Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Posl. broj: K-1134/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Kseniji Jurković-Šepić kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Bojane Ahel kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika ML, zbog kaznenog djela iz čl.139. st. 2.i 3.Kaznenog zakona (Narodne Novine br.: NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18,126/19,84/21, 114/22, 114/23 - dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci posl. broj KO-DO-490/2024 od 01. srpnja 2024., nakon održane javne rasprave zaključene dana 21. ožujka 2025. u nazočnosti savjetnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci TL i optuženika ML, dana 25. ožujka 2025. u odsutnosti optuženika i tužitelja, izrekao je i javno objavivši,

p r e s u d i o  j e

I.optuženik ML, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin M i BL rođene IL, rođen u [adresa] **.**.1988., državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem u [adresa], prodavač, sa završenom srednjom školom, vojsku nije služio, nezaposlen, primatelj naknade u iznosu od 80,00 eura, neoženjen, bez djece, kazneno osuđivan,

k r i v  j e

što je

dana 16. svibnja 2024. oko 18,30 sati, u Rijeci, Krešimirova br 42, prilikom zaprimanja na Klinici za psihijatriju KBC-a Rijeka, ničim izazvan, dežurnoj liječnici psihijatrici Marini Letici Crepulja, u nakani da izazove osjećaj straha i ustrašenosti, izjavio da će otići s nožem i izbosti – zaklati doktoricu MLT i medicinsku sestru GL, koje rade u Domu zdravlja u Moravicama, iz razloga što mu nisu prepisali terapiju koju je on zahtijevao, a koje riječi su nakon što su im prenijete kod doktorice AL i medicinske sestre GL, izazvale osjećaj straha i ugroženosti za vlastiti život,

dakle, drugima ozbiljno prijetio da će ih usmrtiti a djela su počinjena prema odgovornim osobama u vezi s njihovim radom,

čime je počinio dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnjom, opisano u čl. 139. st. 3. KZ/11.

II.Na temelju odredbe čl. 51. st. 1. KZ/11 za gornja kaznena djela optuženiku

ML, utvrđuju se slijedeće kazne:

- za kazneno djelo iz čl.139. st. 3. KZ/11 počinjeno na štetu ošt. MLT, temeljem čl. 139. st. 3. KZ/11, kazna zatvora od 12 (dvanaest) mjeseci,

- za kazneno djelo iz čl.139. st. 3. KZ/11 počinjeno na štetu ošt. GL, temeljem čl. 139. st. 3. KZ/11, kazna zatvora od 12 (dvanaest) mjeseci,

Na temelju čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11 optuženik ML se

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci.

Na temelju čl. 57. st. 1. i 2. KZ/11, optuženiku ML izriče se

d j e l o m i č n a u v j e t n a o s u d a

na način da se neuvjetovani dio kazne u trajanju od 7 (sedam) mjeseci ima izvršiti po pravomoćnosti presude, a uvjetovani dio kazne u trajanju od 11 (jedanaest) mjeseci neće se izvršiti ako optuženik ML u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo, s time da vrijeme provjeravanja u odnosu na uvjetovani dio kazne počinje teći od pravomoćnosti presude. Vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog djela kazne.

III.Na temelju čl. 54. KZ/11, optuženiku ML u neuvjetovani dio kazne zatvora ima se uračunati vrijeme uhićenja od 17.svibnja 2024. te vrijeme provedeno u istražnom zatvoru temeljem rješenja suca istrage Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Kir-442/2024 od 18.svibnja 2024., a od 18. svibnja 2024. pa do 17. prosinca 2024. kada je rješenjem Općinskog suda u Rijeci broj Kv-1201/2024, K- 679/2024 od 17. prosinca 2024. istražni zatvor protiv optuženika ukinut.

IV.Na temelju odredbe čl. 148. st. 6 Zakona o kaznenom postupku ( NN br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13,145/13,152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 – dalje u tekstu ZKP/08), optuženik ML se u cijelosti oslobađa obveze da naknadi troškove kaznenog postupka.

Obrazloženje

1.Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci podnijelo je dana 01. srpnja 2024. godine optužnicu pod brojem KO-DO-490/2024 protiv optuženika ML, zbog dva kaznena djela iz čl.139. st. 2.i 3. KZ/11 činjenično i pravno pobliže opisano u izreci ove presude.

1.1.Dana 28. listopada 2024. donesena je presuda koja je po žalbi ukinuta i predmet je vraćen na ponovni postupak.

2.U ponovljenom postupku pozvan da se izjasni kakav stav zauzima prema optužbi optuženik ML izjavio je da se u odnosu na kaznena djela koja mu se stavljaju na teret ne smatra krivim te je obranu iznosio na kraju dokaznog postupka.

