REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] P 5

Poslovni broj: Us I-1082/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu kojeg je pokrenuo tužitelj PF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćeniku Marinu Folu, odvjetniku u Puli, Dalmatinova 4, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 25. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-05/23- 26/195, URBROJ: 531-03-4-2-24-3 od 28. svibnja 2024. i rješenja Istarske županije, Grada Umaga, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje KLASA: UP/I-361-05/13-02/2325, URBROJ: 2163-9-06/24-23-20 od 31. kolovoza 2023.,

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula KLASA: UP/I-361-05/17- 06/314, URBROJ: 2163/1-18-06/1-23-9 od 27. veljače 2023., odbijen je zahtjev tužitelja za donošenje rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu i pomoćnu građevinu izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/II-361-05/23-26/195, URBROJ: 531-03-4- 2-24-3 od 28. svibnja 2024., točkom 1. poništio rješenje Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula KLASA: UP/I-361-05/17-06/314, URBROJ: 2163/1-18-06/1-23-9 od 27. veljače 2023.,dok je točkom 2. odbio zahtjev žalitelja za donošenje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (jednostavne stambene i pomoćne zgrade), izgrađenih na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3. Tužitelj je ovom Sudu pravodobno podnio tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi da drugostupanjsko tijelo smatra da je prvostupanjsko tijelo pogrešno utvrdilo činjenice iako iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja da proizlaze isti zaključci kao i iz drugostupanjske odluke, pri čemu su korišteni isti i slični dokazi (DOF5/2011, te DOF5/2014, DOF5/2020. Obzirom na navedeno da uopće nisu jasni razlozi, niti je to drugostupanjsko tijelo obrazložilo, za zaključak koje su to činjenice prvostupanjskog tijela pogrešno utvrđene kada su oba tijela provela gotovo iste dokaze i donijele iste zaključke te je poništenje prvostupanjskog rješenja, a zatim donošenje drugostupanjskog rješenja kojim se odbija zahtjev za ozakonjenje, kontradiktorno. Navodi da ako je nešto vidljivo na DOF5/2011 i izvedeno na način prikazan snimkom izvedenog stanja isto da je, sukladno ZPNIZ, podobno da se za njega izda rješenje o izvedenom stanju jer udovoljava uvjetima iz članka 2 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12, 143/13, 65/17, 14/19 - ZPNIZ) pri tome valja imati u vidu (barem prema obrazloženju) da je prvostupanjsko tijelo izvršilo uvid u DOF5/2011 te utvrdilo da jednostavna zgrada nije nedvojbeno vidljiva, zatim da je zatražilo od predlagatelja Uvjerenje DGU, koje je predlagatelj nedvojbeno priložio spisu (Uvjerenje DGU od 16.5.2022.). Pri čemu prvostupanjsko tijelo neprekidno u obrazloženju koristi pojam "zgrada", a u izreci rješenja je odbijen zahtjev za "jednostavnu i pomoćnu građevinu", dok se iz Uvjerenja DGU jasno proizlazi da su zgrade vidljive na digitalnoj ortofoto karti izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. Iz Zakona da proizlazi da je za ispunjavanje uvjeta za izdavanje rješenja o izvedenom stanju potrebno (alternativno) ili vidljivost na DOF5/2011 ili Uvjerenje DGU (na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011.). U svom Zaključku od 21. srpnja 2020. prvostupanjsko tijelo da poziva predlagatelja da priloži Uvjerenje od strane DGU da je predmetna jednostavna zgrada