Poslovni broj: UsI-2509/2024-9

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja JH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćeniku Ivanu Rudiću, odvjetniku u Zadru, Ulica Don Ive Prodana 7, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćeniku Boži Vrkiću, odvjetniku u Zadru, Jurja Dalmatinca Matejeva 3, radi izdavanja građevinske dozvole, nakon javne i usmene rasprave zaključene 13. ožujka 2025. u prisutnosti zamjenika opunomoćenika zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanih tužitelja i tuženika, objavljene 25. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, klasa: UP/II-361-03/24-02/391, urbroj: 531-03-4-24-2 od 24. rujna 2024. i građevinske dozvole Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, klasa: UP/I-361-03/23-01/001278, urbroj: 2198- 07-06-01/3-24-0019 od 29. svibnja 2024.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

II. Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana od dana primitka pravomoćnog rješenja o troškovima spora na ime naknade troškova upravnog spora isplati zainteresiranoj osobi iznos od 2.500,00 (dvije tisuće petsto) eura.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj 29. listopada 2024. protiv rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, klasa: UP/II-361-03/24-02/391, urbroj: 531-03-4-24-2 od 24. rujna 2024., tužitelj u bitnom navodi kako tužbu podnosi zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, nakon čega reproducira izreke osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, pa ističe kako obrazloženje akta tuženika tužitelj smatra neadekvatnim činjeničnom opisu i stvarnom stanju na licu mjesta. Naime, tuženik ističe da je investitor priložio sve potrebne dokumente za izdanu građevnu dozvolu. Ono što ne odgovara stvarnom stanju na licu mjesta je da investitor ipak zadire na među tužitelja i povređuje njegovo pravo vlasništva. U bitnom, osporenim upravnim aktom tijela prvog stupnja nije razriješeno odlučno pitanje, a to je udaljenost građevine za koju se izdaje građevinska dozvola od same parcele i međe tužitelja. Tužitelj smatra da bi investitor gradnjom zašao na njegovu među i parcelu te time povrijedio njegovo pravo vlasništva i njegovu među. Prvostupanjsko upravno tijelo potpuno pogrešno tumači odredbe Zakona o gradnji te prilagođava Prostorni plan potpuno nezakonito investitoru, a što se ogleda u činjenici da se odobrava gradnja na međi sa susjedom, ovdje tužiteljem JH, jer da isti nema otvora i da je u skladu s čl. 71. stavak.1. Prostornog plana. Ovakvo utvrđenje je nezakonito i ne odgovara materijalnim odredbama Zakona o gradnji. Stoga, tužitelj smatra da se krše prava na pravični postupak i pravično suđenje budući da je nužno bilo uvažiti žalbu te odrediti očevid o trošku tužitelja i decidirano otkloniti njegove bitne prigovore. Uslijed toga je izostalo potpuno i ispravo obrazloženje osporenog akta jer je u ovoj upravnoj stvari nužno odrediti i provesti uviđaj na licu mjesta predmeta prijepora, ujedno u provedenom postupku stoga nisu utvrđene odlučne činjenice i nisu provedeni dokazi, a prije svega tužitelju je onemogućeno da tijekom postupka dokaže svoje utemeljene prigovore i iznijete činjenice koje su odlučne za razriješene ove upravne stvari. Zato je bilo nužno, pozvati stranke da pokažu lomne točke i međe svojih parcela i nekretnina, po potrebi da se i saslušaju svjedoci, međaši vlasnika parcela i stranaka, i tek nakon tako utvrđenog činjeničnog stanja da se donese zakonita odluka. Zato je osporeno rješenje manjkavo, nisu utvrđenje odlučne činjenice i nisu provedeni dokazi, a prije svega tužitelju je onemogućeno da se održi novi uviđaj da može pokazati granice i međe svoje parcele. I do sada u identičnim i sličnim upravnim postupcima kada su u pitanju istaknuti prigovori, a ovdje imamo novu zemljišnu knjigu i novo uređene mapalne međe, stav drugostupanjskog tijela bio je da je: „ važno je istaknuti da se površine katastarskih čestica u novoj izmjeri računaju iz koordinata lomnih točaka međa, a ne preuzimaju se iz postojeće dokumentacije katastra ili zemljišne knjige, sve sukladno Pravilniku o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji." Upravno tijelo prvog stupnja napravilo je propust jer se nije radila usporedba stare i nove izmjere. Naime, od odlučne je važnosti izvršiti izmjeru sporne parcele po staroj izmjeri te izvršiti uklop iste po novim katastarskim brojevima da bi se objektivno utvrdilo stanje međe te oblik i površina parcele, što nije provedeno sukladno članku 45. stavak 1. i 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Slijedom izloženog, tužitelj je tužbenim zahtjevom predložio sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporeno rješenja tuženika i prvostupanjsku građevinsku dozvolu.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3.Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu, u bitnom u odnosu na tužbu tužitelja, a s obzirom na navode tužitelja u žalbi protiv prvostupanjskog rješenja te podnesenoj tužbi ističe da je ovaj postupak, nažalost, uzrok zlonamjernog ponašanja tužitelja naspram zainteresirane osobe koja mu, nesporno, povoda za takvo nešto nije dala. Podnesenom tužbom, koja je u cijelosti neosnovana te se predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i obvezati ga naknaditi zainteresiranoj osobi trošak postupka, tužitelj neosnovano onemogućava zainteresiranu osobu u izgradnji objekta za koji je ishodio akt o građenju sukladno pozitivnim propisima odnosno Zakona o gradnji. Tuženo tijelo je u svojem rješenju, pozivajući se na obrazloženje prvostupanjskog tijela, jasno ukazalo koliko su promašene tvrdnje tužitelja posebno tvrdnja da zainteresirana osoba namjerava izvesti zahvat u prostoru na samoj međi. To, jednostavno, nije točno pa utoliko, s obzirom da je to tužitelju "jedini adut" začuđuje ova tužba tužitelja.

