Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž R-1037/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća Slavice Garac, suca izvjestitelja i člana vijeća Diane Preglej te člana vijeća Nike Grospić Ivasović, u pravnoj stvari tužitelja JA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marijan Ruždjak, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Ruždjak i partneri d.o.o. Zagreb, protiv tuženika RTL Hrvatska d.o.o. za usluge, Zagreb, Krapinska ulica 45, OIB: 07330149920, radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o otkazu, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 311/2023-25 od 25. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 25. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-311/2023-25 od 25. listopada 2024.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja u točki I izreke je utvrđeno da je Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu tuženika RTL Hrvatska d.o.o. od 23. siječnja 2023., nedopuštena te da radni odnos tužitelja JA kod tuženika nije prestao, pa se nalaže tuženiku da tužitelja vrati na rad, na radno mjesto Operater prijenosne tehnike ili drugo odgovarajuće radno mjesto, u roku od 15 dana.

Pod točkom II izreke je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.125,00 eura, sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ove presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), te predlaže presudu preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev ili istu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje. Trošak sastava žalbe ne traži.

3 U odgovoru na žalbu tuženika tužitelj poriče žalbene navode te predlaže žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba tuženika je neosnovana.

5. S obzirom da pobijana presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati, da je izreka presude razumljiva i ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, to nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se poziva žalitelj. Također nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2, 4, 8, 9, 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. U tijeku prvostupanjskog suda je pravilno utvrđeno:

- da je tužitelj prema Ugovoru o radu od 22. prosinca 2016., kojeg je sklopio s tuženikom na neodređeno vrijeme, kod tuženika obavljao poslove tehničkog koordinatora razmjene i DSNG operatera, dok je temeljem Aneksa Ugovora o radu od 28. prosinca 2018., obavljao poslove radnog mjesta Operatera prijenosne tehnike,

- da iz Odluke o izvanrednom otkazu Ugovora o radu tužitelju zaposlenom na radnom mjestu Operater prijenosne tehnike, donesene 23. siječnja 2023., proizlazi da se tužitelju izvanredno otkazuje Ugovor zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa zbog čega, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju strana, nastavak radnog odnosa nije moguć; da iz obrazloženja Odluke slijedi da je tužitelj 12. siječnja 2023., u okviru svojih radnih zadataka na radnom mjestu Operater prijenosne tehnike, upravljao uređajima za prijem i slanje audio/video signala za potrebe emitiranja uživo utakmica Svjetskog prvenstva u rukometu između reprezentacija Kraljevine Saudijske Arabije i Slovenije na kanalu RTL 2 i utakmice Svjetskog prvenstva u rukometu između reprezentacija Mađarske i Južne Koreje na platformi RTL-a pod nazivom "Play"; da je tužitelj u okviru svojih radnih zadataka prije početka emitiranja uživo tijekom tehničke probe bio dužan utvrditi ispravnost signala, odnosno razlog kašnjenja audio/video signala te o tome obavijestiti nadređene osobe, što je propustio učiniti za kanal RTL 2 i platformu Play, iako je bio svjestan da audio/video signala nema, te da je zbog radnikovog nesavjesnog, nepravovremenog i neodgovornog postupanja utakmica Svjetskog prvenstva u rukometu između reprezentacija Kraljevine Saudijske Arabije i Slovenije počela s odgodom od dvadesetak sekundi i nije prikazan početak emitiranja utakmice uživo, dok nije prikazan niti uvodni dio javljanja uživo koji uključuje uvodno komentiranje, predstavljanje igrača i izvođenje himni reprezentacija, a uvodni dio javljanja uživo nije prikazan nit na platformi Play; da je tužitelj prilikom dohvaćanja signala za oba kanala upisao pogrešnu polarizaciju, iako je navedeno njegova isključiva odgovornost; da je tužitelj u očitovanju od 12. siječnja 2023. izjavio kako je napravio propust jer je čekao feed na krivoj polarizaciji, te kako su minute brzo prolazile dok je shvatio da nema signala te da tuženik navodi kako ovakvo ponašanje tužitelja predstavlja osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa i razlog je za otkaz ugovora o radu bez obveza poštivanja otkaznog roka (izvanredni otkaz), zbog koje, uz uvažavanje svih činjenica i okolnosti, nastavaka radnog odnosa nije moguć,

- da je u odnosu na oba prijenosa navedenih rukometnih utakmica došlo do kašnjenja audio/video signala što je uzrokovano pogreškom u radu tužitelja, koji je pogriješio na način da je polarizaciju (jedan od parametara), krivo postavio te zbog toga navedene dvije utakmice nisu na vrijeme krenule u program,

- da je zbog navedenog kašnjenja u prijenosu utakmica, a u odnosu na rukometnu utakmicu koja se igrala između Kraljevine Saudijske Arabije i Slovenije došlo do propusta u najavljivanju sportskog događaja od komentatora, neemitiranja himni, neemitiranja najprofitabilnije reklame koja ide nakon izvođenja himni, te je došlo do kašnjenja u samom početku te utakmice, radi čega je pušten alternativni program koji je predviđen za ovakve situacije, dok je u odnosu na rukometnu utakmicu koja se igrala između Mađarske i Južne Koreje došlo do propusta u najavljivanju sportskog događaja od komentatora i kašnjenja u samom početku te utakmice,