izgrađena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nedvojbeno vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti DGU izgrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke da izdaje uvjerenje. Obzirom da je predlagatelj nakon Zaključka prvostupanjskog tijela priložio Uvjerenje DGU od 16. svibnja 2022. u kojemu stoji da su zgrade identificirane temeljem priloga zahtjevu vidljive na digitalnoj ortofoto karti DGU koja je izdana na temelju aerofotogrametrijsog snimanja do 21. lipnja 2011. to da je, sukladno članku 2. stavku 2. ZPNIZ, razriješena dilema glede dvojbe jeli se zgrade izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljive na DOF5/2011 ili na drugoj digitalnoj ortofoto karti DGU. Kada je javna isprava izdana od strane DGU da se predmnijeva da je njezin sadržaj istinit, a posebno kada ga prvostupanjsko/drugostupanjsko tijelo ne dovodi u pitanje. Prvostupanjsko tijelo da prvo dvoji jeli se zgrade vide na DOF5/2011, kada mu se priloži Uvjerenje DGU od 16. svibnja 2022. koje navodi da su zgrade vidljive, prvostupanjsko tijelo da zaključuje da one sigurno nisu vidljive na DOF5/2011, a što zakon, u krajnju ruku, niti ne traži, jer zato upravo i postoji Uvjerenje DGU koje mora otkloniti svaku sumnju, te se poziva na odluku U-zpz-15/17 od 21. ožujka 2018. VSRH, te ističe i da VSRH navodi da se zgrada (zgrade) mogu ozakoniti ako su vidljive na drugoj digitalnoj ortofoto karti DGU izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. Nadalje, prvostupanjski sud da navodi da u konkretnom slučaju nema nadogradnje te da zato nije pozvao predlagatelja da ukloni nadogradnju, a kako bi se ozakonio objekt bez izvršene nadogradnje. Iz fotografija koje tužitelj prilaže da je potpuno razvidno da postoji osnovni objekt i nadogradnja nadstrešnice koja da nije predmet ozakonjenja i koja da je izvedena u laganoj montažnoj konstrukciji i koja se može ukloniti bez ikakvih problema jer da nije vezana na osnovni objekt. Tužitelj da je nedvojbeno dodao (dogradio) ili bolje rečeno, obzirom je nadstrešnica montažne konstrukcije, postavio nadstrešnicu i time promijenio boju pokrova i ništa više dok su osnovna i pomoćna zgrada identične DOF5/2011 i snimku izvedenog stanja koji je priložen zahtjevu za ozakonjenje. Predmetna nadstrešnica da je pričvršćena samo vijcima i običnim ručnim ključem da se može demontirati i dovesti u razinu osnovnih zgrada vidljivih sukladno DGU od 16. svibnja 2022. Čak da je iz foto 1 potpuno razvidno da se nadstrešnica samo oslanja na krajnji rub vertikalne aluminijske konstrukcije i koja nadstrešnica služi isključivo boljoj zaštiti predmetnog objekta. U praksi da je uobičajeno da se u takvim i sličnim slučajevima nadležno tijelo u praksi poziva predlagatelje da uklone nadstrešnice (sukladno članku 20 ZPNIZ) koje se eventualno ne vide na snimci iz 2011., ako je zgrada vidljiva na DOF5/2011 i/ili na drugoj ortofoto karti DGU ili se izdaje rješenje o izvedenom stanju, ali bez nadstrešnice tj. u osnovnim gabaritima zgrade. Također, izmjena pokrova zbog zaštite objekta nije, da po mišljenju tužitelja, osnov za odbijanje zahtjeva jer bi i bez pokrova, sukladno članku 2. stavak 1 ZPNIZ, zgrada imala uvjete za ozakonjenje. Ako predlagatelji (podnositelji zahtjeva za ozakonjenjem) ne mogu u postupku dokazivati postojanje zgrade izgrađene prije 21. lipnja 2011. drugim dokazima (na pr. svjedocima, fotografijama i sl.) onda da niti upravna tijela isto ne smije dokazivati drugim