REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-521/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja 1. EC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], drugotužiteljice GC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i trećetužiteljice ŠC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv prvotuženika ECL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], drugotuženika GCL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i trećetužene ŠCL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi zaštite prava vlasništva, odlučujući od prvotuženikovoj reviziji protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-683/2016-2 od 26. travnja 2019., u dijelu u kojem je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-1062/2011-67 od 18. siječnja 2016., u sjednici vijeća održanoj 25. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e
Prvotuženikova revizija se odbacuje.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je prvotuženiku ukloniti sa kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svoje pokretne stvari pobliže opisane u točki I. po točki 1. izreke te mu se zabranjuje uznemiravati tužiteljice u izvršavanju u vlasti na navedenoj kčbr. (točka I. pod točka 1. izreke), naloženo je prvotuženiku sa kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukloniti kontejner te mu se zabranjuje uznemiravati tužiteljice u izvršavanju vlasti na navedenoj kčbr. (točka I. pod točka 2. izreke), naloženo je drugo i trećetuženicima sa kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] srušiti dio stepenica i bazen (točka I. pod točka 3.izreke), naloženo je drugo i trećetuženicima sa kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] srušiti betonske stepenice i zabranjuje im se uznemiravati tužiteljice u izvršavanju vlasti na navedenoj kčbr. (točka I. pod točka 4. izreke), odbijen je tužbeni zahtjev u odnosu na prvotuženika za rušenjem stepenica i bazena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odbijen je tužbeni zahtjev u odnosu na drugo i trećetuženike za uklanjanjem pokretnina na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i odbijen je u odnosu na sve tuženike dio tužbenog zahtjeva za uklanjanjem bloketa smještenih na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (točka II. izreke) te je naloženo da svaka stranka snosi svoj parnični trošak (točka III. izreke).
2. Presudom suda drugog stupnja odbijene su žalbe stranaka i potvrđena prvostupanjska presuda.
3. Prvotuženik je protiv drugostupanjske presude u dijelu u kojem je potvrđena prvostupanjska presuda u točka I. podtočka 1. i 2. izreke te u odnosu na točku III. izreke podnio je reviziju na temelju odredbe čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 – dalje: ZPP) postavivši pet pravnih pitanja za koja smatra da odluka u sporu ovisi o rješenju tih pravnih pitanja koja su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovom primjeni i to:
"1. Da li je zakonito da drugostupanjska i prvostupanjska presuda, rješavajući kao prethodno pitanje utvrđenje međe, zauzimaju pravno shvaćanje da se međa između nekretnina stranaka utvrđuje po katastru, jer ista nije drugačije uređena. Drugim riječima da li se u parnici radi zaštite prava vlasništva, ako parnični sud odluči kao prethodno pitanje utvrditi među predmetnih nekretnina, primjenjuju ista pravila u pogledu uređenja i utvrđivanja međe predmetnih nekretnina kao i u postupku uređenja međe?
2. Da li se radi o prekoračenju tužbenog zahtjeva ukoliko je sud svoju odluku utemeljio na činjeničnoj osnovi drugačijoj od one na koju se pozivanju tužitelji?
3. Treba li u kondemnatornom tužbenom zahtjevu (u parnici radi prestanka uznemiravanja) biti jasno i nedvosmisleno određeno što tuženik treba učiniti ili propustiti.
4. Kada tuženik u postupku koji se vodi povodom negatorne vlasničke tužbe istakne prigovor da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika, da li je sud dužan utvrđivati osnovanost/istinitost takvog prigovora u postupku?
5. Da li je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka pred žalbenim sudom iz čl. 354.st.2tč.11 ZPP-a ako drugostupanjski sud u obrazloženju odluke nije cijenio žalbene navode koji su bili odlučni za suđenje?"
4. Odgovor na reviziju nije podnesen.
5. Predmet spora u revizijskom stupnju postupka je zaštita prava vlasništva nekretnina uklanjanjem pokretnina prvotuženika i zabrana budućeg uznemiravanja.
6. Revizija nije dopuštena.
7. Prvotuženik je mogao podnijeti reviziju samo na temelju odredbe čl. 382. st. 2. ZPP, jer nisu bile ispunjene pretpostavke za podnošenje revizije na temelju odredbe čl. 382. st. 1. ZPP.
8. Revizijski sud u povodu revizije iz čl. 382. st. 2. ZPP ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizija i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojeg je podnesena.
9. Postavljena pravna pitanja nisu pitanja o kojima ovisi odluka o sporu.
10. Naime, prvo postavljeno pitanje polazi od pretpostavke da se u konkretnom slučaju uređivala međa između stranaka, dok prvotuženik u biti svojata pravo vlasništva dijelova predmetnih nekretnina, jer nedostaje površina zemljišta koju je on kupio od prednika tužitelja, ali ispušta iz vida da je 2008. godine izvršeno razvrgnuće suvlasničke zajednice u kojem postupku je sudjelovao prednik tuženika te da su sada tužitelji upisani kao samovlasnici predmetnih nekretnina.
11. Drugo postavljeno pravno pitanje također nije važno za odluku u sporu, jer se odluka ne temelji na činjeničnoj osnovi koja bi bila drugačija od one za koju se pozivaju tužitelji. Naime, tužitelji se pozivaju na činjenicu da su vlasnici nekretnina na kojim prvotuženik drži svoje stvari, a čime ih uznemirava.
12. Treće postavljeno pravno pitanje nije važno za odluku u sporu, jer je prvotuženik priznao da su pokretnine koje se nalaze na predmetnim nekretninama njegovo vlasništvo (osim bloketa za koje tužbeni zahtjev odbijen), pa je prvotuženik u obvezi ukloniti sa predmetnih nekretnina sve pokretne stvari koje se na istima nalaze (osim bloketa).
13. Četvrto postavljeno pravno pitanje temelji se na prigovoru da se dio predmetnih nekretnina nalazi u vlasništvu prvotuženika (iako su drugo i trećetuženici vlasnici nekretnina koje graniče sa spornim nekretninama), a na koje okolnosti prvotuženik nije predložio dokaze koji bi pobili dokaz o razvrgnuću suvlasničke zajednice između prednika tuženika i tužitelja, a koje razvrgnuće suvlasničke zajednice je provedeno u zemljišnim knjigama.
14. Peto postavljeno pravno pitanje nije važno za odluku u sporu, jer je sud drugog stupnja dao razloge o svim odlučnim činjenicama, a koji razlozi su jasni i neproturječni. Naime, utvrđeno je da su tužitelji vlasnici predmetne nekretnine, a pri čemu prvotuženik i priznaje da su tužitelji suvlasnici kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a nije sporno da je prvotuženik odlagao stvari na nekretninama tužitelja. U takvoj pravnoj situaciji, kada tužitelji traže da se sa njihove nekretnine uklone pokretnine prvotuženika, a prvotuženik se tome protivi i to iz razloga što na susjednoj nekretnini kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima pravo plodouživanja i jer je sporna međa između predmetnih nekretnina tužitelja i nekretnine na kojoj tuženik ima pravo plodouživanje, tada su dani razlozi o svim odlučnim činjenicama, koji su jasni i neproturječni, pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka propisana odredbom čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP.
15. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 392.b st. 4. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 25. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