3.U ponovljenom dokaznom postupku uz suglasnost stranaka pročitani su iskazi ispitanih svjedoka i to oštećenice MLT (list 146-147 spisa), oštećenice GL (list 147-148 spisa) i TLT (list 148 spisa) te iskaz stalnog sudskog vještaka prof. prim. dr. sc. Elizabete Dadić Hero (list 128-129 spisa).

3.1.Ujedno u ponovljenom dokaznom postupku uz suglasnost stranaka pročitana je i pregledana materijalna dokumentacija koja prileži spisu i to liječnička dokumentacija KBC Rijeka, Klinike za psihijatriju za optuženika ML te nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka psihijatrijske struke (list 50-58 spisa). Zaključno kao zadnji dokaz pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za optuženika (list 129 spisa).

4.U svojoj obrani koju je iznio na kraju dokaznog postupka optuženik LL je naveo da se sjeća da je toga dana bio zaprimljen na Klinici za psihijatriju KBC Rijeka, da je bila dežurna liječnica TLT. On da je doista njoj rekao da će se vratiti u [adresa] i da će izbosti i zaklasti dr. MLT. To da je rekao jer da je bio izrevoltiran time što mu doktorica nije htijela dati određenu terapiju. Medicinsku sestru da nije spomenuo. On da je izrazito lošeg imovnog stanja da nema nikakva primanja.

4.1.Prilikom prvog ispitivanja u PU PG Rijeka, I PP Rijeka dana 17. svibnja 2024. (list 13-16, 17 spisa) optuženik je naveo da je otišao na Hitnu na psihijatriju jučer(16.05.2024) jer da se nije osjećao dobro jer nije imao lijekova. Bio je u [adresa] kod kuće i hitnu da je zvala njegova majka, Hitna da je došla po njega i odvela ga u Rijeku gdje da ga je zaprimila dežurna liječnica na Psihijatriji i tamo da je to rekao. Tijekom razgovora sa dežurnom liječnicom da je izrekao da će otići sa nožem i izbosti doktoricu i sestru u ambulanti u [adresa] jer da je znao da mu neće prepisati terapiju koja mu je potrebna, a koju da inače dobiva i uzima. On da je rekao da će ih izbosti nožem jer da mu je dežurna psihijatrica TLT rekla da će mu dati lijekove za jedan dan i idući dan dakle danas da ode kod svoje doktorice u [adresa] i da će mu ona izdati terapiju, ali njegova doktorica da ne radi petkom, a danas da je petak. Njegova doktorica da je MLT a sestra da je GL. To da je rekao u trenutku nervoze, malo da se zanio i da to ne bi napravio. Ranije da nikada nije imao neugodnih situacija sa doktoricom. Kada ga je odvela Hitna da nije imao nož.

4.2. Nakon pročitanog zapisnika i reproducirane snimke optuženik je naveo da nema ništa za dodati već da ostaje kod iznesene obrane.

4.3.Prilikom prvog ispitivanja u ODO Rijeka dana 18. svibnja 2024. (list 27- 30,31 spisa) optuženik nije iznosio svoju obranu, branio se šutnjom.

5.Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka psihijatrijske struke dr. Elizabete Dadić Hero od 03.lipnja 2024. (list 50-58 spisa) koji nalaz je na raspravi pročitan, proizlazi da je optuženik rođen kao jedino dijete u roditelja, živi sa majkom dok je otac preminuo kad je optuženik imao 14 godina. Završio je osnovnu školu te upisuje Srednju ugostiteljsku školu iz koje se ubrzo ispisuje. Sa 16 godina upućen je u Ivanec radi nanošenja teških tjelesnih ozljeda, a nakon toga boravi 4 i pol godine u PB Lopoča. Po izlasku iz bolnice ostvaruje emotivnu vezu koja je trajala oko sedam godina, a kasnije iste nije ostvario. Nema radnog staža. Višekratno je hospitaliziran u KBC Rijeka, Klinici za psihijatriju kao i u ŽSB Insula da bi zadnjih deset godina bio ambulantno liječen u Centru za prevenciju i liječenje ovisnosti. Kod njega postoji naglašena manipulacija (pošpricao unutrašnjost čekaonice dr. T jer nije dobio što je htio, bacio petardu u ambulanti u ŽSB Insula te bio disciplinski otpušten). Sve to ukazuje na njegovo asocijalno ponašanje odnosno antisocijalni poremećaj osobnosti. Osobe sa razvijenim poremećajem osobnosti odluke donose u trenu bez razmišljanja ili razmatranja posljedica kako za sebe tako i za druge, nekritični su spram svog ponašanja. Većinu obilježava impulzivnost, nepromišljenost i loša prilagodba okolini, teže se kontrolira agresija, niskog su praga tolerancije, ne pridržavaju se društvenih normi i pravila. Poremećaj osobnosti često se javlja u komorbiditetu sa ovisnosti kao što je slučaj s optuženikom. Navodi se da optuženik teško kontrolira propisanu terapiju, sklon je da istu zlouporabi, da traži više. Kod optuženika se ne bilježi psihopatoloških sadržaja ili odstupanja. Zaključak vještaka je da je optuženik ML osoba sa razvijenim Antisocijalnim poremećajem ličnosti F60.2. uz Ovisnost o opijatima F11.2. U vrijeme počinjenja kaznenog djela koja se optuženiku stavljaju na teret kao i njegovom ponašanju tempore criminis ne postoji osnova za redukcije njegovih sposobnosti shvaćanja vlastitih postupaka i upravljanja svojom voljom odnosno optuženik je bio ubrojiv i raspravno je sposoban.