dokazima, a što proizlazi i iz odluka Visokog upravnog suda npr. Usž-1011/15-2 od 2. rujna 2015. "...u postupku ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada činjenice o vremenu gradnje ne mogu dokazivati drugim dokaznim sredstvima osim onih propisanih navedenim člankom 2. toga Zakona." ili Usž-1727/17 od 21.prosinca 2017. Dakle, korištenje DOF5/204/2016/2018 itd. ili Google earth ili Google viewe u utvrđenjima važnim za ozakonjenje da nije dopušteno kogentnom pravnom normom (članak 2. ZPNIZ) niti strankama, niti tijelu koje donosi odluku (tako na pr. Upravni sud u Splitu posl.br. Us lgr-247/2020 od 14.lipnja 2021.). Pri tome da je potpuno nesporno da je pomoćna zgrada potpuno nesporno vidljiva po svim kriterijima ZPNIZ, a da je sporna (eventualno) samo jednostavna stambena zgrada kojoj je dograđena nadstrešnica i tim promijenjena površina kada se gleda iz zraka (danas), ali da se radi o istoj onoj osnovnoj zgradi koja je vidljiva i na DOF5/2011 i na Uvjerenju DGU kao i iz geodetskog snimka i arhitektonskog snimka koji su priloženi zahtjevu za ozakonjenje, a što je potpuno razvidno iz fotografija koje je tužitelj priložio žalbi. Dakle, smisao ZPNIZ, odnosno njegova svrha da je da sam podnositelj prijedloga ozakoni zgradu za koju on sam podnese zahtjev i sam podnese sve potrebne dokaze kojima potvrđuje da ispunjava sve uvjete za ozakonjenje, a ne da prvostupanjsko tijelo slobodnom ocjenom izabire dokaze koje će provesti, a koje neće i na temelju istih odbija ili odbacuje prijedloge stranaka, a bez da strankama dopusti da dokažu određenu činjenicu. Dakle, iz zakonskog teksta da proizlazi da se uvjerenje izdaje na zahtjev stranke stoga da nije na zakonu osnovano da prvostupanjsko tijelo dokazuje da zgrada nije vidljiva i to dokazima koji nisu predloženi od strane predlagatelja, odnosno koje odabere prvostupanjsko tijelo, a koji nisu predviđeni zakonom, jer da je to Zakonodavac htio onda bi to i predvidio. Po mišljenju tužitelja, da nije osnovan zaključak drugostupanjskog tijela da je neosnovan navod žalitelja, da je pobijano rješenje izdao referent koji je po struci diplomirani pravnik jer da zakon ne propisuje koje struke ima biti službena osoba koja donosi odluku prilikom ozakonjenja. ZPNIZ da ne predviđa vještačenja u predmetima ozakonjenja, upravo stoga što je jasno odredio u članku 2. ZPNIZ koja su dokazna sredstva dovoljna za donošenje odluke, a ne zato da bi za donošenje odluke bilo potrebno dokazati i drugim dokazima npr. vještačenjem kada je izrađen materijal od kojega je zgrada izgrađena, ili da se prilože računi kada je taj materijal kupljen, ili utvrđivanje raznim dokazima koliko je trajalo građenje, ili kolike su dimenzije zgrade na DOF5/2011 i tko će to izmjeriti i koje struke ili kojim alatima. Kako to Zakon nije predvidio niti je predvidio koju će metodologiju primijeniti službene osobe koje odlučuju o ozakonjenju kada mjere objekt koji je vidljiv na DOF5/2011 niti je predvidio alate kojima će se to činiti, to je potpuno jasno da se ZPNIZ kao lex specialis jasno opredijelio da ukoliko iz Uvjerenja DOF5/2011 proizlazi da postoji vidljivost, a što utvrđuje tijelo koje je uvjerenje izdalo, da se to ima prihvatiti kao jedini dokaz u postupku ozakonjenja, te se poziva na odluku Ustavnog suda RHU- I5553/2012, U-I-5888/2012 od 4. studenoga 2014., broj: U-I-659/1994, U-I146/1996, U-I-228/1996, U-I-508/1996, U-I-589/1999 od 15. ožujka 2000., te predlaže da se poništi rješenje tuženika.

