REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: O-8468/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Lei Golomeić, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pokojnog DZ, sina OZ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1952., a umrlog **.**.2024., državljanina Republike Hrvatske, radi odlučivanja o prigovoru ČZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Boženki Jelčić Vnučec, odvjetnici u Zagrebu, izjavljenom protiv rješenja o nasljeđivanju br. O-8468/2024-9, UPP/OS-O-43/2024-9 od 23. siječnja 2025. javnog bilježnika Domagoja Ranogajca, dana 25. ožujka 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se prigovor ČZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te se u cijelosti održava na snazi rješenja o nasljeđivanju br. O-8468/2024-9, UPP/OS- O-43/2024-9 od 23. siječnja 2025. javnog bilježnika Domagoja Ranogajca

Obrazloženje

1. Rješenjem ovoga suda pod gornjim poslovnim brojem od 19.12.2024. povjereno je vođenje ostavinskog postupka iza pokojnog DZ, sina OZ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1952., a umrlog **.**.2024., državljanina Republike Hrvatske javnome bilježniku Domagoju Ranogajca.

2. Nakon provedenog postupka javni bilježnik kao sudski povjerenik je donio rješenje o nasljeđivanju dana 23. siječnja 2025., O-8468/2024-9, UPP/OS-O- 43/2024-9. Citiranim rješenjem utvrđena je ostavina iza pokojnog DZ koja je uručena zakonskoj nasljednici GZ – supruzi ostavitelja. Kao imovina su utvrđene nekretnine, pokretnine i prava. Navedena ostavinska imovina utvrđena je na ročištu koja je održano dana 20. siječnja 2025. u prisustvu zakonskih nasljednika ČZ i ŠZ. Zakonska nasljednici ŠZ, TZ i OZ odrekli su se nasljedstva dok se ČZ prihvatila nasljedstva na temelju zakona u cijelosti .

3. Protiv navedenog rješenja ČZ izjavila je pravovremeni prigovor. U prigovoru ističe kako su ČZ i ŠZ izjavile da predmetna nekretnine ne ulaze u sastav ostavinske imovine obzirom da je ½ dijela bračna stečevina ČZ i ostavitelja, odnosno da je samo ½ nekretnina utvrđenih na ročištu predstavlja ostavinsku imovinu ostavitelja. Navele su da je točno da na zapisnik nije unesena ta činjenica i da su ŠZ i ČZ potpisale zapisnik i pročitale ga, ali obzirom na smrt bliske osobe nisu na to obraćale pozornost pouzdajući se u stručnost osobe koja je vodila zapisnik. Zaključno predlaže usvojiti prigovor i provesti postupak pred ovim sudom.

4. Prije svega valja istaknuti kako se ŠZ odrekla nasljedstva u ovome postupku, a da ista nije podnijela prigovor u ovoj pravnoj stvari. Također nejasno je temeljem kojeg ovlaštenja punomoćnik ČZ ističe navode u odnosu na ŠZ koja nije podnositelj prigovora, a niti ju isti zastupa u ovome postupku, a ističe navode kao da je punomoćnik ŠZ. Takve navode koji se odnose na ŠZ ovaj sud ne cijeni za donošenje rješenja o osnovanosti prigovora, obzirom da sud ne može uzimati izjave punomoćnika koji uopće nije ovlašten zastupati određenu stranku jer isti nije podnositelj pravnog lijeka, a niti ima punomoć za zastupanje u ovome postupku izdanu od strane ŠZ.

5. Na navedeni prigovor se službenim putem očitovao javni bilježnik Domagoj Ranogajec koji je istaknuo da supruga ostavitelja nije istaknula navedenu činjenicu na raspravi što je vidljivo iz zapisnika sa ostavinske rasprave, a koji su nasljednice pročitale i vlastoručno potpisale.

6. Prigovor ČZ je neosnovan.

7. Temeljem odredbe čl. 365 st. 2. Zakona o parničnom postupku(NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje:ZPP), u svezi sa odredbom članka 186. st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, dalje ZN) sudac pojedinac ispituje rješenje kao povjerenik suda u ostavinskom postupku koji je donio javni bilježnik u granicama razloga navedenih u prigovoru, pravilnu primjenu materijalnog prava i da li bila počinjena neka od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.