5.1.Stalna sudska vještakinja prof. prim. dr. sc. Elizabeta Dadić Hero (list 128- 129 spisa) ispitana na raspravi iskazala je da ostaje u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja koji je sačinila za potrebe postupka te da nema ništa za dodati. Na pitanje braniteljice da je optuženik uzimao 16 miligrama Buprenofina, a njemu je reducirano na 8 miligrama da li je to utjecalo na njegovu ubrojivost stalna sudska vještakinja je odgovorila da je optuženik otpušten iz bolnice Rab sa 8 miligrama Buprenofina, a iz nalaza od 14.05.2024. razumije se da je on uzimao nakon otpusta sa Raba 16 miligrama. Inače doza od 8 ili 16 miligrama ne utječe na njegovu ubrojivost niti na raspravnu sposobnost. Također iz medicinske dokumentacije razvidno je da cijelo vrijeme optuženik manipulira sa terapijom u smislu da mu netko krade, izgubi i slično. Na pitanje braniteljice da li su njegove dijagnoze uzrok njegovog ponašanja stalna sudska vještakinja je odgovorila da je uzrok njegovog ponašanja stila i načina života njegov karakter odnosno poremećaj ličnosti, a to da se može pratiti tijekom povijesti njegovog života. Na pitanje braniteljice da li je adekvatno medikamentno liječen poremećaj ličnosti optuženika stalna sudska vještakinja je odgovorila da optuženik boluje od antisocijalnog poremećaja ličnosti te da isto predstavlja nečiji karakter koji je određen stilom i način života. Na daljnje pitanje radi čega mu se propisuju lijekovi i za koju dijagnozu je liječen stalna sudska vještakinja je odgovorila da je prvenstveno liječena njegova ovisnost, a njegova psihoza je u stabilnom zalječenju koja može biti produkt korištenja psihoaktivnih tvari. Lijekovi koji su prepisivani optuženiku utječu i na karakterološke osobine, smanjuju njegovo burno reagiranje, impulzivnost i slično. Na daljnje pitanje da objasni dijagnozu kod optuženika, a to je nespecifirana neorganska psihoza kao i mišljenje da je bila u stabilnom zalječenju stalna sudska vještakinja je odgovorila da je na dan pregleda optuženika, a to je bilo 17.05.2024., zabilježeno da s obzirom na korištenje lijekova nije imao psihopatologiju odnosno da je navedena dijagnoza bila u zalječenju. Nije bilježio sumanutosti, paranoidnosti a što bi se dovelo u vezu sa gore navedenom dijagnozom. Za pregleda je bio orijentiran psihomotorno miran u suvislom kontaktu i manipulativan sa željom da dobije ono za što je smatrao da mu je potrebno što proizlazi iz liječničkog nalaza od navedenog datuma. Na daljnje pitanje da li je potrebno da se optuženik liječi u psihijatrijskoj ustanovi obzirom da je u vrijeme počinjenja djela bio ubrojiv stalna sudska vještakinja je odgovorila da nema zakonske odredbe koja bi to navodila. Obzirom da je ovisnik o psihoaktivnim tvarima optuženik se redovito liječi jer svakodnevno u tri doze dobiva svoje lijekove, a kako se nalazi u penalnoj ustanovi apstinira i od zlouporabe psihoaktivnih tvari. Na daljnje pitanje braniteljice da li su bolovi koje je imao optuženik razlog da se je on tako spram liječnice ponio stalna sudska vještakinja je odgovorila da tako nešto nije razlog jer je sam optuženik radi svog ponašanja u ŽB Insula nakon tri dana liječenja dobio disciplinski otpust jer je bacio petardu dakle, njegovo ponašanje u zdravstvenim ustanovama je produkt njegovog antisocijalnog poremećaja ličnosti jer da se radilo o psihozi naravno da bi liječnici navedene ustanove zadržali i liječili pacijenta, ovdje se radi o isključivo devijaciji karakteroloških osobina i stilu i načinu življenja.