4. Tuženik u odgovor na tužbu navodi kako ostaje kod svih navoda iz obrazloženja osporavanog rješenje i predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

5. Kako činjenice odlučne za rješavanje ovog spora nisu sporne, a Sud nije našao potrebnim u sporu provoditi raspravu i izvoditi nove dokaze, to je Sud na temelju članka 36. točke 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje: ZUS) i odredbe članka 8. ZUS-a prema kojoj je Sud dužan upravni spor provesti brzo, bez odugovlačenja i uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, ovaj spor riješio bez održavanja rasprave.

6. Na temelju izvršenog uvida u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta i razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

7. Odredbom članka 2. stavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: Zakon) nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu toga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

8. Odredbom članka 6. stavak 3. podstavak 1. Zakona, propisano je da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu.

9. Odredbom članka 20. stavak 4. Zakona, propisano je da se rješenje o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade može donijeti ako podnositelj zahtjeva otkloni nedostatak zbog kojeg se ne može ozakoniti zgrada (ukloni etažu ili drugi dio građevine, zatvori otvor na međi i sl.).

10. Odredbom članka 18. Zakona, propisano je da se rješenje o izvedenom stanju donosi za nezakonito izgrađenu zgradu koja se prema ovome Zakonu može ozakoniti, ako:

– su zahtjevu za donošenje rješenja priloženi dokumenti propisani ovim Zakonom,

– je arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem zgrade, ako se ista podnosi uz zahtjev,

– je plaćena naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate iste.

11. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je tužitelj 25. listopada 2017. podnio zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade opisane u izreci prvostupanjskog rješenja. Tom prilikom je priložio svu potrebnu dokumentaciju propisanu člankom 11. stavak 1. Zakona.

12. Izvršenim uvidom u priloženu dokumentaciju i provedenim očevidom 6. veljače 2023. na predmetnoj čestici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da je zgrada kao takva izvedena na način prikazan snimkom izvedeno stanja, ali da ista nije vidljiva na DOF5/11.

13. Iz uvjerenja Državne geodetske uprave od 7. kolovoza 2020. i 16. svibnja 2022., proizlazi da su predmetne zgrade vidljive na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. – DOF5/2011. Predmetna zgrada je vidljiva na kartografskom planu tek nakon 21. lipnja 2011.

14. Pritom se ističe da navedena uvjerenja Državne geodetske uprave, ne predstavljaju adekvatni dokaz da je sporna zgrada postojala na dan 21. lipnja 2011., budući da navedeno tijelo prilikom izdavanja uvjerenja ne utvrđuje površinu odnosno oblik zgrade koja je vidljiva, već se zadržava na uvjerenju da je (nekakva) zgrada vidljiva na snimci, a to se ispituje sukladno gore citiranom članku 16. stavak 2. Zakona. Navedeno uvjerenje ne predstavlja uvjerenje u smislu članka 2. stavak 2. Zakona (uvjerenje da je predmetna zgrada vidljiva na drugoj ortofoto karti različitoj od DOF5/2011, odnosno da je do 21. lipnja 2011. bila evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi), već samo da je ista vidljiva na DOF5/2011, čime upravno tijelo nadležno za poslove izdavanja rješenja o izvedenom stanju u smislu članka 2. stavak 1. Zakona nije vezano, već može utvrđivati i drukčije, kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju.

