sa strankama koje su se odzvale prema zadaći suda te zaključak utemeljile na psihijatrijskom pregledu, psihologijskom testiranju i psiho dijagnostičkoj obradi oca i djeteta. Protustranke se nisu odazvale vještačenju, jednako kao i u dosadašnjem tijeku postupka već su se pozivale na nalaz i mišljenje Gradskog centra za socijalni rad u Beogradu. Stoga sud ne vjeruje navode protustranke GZ da bi se odazvala novom vještačenju i za isto platila predujam.

13. Sud je ocijenio da je u dovoljnoj mjeri raspravio sva pitanja koja su bitna za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari te da provođenje daljnjih dokaza nije potrebno. Također je sud ocijenio da ponovno provođenje dokaza saslušanjem stranaka nije potrebno. Stranke su dale iskaz na ročištu održanom 27. rujna 2019. o svim bitnim činjenicama, a okolnosti se od tada nisu mijenjale. Stranke od pokretanja ovog postupka ne ostvaruju osobne odnose, dakle posljednjih 6 godina, pa se ovim dokazom ne bi utvrdile neke nove činjenice.

14. Sud je utvrdio da su protustranke ugrožavajuće za maloljetnu ĐZ, iako motivirani i zainteresirani da se s njome druže, to su u prošlosti činili nasilnim putem ne poštivajući volju djeteta i stavljajući svoje želje i interese u prvi plan, slijedom čega se kod djeteta stvorio osjećaj straha i odbojnosti prema njima. Ovakva ponašanja protustranaka prema predlagateljima evidentirao je i Gradski Centar za socijalni rad u Beogradu, u kojima je intervenirala i policija. Osim toga, protustranke su svojim ponašanjem u ovom postupku pokazali da ne poštuju odluke ovog suda i Hrvatskog zavoda kojem se nisu odazvali radi obrade, slijedom čega je isti bio primoran tražiti stručnu pomoć nadležnog tijela u Republici Srbiji. Protustranke se nisu odazvale provođenju vještačenja koje je odredio ovaj sud, niti su prethodno opravdali svoj izostanak, a tijekom postupka su u više navrata navodili da nemaju namjere istom se podvrgnuti u Republici Hrvatskoj. Sve navedeno upućuje na zaključak da su njihova ponašanja samovoljna, nepredvidljiva i za maloljetnu ĐZ uznemiravajuća, što je znatno doprinijelo stvaranju straha kod djeteta. Vještačenjem je utvrđeno da se kod maloljetne ĐZ otpor za ostvarivanje osobnih odnosa sa skrbnicima stvorio upravo zbog opisanih ponašanja protustranka i u Republici Srbiji i u Republici Hrvatskoj, uslijed čega je dijete iste odbijalo tijekom posljenjdih 6 godina. Osim toga, vještak je utvrdio da bi prisiljavanje djeteta da iste ostvaruje dovelo do pogoršanja njezinog daljnjeg rasta i razvoja. Sve navedeno opravdava nužnost zabrane ostvarivanja osobnih odnosa protustranaka s djetetom, a ponajviše to što bi se dijete izlaganjem ostvarivanju osobnih odnosa protivno njenoj volji, svjesno izložilo strahu i traumatizirajućim situacijama, što prema ocjeni vještaka, samo po sebi predstavlja ugrozu djeteta u njezinom daljem psihofizičkom razvoju. Sud slijedom ovih utvrđenja ocjenjuje da je nužno zabraniti ostvarivanje osobnih odnosa između djeteta i njenih srodnika i time osigurati dobrobiti djeteta i stabilan psihofizički razvoj u mirnom i podržavajućem okruženju u obitelji oca s kojim stanuje, raste i razvija se.

15. Sud je također utvrdio da bi ostvarivanje osobnih odnosa na neizravan način ili u vidu davanja informacija o djetetu dovelo do istih posljedica, odnosno da bi predstavljalo traumatično iskustvo za dijete, slijedom čega izlaganje tome predstavlja svjesno ugrožavanje djeteta pa da stoga sud ocjenjuje da nisu ispunjeni uvjeti da se izreknu blaže mjere ograničavanjem ostvarivanja osobnih odnosa na takav način te da je takva zabrana u potpunosti razmjerna potrebi da se zaštiti dobrobit djeteta.