4.U sporu je održana rasprava 13. ožujka 2025. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju je pristupio zamjenik opunomoćenika zainteresirane osobe, dok nisu pristupili uredno pozvani tužitelj i tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti.

5.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno sa svim prilozima, odgovor na tužbu tuženika, odgovor na tužbu zainteresirane osobe od 12. prosinca 2024. zajedno s prilogom, podnesak zainteresirane osobe od 12. ožujka 2025., popis troškova spora zainteresirane osobe priložen u spis na održanoj raspravi od strane zamjenika opunomoćenika zainteresirane osobe, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

6.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

7.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika i prvostupanjske građevinske dozvole.

9.Naime, prvostupanjskom građevinskom dozvolom Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, klasa: UP/I-361-03/23-01/001278, urbroj: 2198-07-06-01/3-24-0019 od 29. svibnja 2024. dozvoljava se investitoru, zainteresiranoj osobi u ovom sporu građenje zgrade stambene namjene, 2.b skupine, građenje građevine stambene namjene (pomoćna), 3.b skupine, bazen, na novoformiranoj građevnoj čestici 432/5 (nastaje od dijela k. č. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] ([adresa]), u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake Kuća [adresa], koji je sastavni dio građevinske dozvole glavnog projektanta GH, dipl.ing.arh., broj ovlaštenja A 3236, u bitnom iz razloga što je prvostupanjsko tijelo zaključilo da su ispunjene sve pretpostavke za izdavanje takvog akta, slijedom čega je građevinska dozvola izdana pozivom na odredbu članka 99. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19).

10.Potom, osporenim rješenjem tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, klasa: UP/II-361-03/24-02/391, urbroj: 531-03-4-24-2 od 24. rujna 2024. postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora njegova žalba je odbijena, čime je potvrđena naprijed citirana prvostupanjska građevinska dozvola, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom aktu, odnosno što je i tuženik smatrao da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za izdavanjem građevinske dozvole, slijedom čega je tuženik istu ocijenio pravilnom i zakonitom.

11.Među strankama ovog spora prijepornim se ukazuje jesu li u konkretnom slučaju bile ispunjene sve pretpostavke za izdavanje građevinske dozvole, kao i je li tuženik u osporenom rješenju pravilno otklonio žalbene razloge koje je tužitelj istaknuo u žalbi podnesenoj protiv građevinske dozvole, odnosno je li u provedenom postupku činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno i na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, slijedom čega je prijeporna zakonitost osporenog rješenja tuženika i prvostupanjske građevinske dozvole u cijelosti.

12.Odredba članka 108. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisuje:

"(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. (2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže:

1. glavni projekt u elektroničkom obliku

2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata

3. Iskaznicu energetskih svojstava zgrade u elektroničkom obliku, potpisanu elektroničkim potpisom

4. ispis Iskaznice energetskih svojstava zgrade ovjerene od projektanata i glavnog projektanta ako je u njezinoj izradi sudjelovalo više projektanata 5. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana

6. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima

7. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole

8. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i

9. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji."