15. Javnopravno tijelo je tom prilikom izvršilo uvid u javno dostupne podatke i to: podatke sa mrežne stranice https://oss.uredjenazemlja.hr/map (prikaz katastarskih čestica u prostoru, izvod iz katastarskog plana stanje na dan 28. svibnja 2024., DOF5/2011, DOF5/2014/16, DOF5/2017/18, DOF5/2019/2020, DOF5/2021/2022), te podatke u Google Earth prikaz iz 2022. Iz navedenih DOF5 karata i Google Earth prikaza predmetne lokacije proizlazi da je u vrijeme snimanja karte DOF5/2011 na poziciji predmetne osnovne zgrade nije bila izvedena zgrada koja se želi ozakoniti, već da je ista izvedena naknadno nakon snimanja karte DOF5/2011. Na karti DOF5/2011 na poziciji predmetne osnovne zgrade vidljiv je objekt pravokutnog oblika približnih dimenzija 5.4m x 2.2.m bijelog pokrova sa istočno postavljenom nadstrešnicom ili tendom istih dimenzija kao osnovni objekt iz zraka vidljive boje pokrova smeđe sivo. Mišljenje je javnopravnog tijela da se radi o kamp kućici, kontejneru ili sličnom objektu sa tendom ili nadstrešnicom, a jugozapadno uz navedeni osnovni objekt vidljiv je drugi objekt (na poziciji pomoćne zgrade) sa žutim pokrovom koji projicira jasnu sjeveroistočno padajuću sjenu. Na karti DOF5/2014/16 vidljiv je prethodno opisani osnovni objekt s tim da više nema istočno postavljene nadstrešnice odnosno tende, te je vidljiv i drugi objekt (na poziciji pomoćne zgrade) sa žutim pokrovom koji projicira jasnu sjeverno padajuću sjenu. Na karti DOF5/2017/18 više nije vidljiv prethodno opisani osnovni objekt već je vidljiva znatno veća novoizvedena zgrada crvenog pokrova sa okolnom bijelom terasom i sjeverno padajućom sjenom, koja odgovara predmetnoj stambenoj zgradi koja se želi ozakoniti. Na istoj karti nije vidljiv drugi objekt (na poziciji pomoćne zgrade) sa žutim pokrovom već je sada na toj lokaciji vidljiva manja bijela pravokutna površina koja ne projicira nikakvu sjevernu ili sjeverno padajuću sjenu, te javnopravno tijelo smatra da isti objekt nema sjenu jer nije imao visinu koja bi projicirala sjenu. Na naknadnim DOF5 kartama (DOF5/2019/2020, DOF5/2021/2022) proizlazi da je vidljiva osnovna zgrada u istom stanju, kao i pomoćna zgrada koja sada projicira crnu sjenu. Iz navedenog proizlazi da su objekti vidljivi na karti DOF5/2011 u cijelosti uklonjeni, a da su na njihovom mjestu naknadno novo izvedene zgrade koje se sada žele ozakoniti.

16. U odnosu na prigovore tužitelja da se snimci Google Earth-a ne mogu koristiti kao dokaz, ističe se kako se radi o javno dostupnim podacima koje Sud prihvaća kao relevantno dokazno sredstvo. Naime, sukladno članku 49. stavak 5. ZUS dokazi su isprave, saslušanje stranaka, iskaz svjedoka, nalaz i mišljenje vještaka, očevid, ali i druga dokazna sredstva. Time se dopušta da se kao dokazi koriste i druga dokazna sredstva koja u ZUS nisu izričito propisana, pa stoga nema zapreke da se kao dokazno sredstvo u upravnom sporu koristi i snimak Google Earth-a, a na Sudu je da ocjeni njegovu dokaznu snagu sukladno članku 49. stavak 1. ZUS-a. U konkretnom slučaju snimci Google Earth-a odgovaraju činjenicama koje slijede i iz geodetskog snimka izvedenoga stanja nezakonito izgrađene zgrade na predmetnoj čestici, preklopljenog na DOF5/2011 pa stoga Sud taj dokaz ocjenjuje relevantnim za utvrđenje pravno odlučnih činjenica u ovom sporu.

17. Što se tiče prigovora tužitelja da je tuženik poništio prvostupanjsko rješenje, a da iz osporavanog rješenja nisu vidljivi razlozi zbog čega je to učinio, neosnovani su obzirom da je tuženik poništio prvostupanjsko rješenje zbog same izreke jer da se u istoj ne navode razlozi same odluke.

18. Slijedom navedenog, s obzirom da su upravna tijela po stavu ovoga Suda pravilno utvrdila da prema stanju vidljivom na snimci DOF5/2011 zgrada koja bila sagrađena zaključno do 21. lipnja 2011. na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije identična današnjoj zgradi čije se ozakonjenje traži.

19. Slijedom navedenog, proizlazi da je pobijano rješenje tuženika utemeljeno na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava, pa je stoga na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

20. Prema odredbi članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom.

U Rijeci 25. ožujka 2025.

S u t k i nj a

Danica Vučinić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Marinu Folu, odvjetniku u Puli, Dalmatinova 4

- tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb,

Ulica Republike Austrije 14