8. Prilikom donošenja pobijanog rješenja javni bilježnik nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a u vezi s čl. 365. st. 2. ZPP-a koji se u ovom postupku primjenjuje temeljem odredbe čl. 175. ZN-a.

9. U ostavinskom postupku iza pokojnog DZ je javni bilježnik Domagoj Ranogajec održao ročište dana 20. siječnja 2025. na koje su pristupili ČZ i ŠZ, te je u njihovom prisustvu sastavljeno rodoslovlje i utvrđena ostavinska imovina iza pokojnog DZ. Na ročištu se ŠZ odrekla nasljedstva na temelju zakona, dok se ČZ prihvatila nasljedstva na temelju zakona. Iz sadržaja zapisnika od 20. siječnja 2025. (list 5,6 i 7) spisa vidljivo je da ČZ nije istaknula činjenicu o postojanju bračne stečevine na nekretninama, a niti je uzgred to učinila ŠZ koja se odrekla nasljedstva. ČZ i ŠZ su potpisale zapisnik na njegovom kraju.

10. Na temelju tako provedenog postupka je javni bilježnik donio rješenje o nasljeđivanju, a ostavinu utvrđenu na ročištu od 20. siječnja 2025. je uručio zakonskoj nasljednici ČZ.

11. S obzirom na sve navedeno, sud je ocijenio da je javni bilježnik na temelju zakonitog postupka pravilno primijenio materijalno pravo, te je ostavinski postupak proveo sukladno odredbama ZN-a uz supsidijarnu primjenu odredbi ZPP-a, te je utvrdivši rodoslovlje i opseg ostavine, a temeljem nasljedničkih izjava donio zakonito rješenje o nasljeđivanju.