6.Svjedok – oštećenica MLT (list 146-147 spisa) ispitana na raspravi dana 09. listopada 2024. iskazala je da u cijelosti ostaje kod iskaza koji je dala dana 14.lipnja 2024. (list 68-69 spisa) koji iskaz je uz suglasnost stranaka pročitan. Tom prilikom svjedokinja je navela da radi kao liječnica opće prakse u ordinaciji Doma zdravlja u [adresa], a kao medicinska sestra da radi GL. Pacijenta ML da vodi tri godine. Ona osobno da nikada nije imala problema s njim, a kako je od Centra za ovisnost u Rijeci od dr. B dobio nadoknadu, terapiju, bez da ju je doktorica kontaktirala, da je ona odbila dati optuženiku jer da je dva dana prije dobio terapiju. Odnosno isti da je nakon što je uzeo terapiju koju mu je ona dala otišao u Centar po nadoknadu koju mu je ona odbila dati. Nezadovoljan time ML se obratio njenoj medicinskoj sestri BLT, govoreći joj povišenim tonom da mu mora dati terapiju, a što da mu je ona odbila dati. Taj dan da mu je izdana terapija za taj dan i to Subotex. Isti da je potom izašao van iz ordinacije u čekaonicu, da bi pacijenti iz čekaonice počeli vikati i zvati pomoć jer je isti nečim pošpricao čekaonicu. Ona da je izašla iz ordinacije i da je vidjela kako neki pacijenti kašlju, a odmah zatim da je i nju počelo gušiti i da je počela kašljati. ML da je tada, kada je pošpricao čekaonicu, odmah pobjegao a ona da je zvala policiju Vrbovsko. Nakon toga događaja da ga više nije vidjela. Vezano za prijetnje koje joj je ML uputio da je saznala dana 16.svibnja 2024. oko 20,00 sati kada ju je nazvao policijski službenik iz Rijeke te joj rekao da je njen pacijent ML na psihijatriji i da je dežurnoj liječnici rekao da će zaklati dr. T odnosno nju i sestru BLT, a koju prijavu je policija zaprimila od dežurne liječnice na psihijatriji. Kako se tada nalazila u Vrbovskom da joj je rečeno da može u Vrbovskom podnijeti prijavu što da je učinila dana 17.svibnja 2024. u jutarnjim satima. Vezano za prijetnje koje joj je uputio ML, nakon što je za iste saznala, da se osjećala jako ugroženo, prestrašeno, par dana od saznanja da nije mogla spavati jer da smatra da je isti sposoban tako nešto napraviti, a iz razloga što da joj je poznato da tuče svoju majku, prema kojoj da je agresivan kada mu ne da novac tako da svaki tjedan intervenira policija kao i da joj je poznato da je prije nekoliko godina zapalio zgradu u kojoj je stanovao.

6.1.Nakon pročitanog iskaza svjedokinja je navela da ostaje u cijelosti kod iskaza koji joj je pročitan i da nema ništa drugo za dodati.

6.2.Na pitanja tužitelja svjedokinja je odgovorila da je od policijskog službenika saznala za prijetnju koju je optuženik počinio prema njoj i tom prilikom da joj je policajac rekao da je optuženik dežurnoj liječnici rekao da će zaklati dr. T i njezinu medicinsku sestru. Nakon toga da je ona bila u šoku. Tom prilikom da joj je rekao koja je to dežurna liječnica bila, ali da se ne sjeća njenog imena, a da ne zna niti ime policijskog službenika koji ju je nazvao.

6.3.Na pitanja suca svjedokinja je odgovorila kada joj je policijski službenik prenio što je optuženik izgovorio da se osjećala užasno i da ju je bilo strah jer da živi u jednim manjem mjestu pored [adresa] sama sa suprugom.