Odredba članka 109. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisuje:

"(1) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra se: 1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi 2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja

3. odluka nadležne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja

4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje

5. pisana suglasnost vlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postojeće građevine te suglasnost Republike Hrvatske, tijela nadležnog za upravljanje državnom imovinom, za nekretnine kojima Ministarstvo državne imovine upravlja temeljem članka 71. Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 52/18.)

6. pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.

(2) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u pogledu obuhvata zahvata u prostoru smatra se:

1. izvadak, ugovor, odluka ili suglasnost iz stavka 1. ovoga članka 2. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor nositelj prava služnosti

3. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo služnosti, zakupa ili korištenja

4. odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo služnosti.

(3) Potpis vlasnika nekretnine, odnosno nositelja prava građenja na predugovoru, ugovoru, odnosno suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora biti ovjeren od javnog bilježnika.

(4) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije moguće ili se prema posebnom zakonu pravo građenja stječe koncesijom smatra se ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja, ili drugi akt određen posebnim zakonom, a jedinica lokalne samouprave svoj pravni interes za građenje infrastrukture i jednostavnih građevina na pomorskom dobru dokazuje planom upravljanja pomorskim dobrom za tekuću godinu ili drugim aktom određenim posebnim zakonom.

(5) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu posebnog zakona kojom je utvrđen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena građevinska dozvola, ako je investitor podnio zahtjev za izvlaštenje, odnosno ako je investitor podnio zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu, građevinama ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave.

(6) Dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građenje građevine čije je građenje u interesu Republike Hrvatske na javnoj cesti, nerazvrstanoj cesti, željezničkoj infrastrukturi i javnom vodnom dobru smatra se suglasnost osobe, odnosno tijela koje upravlja tom cestom, infrastrukturom, odnosno javnim vodnim dobrom."

Odredba članka 110. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisuje:

"(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da:

1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti

2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja

3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta

4. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom

5. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba

6. je glavni projekt propisno označen i da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

(2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za:

1. rekonstrukciju postojeće građevine

2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.

(3) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građenje nove zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da:

1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka 2. postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine 3. postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i 4. postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste.

(4) Stavak 3. podstavci 2., 3. i 4. ovoga članka ne odnosi se na rekonstrukciju postojeće zgrade."

13.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora izjavljenoj protiv prvostupanjske građevinske dozvole istu odbio, ovo stoga što je i ovaj sud stajališta kako su u predmetnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve pretpostavke da bi se zahtjevu zainteresirane osobe za izdavanje građevinske dozvole moglo udovoljiti, slijedom čega je prvostupanjsko tijelo pravilno postupio kada je izdalo građevinsku dozvolu, kao i tuženik kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv iste, pa stoga sud osporene akte kako tuženika, tako i prvostupanjskog tijela cijeni u cijelosti pravilnima i zakonitima, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