- -da prije emitiranja postoji pripremna faza od pola sata ili više u kojima se greške moraju ispraviti i provjeriti svi parametri koji su zadani,

- da je sama tehnička proba bila predviđena za 17,30 sati u odnosu na utakmicu između reprezentacije Slovenije i Saudijske Arabije te je prijenos trebao krenuti u 17,49 sati, dok je u odnosu na rukometnu utakmicu između reprezentacije Mađarske i Južne Koreje tehnička proba bila predviđena za 17,30 sati te je prijenos trebao krenuti u 17,50 sati,

- -da se cjelokupna ekipa požalila da nema signal pola sata prije samog početka utakmice, na što je ukazao i komentator i realizator režije te se svjedok ŠA tada obratio tužitelju da ne dobivaju signal, na što je tužitelj odgovorio da signal dobivaju, ali da još uvijek nema sliku jer nije puštena; da se nakon nekoliko minuta vidjelo da i dalje nema signala, na što je ŠA ponovno reagirao i opet se obratio tužitelju, od kojeg je dobio odgovor da pružatelju usluge još nije vrijeme da puste taj signal, a na reakciju producentice FA da je signal već trebao biti pušten, krenulo se u rješavanje situacije,

- da je u konačnici HA ušao u sobu tužitelja, pogledao na stolu papir na kojem su se nalazili svi podaci kako skinuti signal sa satelita pa je nakon toga pogledao prema monitoru, uzeo miš i kliknuo nešto na ekranu i utakmica se pojavila, a kako to slijedi iz iskaza svjedoka ĆA,

- da kod tuženika nije bilo oformljeno Radničko vijeće, niti je djelovao sindikalni povjerenik kako to slijedi iz navoda tuženika na pripremnom ročištu održanom 10.11.2023., a suprotno tome nije tvrdio niti dokazao tužitelj. Stoga tuženik nije bio u obvezi postupiti sukladno čl. 150. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22. – dalje: ZR),

- da je s obzirom da su se navedene rukometne utakmice odigrale 12. siječnja 2023., a Odluka o otkazu je uslijedila 23. siječnja 2023., tuženik postupio unutar prekluzivnog roka od 15 dana propisanog odredbom čl. 116. st. 2. ZR-a.

7. Odredbom čl. 116. st. 1. ZR-a je propisano da poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

8. Polazeći od naprijed opisanih utvrđenja, sud prvog stupnja je zaključio da tužitelj nije počinio osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa zbog čega bi uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa bio nemoguć. To iz razloga što je tužitelj pogriješio na način da je polarizaciju (jedan od parametara) krivo postavio, radi čega navedene utakmice nisu na vrijeme krenule u program, pri čemu je tužitelj pogrešno smatrao da se signal dobiva, ali da još uvijek nema sliku jer nije puštena, no nakon što je uvidio da je pogriješio u procjeni, pokušao je poduzeti sve radnje kako bi utvrdio i ispravio svoju pogrešku. Imajući u vidu da se greške pri prijenosima događaju (što proizlazi iz iskaza svjedoka ĆA i FA) te da se radi o stresnom poslu (prema iskazu svjedoka NA), prvostupanjski sud je ocijenio da je izvanredni otkaz, koji je uslijedio tužitelju, previše drastična mjera, zbog čega je pobijanom presudom utvrđeno da je Odluka o izvanrednom otkazu nedopuštena.

9. Navedene zaključke i ocjene prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, a tuženik ih nije uspio dovesti u sumnju svojim žalbenim navodima.

10. Otkaz predstavlja krajnju mjeru poslodavca, a koja je dopuštena jedino ako se na drugi način ne mogu razriješiti problemi u odnosu radnika i poslodavca.

11. Pritom je izvanredni otkaz najteži oblik prestanka ugovora o radu, kod kojeg radnik ne ostvaruje pravo na otkazni rok kao ni otpremninu niti naknadu za vrijeme nezaposlenosti, pa je isti moguće zakonito primijeniti samo u situacijama kada nastavak radnog odnosa zaista nije moguć.

12. U konkretnom slučaju je tužitelj pogriješio prilikom prijenosa dvije rukometne utakmice, zbog čega je prijenos započet s 20 sekundi zakašnjenja te nisu emitirane himne reprezentacija i planirane reklame, ali takva pogreška ne predstavlja tako tešku povredu obveze iz radnog odnosa zbog koje nastavak radnog odnosa ne bi bio moguć.

13. Stoga je valjalo odbiti kao neosnovanu žalbu tuženika u odnosu na odluku o glavnoj stvari.

14. U odnosu na odluku o troškovima postupka valja reći da tuženik nije iznio niti jedan konkretan žalbeni navod, a kako je postupak u ovoj pravnoj stvari pokrenut nakon 1. rujna 2019., primjenjuje se novelirana odredba čl. 365. st. 2. ZPP-a prema kojoj drugostupanjski sud po službenoj dužnosti ne ispituje pravilnost primjene materijalnog prava u odnosu na odluku o troškovima postupka.

15. Slijedom navedenoga i na osnovi odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a je kao u točki I izreke.

16. Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu jer isti nije bio potreban za vođenje postupka (čl. 155. st. 1. ZPP-a) pa je odlučeno kao u točki II izreke ove presude.

U Zagrebu 25. ožujka 2025.

Predsjednik vijeća:

Slavica Garac