7.Svjedok-oštećenica GL (list 147-148 spisa) ispitana na raspravi dana 09. listopada 2024. iskazala je da u cijelosti ostaje kod iskaza koji je dala dana 14.lipnja 2024. (list 70-71 spisa) koji iskaz je uz suglasnost stranaka pročitan. Tom prilikom svjedokinja je navela je zaposlena kao medicinska sestra u Domu zdravlja u Moravicama kod dr. MLT. ML da je njihov pacijent i da prima terapiju jer da je ovisnik o drogama. Dana 15.svibnja 2024. da je došao kod njih u ordinaciju kako bi dobio nadoknadu terapije. Kako mu je dr. MLT dva dana ranije dala terapiju da mu je rečeno da može dobiti terapiju koja mu slijedi odnosno Subotex koji da je i dobio dok ostale lijekove nije dobio jer da ih je podigao dva dana ranije. Tada da je počeo negodovati govoreći ružno o doktorici da je ona doktorica samo za onu stvar, što će ona njemu govoriti, da on ima pravo na to, da je bolestan čovjek i sl. Nakon toga da je uzeo recept za Subotex i izašao van. Nakon pet minuta kod doktorice da je ušla jedna pacijentica i rekla da je ML nešto pošpricao, da pacijenti u čekaonici kašlju te su izašli van. Odmah da su doktorica i ona izašle van i da je i njih počelo gušiti i da su počele kašljati, o čemu da je doktorica obavijestila policiju. Dana 16.svibnjas 2024. u večernjim satima da ju je zvala doktorica MLT i da joj je rekla da su je zvali iz policije iz Rijeke te da se moraju javiti u PP Vrbovsko jer da je ML prijetio da čim izađe iz psihijatrije da će nožem zaklati nju i doktoricu tako da su dana 17.svibnja 2024. u jutarnjim satima otišle u PP Vrbovsko kako bi dale izjavu. Kada je čula za prijetnje koje je ML uputio prema njoj i doktorici da ju je bilo strah da bi to i mogao učiniti pošto se radi o psihički neuračunljivoj osobi. Čak da je bila spremna ne doći na posao drugi dan da je bio pušten iz psihijatrije.

7.1.Nakon pročitanog iskaza svjedokinja je navela da ostaje u cijelosti kod iskaza koji joj je pročitan i da nema ništa drugo za dodati.

7.2.Na pitanja braniteljice svjedokinja je odgovorila da je za prijeteće riječi čula preko dr. MLT koja da joj je rekla da su zvali iz PP Rijeka i tom prilikom da joj je prenijela što su joj rekli i to da je doktorica na psihijatriji prijavila da je optuženik prijetio spominjući nju i dr. MLT. Ona da se ne sjeća kako se zvala doktorica koja je prijavila optuženika i nju da policija nije kontaktirala.

7.3.Na pitanja suca svjedokinja je odgovorila da je bila u vozilu kada ju je doktorica nazvala i s njom da je bilo i njeno dijete. Ona da se osjećala užasno kada joj je rekla da joj je rečeno da je optuženik prijetio da će zaklati nju i doktoricu, a te riječi da je čulo i njeno dijete jer da su pričale preko razglasa.

8.Svjedok TLT (list 148 spisa) ispitana na raspravi dana 09. listopada 2024. iskazala je da u cijelosti ostaje kod iskaza koji je dala dana 10.lipnja 2024. (list 73-74 spisa) koji iskaz je uz suglasnost stranaka pročitan. Tom prilikom svjedokinja je navela da je zaposlena kao liječnica-psihijatar u KBC Rijeka, Klinici za psihijatriju. Dana 16. svibnja 2024. u večernjim satima na odjel da je u pratnji djelatnika HMP dovedena osoba po imenu ML iz [adresa] radi hospitalizacije. Prilikom obavljanja razgovora i tijekom pregleda ML da joj je on rekao da će otići sa nožem i izbosti doktoricu i sestru u [adresa], a kada ga je pitala zašto će to učiniti isti da je rekao da mu navedena doktorica prethodno nije hitjela prepisati terapiju koju je on zahtijevao. U razgovoru sa ML da je došla do saznanja kako isti mora promijeniti doktoricu opće prakse obzirom da je dana 14.svibnja 2024. došao u ordinaciju liječnice MLT u [adresa] te kako nije bio zadovoljan jer mu doktorica nije propisala terapiju koju je on htio, u jednom trenutku da je unutar ordinacije upotrijebio sredstvo s nadražujućom tvari tzv. paper sprej o čemu da je upoznata PP Vrbovsko. Po izrečenim prijetnjama od strane ML, o istome da je obavijestila policiju koji su došli na Kliniku, obavili razgovor s njom uz naputak da prilikom otpusta istog nazove I PP Rijeka. Kako je otpust uslijedio idući dan u jutarnjim satima, ML je proveo mirnu noć na Klinici bez težih duševnih smetnji, bez apstinencijskih simptoma. O tome da ona nije izvijestila doktoricu MLT i njenu sestru već policiju tako da joj nije poznato kako su one reagirale kada su čule za prijetnje. ML da je u više navrata bio hospitaliziran kod njih na Klinici zbog ovisničke problematike i u pogoršanjima nespecificirane psihoze.