14.Sud nalazi potrebnim prije svega navesti kako iz podataka spisa upravnog tijela dostavljenom od strane tuženika uz odgovor na tužbu proizlazi kako je prvostupanjsko tijelo građevinsku dozvolu izdalo temeljem ovlasti iz članka 99. stavka 1. Zakona o gradnji u povodu zahtjeva zainteresirane osobe iz ovog spora od 14. srpnja 2023. za građenje zgrade stambene namjene, 2.b skupine, građenje građevine stambene namjene (pomoćna), 3.b skupine, bazen, na novoformiranoj građevnoj čestici 432/5 (nastaje od dijela k. č. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] ([adresa]), u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake Kuća [adresa], koji je sastavni dio građevinske dozvole glavnog projektanta GH, dipl.ing.arh., broj ovlaštenja A 3236. Iz podataka spisa nadalje proizlazi da je investitor uz zahtjev priložio dokumentaciju propisanu člankom 108. Zakona o gradnji, te da su stranke u postupku pozvane na uvid u spis predmeta radi izjašnjenja kako to propisuje odredba članka 116. Zakona o gradnji. Također u provedenom postupku je prema stanju spisa utvrđeno da glavni projekt ispunjava uvjete iz odredbe članka 110. stavka 1. Zakona o gradnji i da je isti izrađen u skladu s PPUO Ražanac - IV. ID ("Službeni glasnik Zadarske županije" broj 4/04, 13/07, 12/09, "Službeni glasnik Općine Ražanac" broj 3/17, 4/23) - dalje u tekstu PPUO Ražanac. Nadalje, iz spisa je razvidno i da je investitor dokazao pravni interes za izdavanje građevinske dozvole kako to u vidu ima odredba članka 109. Zakona o gradnji te da su svi parametri zahvata usklađen s citiranim Prostornim planom. Isto tako, prema stanju spisa proizlazi i da se predmetna građevna čestica nalazi u obuhvatu naznačene prostorno planske dokumentacije i to prema kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena prostora u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, prema kartografskom prikazu 4.e Građevinsko područje [adresa], neizgrađeni dio građevinskog područja naselja, izvan područja obveze izrade UPU-a. Prema pak projektnoj dokumentaciji planirana je gradnja stambene, slobodnostojeće zgrade, tipa B, na novoformiranoj parceli površine 886,0 m2 na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u mjestu [adresa], nastala od dijela k. č. [katastarska čestica]. Planira se izvedba zgrade koja bi bila ukupne katnosti Po+Pr+2, koja je od susjednih međa udaljena minimalno 3 m, a od regulacijskog pravca od 5,00 m do 5,48 m, odnosno 5,00 m od ogradnog zida na tom dijelu terena, dok je podzemni dio građevine (garaža) udaljena od međe od 1,14 m do 1,44 m, ostatak parcele služit će kao terase, zelene površine i vrtovi (zelene površine 30,0%), dok je oblik građevine razveden i ukupnih je dimenzija 21,30 x 24,00 m, a maksimalna planirana visina zgrade je 9,65 m, nakon kojih utvrđenja je prvostupanjsko tijelo izdalo predmetnu građevinsku dozvolu naprijed citirane izreke, protiv koje je tužitelj izjavio žalbu, koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, a u odnosu na koje je tužitelj pokrenuo predmetni upravni spor.

15.Nadalje, što se pak tiče tužbenih prigovora tužitelja koje iznosi u ovom sporu, sud najprije primjećuje kako je tužitelj identične prigovore iznosio i u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjske građevinske dozvole, koje prigovore je tuženik u osporenom rješenju pravilno otklonio, i s čijim obrazloženjem je u cijelosti suglasan i ovaj sud. Stoga, u odnosu na razloge zbog kojih tužitelj smatra da u konkretnom slučaju nije bilo mjesta izdavanju građevinske dozvole, za navesti je kako prilikom odlučivanja o zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole, nadležno upravno tijelo dužno je utvrditi je li glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom, a na koji način je u konkretnoj upravnoj stvari prvostupanjsko tijelo i postupilo.

16.S prethodnim u vezi, a glede temeljnih tužbenih prigovora u kojima tužitelj ističe da investitor planiranom gradnjom ulazi na njegovu među i parcelu te time da dolazi do povrede njegovog prava vlasništva i njegove međe, za kazati je kako su takvi navodi u cijelosti neosnovani. Naime, i po stajalištu ovog suda u provedenom upravnom postupku nedvojbeno je utvrđeno da glavni projekt ispunjava uvjete iz odredbe članka 110. stavka 1. Zakona o gradnji i da je isti izrađen u skladu s PPUO Ražanac - IV. ID ("Službeni glasnik Zadarske županije" broj 4/04, 13/07, 12/09, "Službeni glasnik Općine Ražanac" broj 3/17, 4/23) - dalje u tekstu PPUO Ražanac. Nadalje, predmetna građevna čestica nalazi se u obuhvatu citirane prostorno planske dokumentacije i to prema kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena prostora u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, prema kartografskom prikazu 4.e Građevinsko područje [adresa], neizgrađeni dio građevinskog područja naselja, izvan područja obveze izrade UPU-a. Prema pak projektnoj dokumentaciji planirana je gradnja stambene, slobodnostojeće zgrade, tipa B, na novoformiranoj parceli površine 886,0 m2 na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u mjestu [adresa], nastala od dijela k. č. [katastarska čestica], te se planira izvedba zgrade koja bi bila ukupne katnosti Po+Pr+2, a koja je od susjednih međa udaljena minimalno 3 m, od regulacijskog pravca od 5,00 do 5,48 m, odnosno 5,00 m od ogradnog zida na tom dijelu terena, dok je podzemni dio građevine (garaža) udaljena od međe od 1,14 do 1,44 m, s tim da će ostatak parcele služit kao terase, zelene površine i vrtovi (zelene površine 30,0%), dok je oblik građevine razveden i ukupnih je dimenzija 21,30 x 24,00 m, a maksimalna planirana visina zgrade je 9,65 m. Također, sukladno Pravilniku o prostornim planovima ("Narodne novine" 152/23 - dalje Pravilnik) u članku 4. pod točkom 4. Zgrade prema smještaju na građevnoj čestici, određeno je da je slobodnostojeća zgrada ona zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice ili koja je sa svih strana odmaknuta od granica građevne čestice osim od regulacijske linije na kojoj je izgrađena. Kod izloženog stanja stvari i po stajalištu ovog suda planirana izgradnja zgrade ne planira se niti na jednoj međi predmetne parcele, već unutar gradivog dijela novoformirane građevne čestice, koja je udaljena od međa u skladu s mjerodavnim odredbama PPUO Ražanac, pa se svi tužbeni navodi u kojima tužitelj tvrdi suprotno ukazuju u cijelosti neosnovanima.