15.1. Ovim tvrdnjama govori u prilog i ponašanje protustranke GZ na sudu na ročištu održanom 21. ožujka 2023. Imenovana je svojim ponašanjem, stavom i usmenim navodima, svjesno i izričito odbila postupiti po odluci ovog suda kojom se udaljava iz sudnice radi remećenja reda i procesne discipline, a nakon što je u više navrata upozorena da to ne smije činiti i da će biti udaljena, ukoliko isto nastavi činiti, već je upadala u riječ sucu, vještaku, predlagatelju i svojoj odvjetnici te je sud bio primoran zatražiti asistenciju pravosudne policije da istu udalji iz sudnice, kako bi tijek rasprave bio nesmetan. Sud iz ovakvog ponašanja zaključuje da protustranka GZ ne samo da ne poštuje sud i sudionike ovog postupka, nego i da ne poštuje pravila, ne može kontrolirati svoje emocije i da je verbalno nasilna. Uslijed navedenog, sud je dobio neposredan dojam o ponašanju ove protustranke na koje su ukazivali upravo predlagatelji u ovom postupku. Sud vjeruje navodima iz iskaza predlagatelja i maloljetne ĐZ da su protustranke željele nasilno ući u njihovu kuću i da su pritom lupale i vikale na vratima, a nakon što su bez najave došle u školu djeteta, uslijed čega se dijete prestrašilo i nakon kojih događaja uporno odbija daljnji kontakt s protustrankama, a imajući u vidu da vještaci ove navode djeteta i tako izraženu volju djeteta ocjenjuju u potpunosti autentičnom. Iako su protustranke zatražile da se iste ponovno pozovu radi vještačenja, sud isto nije određivao, jer bi se dijete izložilo nepotrebno traumatskom iskustvu, kako je to ocijenila vještak Tanja Grahovac Juretić, te neosnovano pogodovalo protustrankama, koje po mišljenju ovog suda trebaju snositi posljedice vlastitih odluka i vlastitog ponašanja. U ovom postupku protustranke su pokazale da se ne ustežu upotrijebiti bilo koje sredstvo da dobiju što žele, da su fiksirane na maloljetno dijete koje ih odbija vidjeti, a do čega su doveli svojim ponašanjem pred djetetom i njegovim ocem i u Republici Srbiji i u Republici Hrvatskoj te da prema načelu da cilj opravdava sredstvo manipuliraju istinom i neistinito prikazuju činjenice na sudu, kako bi ostvarile uspjeh u ovom sporu. Takvim svojim ponašanjem, protustranke su dijete izložile nasilju, a neprihvaćanjem odluka ovog suda, protustranke su protivno dobrobiti djeteta isto izložile dugotrajnom vođenju ne samo ovog postupka, nego i ovršnog postupka u predmetu ovog suda poslovni broj Ovr Ob-6/2022, koji je pravomoćno okončan odbijanjem prijedloga za ovrhu. Naime, maloljetna ĐZ je u posljednjih šest godina bila izložena višekratnim pozivanju radi razgovora i vještačenja, pri čemu se trebala prisjećati i opisivati iskustva s protustrankama, koja su vještaci okarakterizirali kao traumatična za dijete, jer kod djeteta izazivaju strah, što potvrđuje da stranke ne prežu ni od toga da izlože dijete traumi kako da bi ispunile vlastite potrebe.

16. Cijeneći sve utvrđeno, sud je primjenom citiranih odredbi ObZ-a, donio odluku kao u izreci ovog rješenja.

17. O troškovima ovog izvanparničnog postupka, sud je odlučio primjenom odredbe članka 366 ObZ-a, vodeći računa o svim okolnostima ovog slučaja. Predlagatelji su bili primorani pokrenuti ovaj postupak u kojem su u cijelosti uspjeli jer je sud ocijenio da je zabrana ostvarivanja osobnih odnosa u dobrobiti djeteta. Slijedom iznijetog, protustranke su predlagateljima dužne naknaditi prouzročene troškove za vođenje ovog postupka i to za zastupanje putem punomoćnika – odvjetnika. Sud je predlagateljima dosudio po poduzetoj radnji odvjetnika 50 bodova sukladno Tbr. 16.1 alineja 3 važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika kako je to zatraženo prema troškovniku (list 238-239 spisa).Protustranke su dužne predlagateljima naknaditi trošak zastupanja po punomoćniku - odvjetniku i to za sastav prijedloga, zastupanje na 7 ročišta od 11. srpnja 2019., 27. rujna 2019., 12. studenog 2019., 19. veljače 2020., 2. prosinca 2020., 7. veljače 2022. i 1. lipnja 2022. te za sastav 5 podnesaka i to od 30. srpnja 2019., 7. studenog 2019., 12. studenog 2019., 20. prosinca 2019., 3. ožujka 2020., dakle, ukupno 1.300,00 € i s pripadajućim PDV-om od 25%, ukupno 1.625,00 €.

17.1. Budući su protustranke uspjele u žalbenom postupku, njihov trošak zastupanja po punomoćniku - odvjetniku je iznosio 156,25 € za sastav žalbe s pripadajućim PDV-om od 25% i trošak sudske pristojbe na žalbu od 26,54 €. Stoga su prebijanjem navedenih iznosa, protustranke su dužne predlagateljima naknaditi trošak u iznosu od 1.442,21 €.

U Rijeci 25. ožujka 2025.

Sudac:

Tatjana Škorić Radaković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se uložiti žalba u roku od 15 dana od primitka istog. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.

DNA:

- pun. 1. predlagatelja

- posebnoj skrbnici 2. predlagateljice

- pun. protustranaka