8.1.Nakon pročitanog iskaza svjedokinja je navela da ostaje u cijelosti kod iskaza koji joj je pročitan i da nema ništa drugo za dodati.

8.2.Na pitanja braniteljice svjedokinja je odgovorila da je toga dana optuženik bio miran i došao je sa stvarima u namjeri da ostane u bolnici. Optuženik je rekao točno riječi da će nožem izbosti doktoricu i njenu sestru. To nije rekao nekim ekstremno glasnim tonom. Oni da su razgovarali i u razgovoru da joj je rekao da nije dobio odgovarajuću terapiju i da će sutra kada izađe iz Klinike izbosti doktoricu i medicinsku sestru što da je njoj djelovalo odnosno zvučalo veoma prijeteći i čak isplanirano, nije zvučalo da bi to rekao u afektu. Tu večer da je primio svoju redovnu terapiju, ništa posebno. Njegovo psihičko stanje da bi opisala na način da nije bilo nekih dubljih smetnji, apstinencijskih simptoma, sumanutog doživljavanja, halucinacija ili drugih težih duševnih smetnji osim jasno izraženih homicijalnih ideja i nakana da će nauditi doktorici i sestri kako je rekao.

9.Naposljetku je izvršen uvid u izvadak iz kaznene evidencije iz koje proizlazi da je optuženik kazneno osuđivana osoba po presudi Općinskog suda u Rijeci posl. broj K-906/20 od 08.06.2020., pravomoćne dana 06.07.2021. zbog kaznenog djela iz čl. 316.st.1. KZ/11 na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci uz rok kušnje u trajanju od dvije godine.

10.Na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka, analizirajući obranu optuženika kao i svaki dokaz zasebno i u svojoj ukupnosti, sud smatra utvrđenim i dokazanim da je optuženik ML počinio dva kaznena djela protiv osobne slobode i to prijetnjom opisano u članku 139. stavak 2. i 3. KZ/11 na način, na mjestu i u vrijeme kako je opisano u izreci presude te da nema elemenata koji bi isključivali njegovu kazneno pravnu odgovornost.

11.Nije sporno da je dana 16. svibnja 2024. optuženik ML vozilom Hitne medicinske pomoči iz [adresa] dovezen u Rijeku na odjel Psihijatrije gdje ga je zaprimila dežurna liječnica dr. TLT, također nije sporno da optuženik ima svoju obiteljsku liječnicu u [adresa] gdje ima i prebivalište i to dr. MLT kod koje radi medicinska sestra GL.

12.Međutim spornim se tijekom dokaznog postupka ukazalo samo počinjenje kaznenih djela inkriminiranog dana pod uvjetima i na način kako se to optuženiku stavlja na teret te sukladno tome da li su u postupanju optuženika ostvarena obilježja utuženih kaznenih djela.

12.1.Optuženik se prilikom očitovanja o krivnji izjasnio da se ne smatra krivim. Međutim prilikom iznošenja obrane dr. TLT rekao da će se vratiti u [adresa] i izbosti i zaklati dr. MLT jer mu nije hitjela dati određenu terapiju, ali da medicinsku sestru nije spomenuo. Prilikom prvog ispitivanja optuženik je priznao počinjenje djela navodeći da je dežurnoj psihijatrici dr. TLT rekao da će uzeti nož i izbosti doktoricu i sestru u ambulanti u [adresa] jer je znao da mu doktorica neće prepisati terapiju, a njegova doktorica da se zove MLT, a medicinska sestra GL. To da je rekao jer da je bio nervozan i da se zanio, a da za sada to ne bi učinio, dok se prilikom prvog ispitivanja pred ODO u Rijeci branio šutnjom.

12.2.Iz iskaza svjedokinje oštećene MLT proizlazi da ju je nazvao djelatnik policije iz Rijeke i rekao da je optuženik dežurnoj psihijatrici rekao da će izbosti nju i njenu medicinsku sestru nakon kojih riječi da je bila u šoku, da se osjećala užasno i da ju je bilo strah. ML da je njen pacijent već tri godine i da je na terapiji zbog ovisnosti.

12.3.Iz iskaza svjedokinje oštećene GL proizlazi da ju je nazvala doktorica MLT kod koje ona radi kao medicinska sestra i da joj je rekla da ju je nazvao policajac i rekao kako je LL na odjelu psihijatrije dežurnoj liječnici rekao da će izbosti doktoricu i nju što da je kod nje izazvalo osjećaj straha jer da misli da je optuženik to i spreman učiniti, čak da nije niti mislila ići na posao drugi dan da ne sretne optuženika.