17.Također, u odnosu na navode tužitelja u kojima ukazuje na pogrešna utvrđenja prvostupanjskog tijela koje da ističe kako je planirana gradnja u skladu s člankom 71. stavkom 1. Prostornog plana, za kazati je kako se prvostupanjsko tijelo u obrazloženju građevinske dozvole ne referira na navedeni članak, a isti se odnosi na vodnogospodarski sustav te glasi: "Mjesna vodovodna mreža preko koje će se vršiti kvalitetna i sigurna distribucija pitke vode, a prema stvarnim potrebama svih potrošača i uz minimalne dopuštene gubitke vode, mora se izgraditi prema odgovarajućoj projektnoj dokumentaciji." Slijedom navedenog, i ovaj tužbeni navod tužitelja u cijelosti je neutemeljen. Ujedno, sud primjećuje i kako je prvostupanjsko tijelo u obrazloženju građevinske dozvole pravilno otklonilo sve ostale prigovore koje je tužitelj iznosio pred prvostupanjskim tijelom, a koje dijelom tužitelj ponavlja i u ovom sporu, pa se u tom pravcu radi nepotrebnog ponavljanja tužitelja upućuje na obrazloženje građevinske dozvole.

18.Konačno, sud nalazi potrebnim nadodati kako za izdavanje građevinske dozvole nije potrebna suglasnost susjeda međašnika, već je nadležno tijelo koje izdaje građevinsku dozvolu u smislu odredbe čl. 115. st. 2. Zakona o gradnji dužno stranki, prije izdavanja građevinske dozvole, pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja, na koji način je tijelo prvog stupnja u konkretnoj upravnoj stvari i postupilo, dok protivljenje bilo koje stranke, pa tako i tužitelja u postupku izdavanju akta za građenje nije od utjecaja na zakonitost takvog akta, odnosno ne predstavlja smetnju njegovom izdavanju, već se ista izdaje ukoliko nadležno tijelo utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti propisani prethodno citiranom odredbom članka 110. Zakona o gradnji, kao što je to bilo i u konkretnom slučaju. Ujedno, u cijelosti je neutemeljeno pozivanje tužitelja na odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, to pak stoga što je za izdavanje građevinske dozvole isključivo mjerodavan Zakon o gradnji („Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), čije su odredbe u konkretnoj pravnoj stvari pravilno primijenjene.

19.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti prvostupanjskom građevinskom dozvolom nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.

20.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjska građevinska dozvola, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

21.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanih rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS- a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

22.Potom, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao pod točkom I. u izreci rješenja.

23.Naposljetku, s obzirom na uspjeh zainteresirane osobe u ovom sporu, trebalo joj je priznati zahtijevanu naknadu troškova u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23) i to za sastav odgovora na tužbu od 12. prosinca 2024. i pristup na raspravu 13. ožujka 2025. u iznosu od po 500 bodova (Tbr. 27. st. 1. t. 2.), što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54.), daje iznos od 2.000,00 eura, i što uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46.) ukupno iznosi 2.500,00 eura, koji iznos je zainteresiranoj osobi i obistinjen, uslijed čega je odlučeno kao pod točkom II. u izreci rješenja.

U Splitu, 25. ožujka 2025.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja Ivanu Rudiću, odvjetniku u Zadru, Ulica Don Ive

Prodana 7, uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz zapisnik od 13. ožujka 2025., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- opunomoćeniku zainteresirane osobe Boži Vrkiću, odvjetniku u Zadru, Jurja Dalmatinca Matejeva 3, uz zapisnik o objavi,

- u spis.