12. Uzgred se napominje da se u ostavinskom postupku kao izvanparničnom postupku primjenjuje načelo inkvizitornosti pa je inicijativa za prikupljanje procesnog materijala na ostavinskom sudu odnosno javnom bilježniku kao povjereniku suda. Iako je vođenje ostavinske rasprave u rukama ostavinskog suda odnosno javnog bilježnika kao povjerenika suda, oni ipak bez odgovarajućeg zahtjeva sudionika ostavinske rasprave (nasljednika) ne smiju ulaziti u ona pitanja čije pokretanje ovisi o volji samih pravnih subjekata, npr. ostavinski sud odnosno javni bilježnik nije ovlašten bez zahtjeva stranaka raspravljati je li povrijeđeno nečije pravo na nužni dio, nije ovlašten bez zahtjeva stranaka pobijati valjanost oporuke ili izdvajati imovinu u korist određene osobe. Kako podnositeljica prigovora ČZ sve do prigovora nije isticala da bi imala pravo na izdvajanje imovine sa osnova postojanja bračne stečevine koji je sada prvi put ističe kao novu činjenicu u fazi pravnoga lijeka, to javni bilježnik kao povjerenik ovoga suda nije mogao o istome raspravljati niti je bio dužan u tom smislu upozoravati sudionike ostavinske rasprave. Ovaj sud ne prihvaća navode podnositeljice prigovora da javni bilježnik nije unio njezinu izjavu za izdvajanjem bračne stečevine u zapisnik, obzirom da su stranke prema navodima javnog bilježnika pročitale zapisnik i vlastoručno potpisale. Stranke imaju pravo pročitati zapisnik ili zahtijevati od ovlaštene osobe da im pročita zapisnik, a zatim staviti prigovor na sadržaj zapisnika na temelju odredbe članka 126. st. 2. Zakona o parničnom postupku „Narodne novine Zakona o parničnom postupku(NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 70/19, dalje ZPP/19) obzirom da će se izmijenjena odredba članka 126. ZPP-a na temelju Zakona o izmjenama i dopunama zakona o parničnom postupku („Narodne novine 114/22) koja se odnosi na prigovore vezane uz radnje koje nisu tonski snimane primjenjivati od donošenja odluke kojom će ministar nadležan za poslove utvrditi jesu li ispunjeni tehnički uvjeti za tonsko snimanje ročišta na pojedinim sudovima . Budući da je zapisnik koji je javni bilježnik Domagoj Ranogajec sastavio kao povjerenik suda u ostavinskom postupku javna isprava, a isti je potpisan od strane javnog bilježnika, zapisničara i stranaka u postupku bez stavljanja bilo kakvih primjedbi na sadržaj zapisnika i da se javni bilježnik sudu očitovao da je upravo zapisnik sastavio u skladu sa izjavama stranaka na raspravi, ovaj sud ne prihvaća navode da je podnositeljica prigovora izjavila nešto što nije uneseno u zapisnik jer da je tome tako životno je logično da nakon što je pročitala zapisnik izjavi prigovor na sadržaj zapisnika. Također ističe se da su stranke dužne obraćati pažnju na vođenje zapisnika jer zapisnik predstavlja javnu ispravu i na temelju činjenica utvrđenih na istome se u ostavinskom postupku donosi odluka. Ako je podnositeljica prigovora zbog smrti ostavitelja bila u takvom zdravstvenom stanju da nije mogla pratiti sadržaj zapisnika bila je ovlaštena zatražiti odgodu ostavinskog ročišta ili angažirati kvalificiranog punomoćnika u osobi odvjetnika, a što nije učinila u ranijem tijeku postupka. Iz stanja spisa vidljivo je da podnositeljica prigovora nije stavila prigovor na sadržaj zapisnika, a niti je u bilo kojem trenutku obavijestila javnog bilježnika da nije u mogućnosti pratiti tijek rasprave zbog svoga zdravstvenog stanja već isto čini tek podnošenjem prigovora u kojem navodi da bilježnik nije pravilno sastavio zapisnik iako se javni bilježnik kao nepristrana i službena osoba očitovao sudu na drugačiji način, a na to dodatno upućuje okolnost da niti stranka nije stavljala prigovor na sadržaj zapisnika. Temeljem odredbe članka 352. st. 1. ZPP-a, a u svezi sa odredbom članka 175. st. 2. ZN-a u žalbi koja se podredno primjenjuje na prigovore se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se one odnose na bitne povrede postupka.

13. Zaključno se ističe da je ovaj ostavinski postupak započeo dostavom smrtovnice dana 18. prosinca 2024., a da je podnositeljica prigovora bila dužna pažljivo i koncentrirano pratiti vođenje zapisnika pred javnim bilježnikom, a da je u slučaju da je utvrdila da nije unesena njezina navodna izjava o izdvajanju bračne stečevine bila dužna izjaviti prigovor na sadržaj zapisnika. Ističe se da nepoznavanje procesnih propisa ne ispričava nikoga posebno uzimajući pravo i dužnost svake stranke da tijelu koje vodi postupak priopći bilo koju okolnost koja može utjecati na njegova prava kao što je nemogućnost praćenja tijeka rasprave, ali i pravo i dužnost da nakon što pročita zapisnik ili joj isti bude na njezin zahtjev bude pročitan odmah izjavi prigovor protiv sadržaja zapisnika, a što uostalom nije učinjeno u bilo kojem trenutku do podnošenja ovoga prigovora. Upravo iz dopisa javnog bilježnika koji je kao povjerenik suda proveo postupak proizlazi da je isti pravilno sastavio zapisnik i da je u isti unio sve izjave stranaka kao na zapisniku od 20. siječnja 2025. iz kojega sadržaja ne proizlazi izjava o prijedlogu za izdvajanje bračne stečevine.

14. Kako u postupanju javnog bilježnika sud nije utvrdio povrede na koje sud pazi po službenoj dužnosti, sud je odbio prigovor ČZ, a primjenom odredbe članka 187. st. 2. ZN-a odlučio je kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 25. ožujka 2025.

Sudac:

Lea Golomeić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u 4 (četiri) istovjetna primjerka u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Odvjetnica Boženka Jeličić Vnučec