12.4.Iskazi oštećenica u cijelosti su potvrđeni i iskazom ispitane svjedokinje TLT, liječnice psihijatrice koja je inkriminiranog dana zaprimila ML, a iz kojeg iskaza proizlazi da je optuženik prilikom razgovora s njom rekao da će uzeti nož i istim izbosti svoju doktoricu i njenu medicinsku sestru, a iz razloga što mu doktorica nije hitjela dati terapiju, a da se radi o doktorici MLT i sestri GL što da je njoj djelovalo odnosno zvučalo veoma prijeteći i čak isplanirano, nije zvučalo da bi to rekao u afektu.

12.5.Navedene iskaze svih ispitanih svjedoka sud je prihvatio kao uvjerljive i vjerodostojne nemajući razloga sumnjati da bi isti lažno teretili optuženika, a koji iskazi se međusobno nadovezuju odnosno radi se o iskazima koji su u svim dijelovima identični i ne razlikuju se. Svjedoci decidirano navode koje prijeteće riječi je izgovorio optuženik i to da će uzeti nož i izbosti dr. MLT i medicinsku sestru GL, a iz razloga što nije dobio lijekove koje je tražio što daje određenu jačinu i težinu samom iskazu. Te izgovorene riječi kod obje oštećenice izazvale su osjećaj straha budući iz iskaza oštećene MLT proizlazi da je bila u šoku kad je saznala koje prijeteće riječi joj je uputio optuženik, da ju je bilo strah kao i iz iskaza oštećene GL koja je navela da su te riječi kod nje izazvale osjećaj straha posebice što je s njom bilo i njeno dijete jer da misli da je optuženik to i sposoban učiniti. Uz to i svjedokinja BLT kojoj je optuženik i rekao te prijeteće riječi, a upućene oštećenicama je iskazala da joj je to zvučalo veoma prijeteći i čak isplanirano, nije zvučalo da bi to optuženik rekao u afektu.

12.6.Uz to iz iskaza obiju oštećenica proizlazi da se radi o optuženiku koji je i neposredno ranije u ordinaciji pokazao nezadovoljstvo činjenicom da mu doktorica nije prepisala terapiju koju je tražio, da je paper sprejom pošpricao čekaonicu, a što sve upućuje na to da su oštećene doista opravdano osjećale strah prilikom saznanja za prijeteće riječi koje su bile njima upućene.

12.7.Za napomenuti je da optuženik na sudu prilikom iznošenja obrane djelomično priznaje počinjenje djela i to u odnosu na dr. MLT dok u odnosu na medicinsku sestru I isto poriče. Međutim prilikom prvog ispitivanja u prostorijama PP Rijeka optuženik je priznao počinjenje djela i u odnosu na dr. MLT i u odnosu na medicinsku sestru BLT.

13.Slijedom navedenog nedvojbeno je utvrđeno i dokazano da je optuženik inkriminiranog dana kada je bio zaprimljen na odjel psihijatrije u večernjim satima dežurnoj liječnici TLT rekao da će uzeti nož i istim izbosti doktoricu MLT i medicinsku sestru GL koje rade u ambulanti u [adresa] što je kod oštećenica izazvalo osjećaj straha i ugroženosti za vlastiti život, a da je to izgovorio iz razloga što mu doktorica nije htjela dati terapiju koju je on tražio.

13.1.Sadržaj prijetnji je objektivno bio prikladan i dostatan da kod oštećenica izazove osjećaj straha i uznemirenosti te ugroženosti za vlastiti život. Naime, oštećenice MLT je iskazala da je bila u šoku i da ju je bilo strah, a oštećenica GL da ju je bilo strah jer da je optuženik to i spreman učiniti i da zbog toga ne bi drugi dan niti došla na posao da nije znala da je optuženik na psihijatriji. Dakle obje oštećenice su od izgovorenih riječi od strane optuženika suglasno iskazale da su osjećale strah. Uz to i svjedokinja TLT koja je i razgovarala sa optuženikom i koji joj je i rekao te prijeteće riječi upućene doktorici i medicinskoj sestri je iskazala da su joj te riječi izgovorene od optuženika djelovale veoma prijeteći i isplanirano te da joj nije zvučalo da bi bilo izgovoreno u afektu.

13.2.Sud stoga zaključuje da je kod obje oštećenice nastupio strah za vlastiti život i tjelesni integritet i da je ponašanje optuženika ML kritične prigode bilo usmjereno upravo na zastrašivanje obiju oštećenica koju prijetnju su obje oštećenice shvatile ozbiljno, a optuženik je bio svjestan riječi koje upućuje, a to je i htio. Dakle, inkriminirana prijetnja svjedokinjama oštećenicama nesumnjivo predstavlja ozbiljnu prijetnju koja je i objektivno podobna da kod oštećenica izazove osjećaj straha i ugroženosti. Te riječi bile su upućene oštećenicama u vezi s njihovim radom dakle radi se o djelu koje je počinjenom prema odgovornim osobama u vezi sa njihovim radom budući su se odnosile na doktoricu i medicinsku sestru i to iz razloga što od njih nije dobio po njemu potrebnu terapiju.

13.3.Dakle imajući u vidu ovako utvrđene rezultate provedenog dokaznog postupka to sud utvrđuje da je opisanim postupanjem optuženik ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela iz čl.139. st. 2.i 3. KZ/11 i to prema oštećenoj dr. MLT i prema oštećenog medicinskoj sestri GL.

13.4.U pogledu subjektivnih elemenata kaznenog djela sud je utvrdio da je optuženik postupao s namjerom budući je obzirom na svoju životnu dob i iskustvo bio svjestan svog postupanja te da njegovo ponašanje predstavlja ponašanje koje je kaznenopravno nedopušteno i društveno neprihvatljivo, a u tijeku postupka njegova ubrojivost u vrijeme počinjenja kaznenog djela nije dovedena u pitanje . Naime provedeno je psihijatrijsko vještačenje radi utvrđivanja da li je optuženik u vrijeme počinjanja djela bio ubrojiv te je stalni sudski vještak dao mišljenje da je optuženik u vrijeme počinjenja djela bio ubrojiv.

13.5.Stoga je u svemu valjalo odlučiti kao u izreci presude, optuženika ML za djela opisana u izreci presude proglasiti krivim i osuditi po zakonu.

14.Za počinjenje kaznenog djela iz čl.139.st. 2. i 3. KZ/11 zaprijećena je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

14.1.Prilikom izbora kaznene sankcije sud je optuženiku kao otegotnu okolnost uzeo njegovu dosadašnju kaznenu osuđivanost, dok olakotnih okolnosti na strani optuženika nije našao.

14.2.Cijeneći težinu i društvenu opasnost počinjenih kaznenih djela, ocjenjujući stupanj krivnje optuženika, pobude iz kojih su djela počinjena, ulogu optuženika u počinjenju djela, a uvažavajući istaknute otegotne okolnosti te odsustvo olakotnih okolnosti optuženiku su za svako od počinjenih kaznenih djela prethodno utvrđene pojedinačne kazne zatvora. Zatim je na temelju čl. 51. KZ/11 optuženik osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci. Potom je sud optuženiku izrekao djelomičnu uvjetnu osudu ocijenivši da postoji kod konkretnog optuženika vrlo velika vjerojatnost da i bez izvršenja cijele kazne zatvora neće u buduće činiti kaznena djela. Optuženiku je izrečena djelomična uvjetna osuda na način da se od ukupno izrečene jedinstvene kazne zatvora ima izvršiti sedam mjeseci, a preostali dio kazne u trajanju od jedanaest mjeseci se neće izvršiti ukoliko optuženik u vremenu provjeravanja od tri godine ne počini novo kazneno djelo.

14.3.Naime upravo ovakvu djelomičnu uvjetnu osudu ovaj sud smatra primjerenom da utječe na optuženika da se u buduće kloni vršenja kaznenih djela ali i prikladnim da izrazi društvenu osudu zbog počinjenih kaznenih djela, te da jača povjerenje građana u pravni poredak te da utječe i na druge kao i na počinitelja da ne vrše kaznena djela i da se jača svijest ljudi o pogibeljnosti i društvenoj neprihvatljivosti vršenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Istovremeno ovaj sud drži da će ovakva kaznenopravna sankcija kod koje optuženik izdržava dio izrečene kazne zatvora istom omogućiti ponovno kvalitetno uključivanje u društvo i njegove općeprihvaćene vrijednosti.

15.Temeljem odredbe čl. 54. KZ/11 u neuvjetovani dio kazne zatvora optuženiku se ima uračunati vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru kako je i navedeno u izreci presude.

16.Kako je optuženik izrazito lošeg imovnog stanja i bez primanja oslobođen je od obveze da naknadi troškove kaznenog postupka.

17.Slijedom navedenog donesena je odluka kao u izreci ove presude.

U Rijeci, 25. ožujka 2025.

Sudac:

Ksenija Jurković-Šepić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud .

DNA:

- ODO u Rijeci

- optuženiku

- oštećenicama