Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

P-2889/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja FT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], protiv tuženika Grad Split, OIB: 78755598868, Obala kneza Branimira 17, Split, radi služnosti na nekretninama, na održanoj glavnoj i javnoj raspravi zaključenoj dana 18. veljače 2025. u prisutnosti tužitelja i punomoćnika tuženika dana 25. ožujka 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1.Utvrđuje se postojanje prava stvarne služnosti puta prolazom i provozom preko sjevernog dijela nekretnine označene kao ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) u površini od 127 m2 (u prilogu Prikaz lica mjesta-2 i na slikama tijelo označeno slovima BCDEFB) i preko sjevernog dijela nekretnine označene kao ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) u površini od 16 m2 (u prilogu Prikaz lica mjesta-2 i na slikama tijelo označeno slovima A B F A), prostor ispod nadvožnjaka, kao poslužnih nekretnina u vlasništvu tuženika Grada Splita, OIB:78755598868, sve vidljivo na Vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju Tomislava Čipčića od dana 08.07.2024., koje čini sastavni dio presude, a za korist nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine u suvlasništvu tužiteljice FT, OIB: [osobni identifikacijski broj], te je tuženik dužan trpjeti provedbu tužiteljičinog prava stvarne služnosti puta prolazom i provozom na navedenim nekretninama u zemljišnim knjigama temeljem ove presude po njenoj pravomoćnosti.

2. Dužan je tuženik naknaditi tužiteljici trošak ovog parničnog postupka" kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu upisana kao vlasnica nekretnine označene kao čest. zem [katastarska čestica] (kčbr. [katastarska čestica]) ZU 12398 k. o [katastarska općina], u naravi vrt, dio kuće, zgrada i dvor na Mejašima u Splitu te da je upisana u ½ dijela. Nadalje, da je na nekretninama oznake čest. zem [katastarska čestica] sve ZU 14148 k. o [katastarska općina], u naravi oranica i put, upisan tuženik za cijelo. Nadalje, da je predmetna nekretnina oduvijek u posjedu obitelji F koji istu nesmetano obrađuju. Nadalje, da tužiteljica osobno i putem svojih prednika izvršava savjesno i neometano sadržaj prava stvarne služnosti prolaska predmetnim putom najprije pješice, a onda i vozilom preko dijela tuženikovih nekretnina preko 20 godina slijedom čega predlaže kao u izreci.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava istu u cijelosti navodeći da tužiteljica ima pristup na javnu prometnicu GT sa sjeverne strane svoje nekretnine.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem izvatka iz zemljišne knjige, prijepisa posjedovnog lista, izvoda iz katastarskog plana, izvatka iz katastra zemljišta, kupoprodajne pogodbe " U Splitu, 12.siječnja 1965.", rješenja zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Splitu posl.broj Z-3522/67, Sporazuma od 9.studenog 1989., rješenja Z-11631/07-IL Općinskog suda u Splitu, rješenja Općinskog sekretarijata za inspekcijske poslove, Građevinsko - urbanistička inspekcija Klasa: UP-I-362-02/90- 01/84 od 9.siječnja 1991., Zapisnika Građevinsko- urbanističke inspekcije, rješenja o izvedenom stanju, Upravnog odjela za prostorno uređenje Odsjek za graditeljstvo, Splitsko-dalmatinske županije, Grad Split od 30.svibnja 2014., Očitovanja Grada Splita od 27.prosinca 2022., Zaključka Grad Split Klasa: 944-01/22-01/24 od 16.svibnja 2023., Zaključka Grad Split Klasa: 944-01/18-01/82 od 8.prosinca 2021., Odluke o osnivanju prava služnosti, Ministarstva državne imovine, Klasa: 940-01/18-03/5837 od 29.travnja 2019., očevidom na licu mjesta uz nazočnost vještaka geodeta Tomislav Čipčić i vještaka za graditeljstvo Ivan Mijanović, te saslušanjem tužiteljice, u svojstvu parnične stranke, te je temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) sud nalazi da tužbeni zahtjev nije osnovan.

4. U konkretnom slučaju, tužiteljica tvrdi da je neometanim i savjesnim korištenjem predmetne poslužne nekretnine kao jedinog pristupnog puta svojoj nekretnini ( 4074/2) sa glavne prometnice, stekla pravo služnosti prolaska i provoza dosjelošću.

5. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da nekretnina oznake čest. zem [katastarska čestica] upisana u ZU 12398 k. o [katastarska općina] kao "vrt, dio kuća, zgrada, dvor" upisanog suvlasništva tužiteljice za ½ dijela i VT za ½ dijela.

6. Nadalje, uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu oznake čest. zem [katastarska čestica] " oranica, put" utvrđeno je da je ista upisana u ZU 14148 k. o [katastarska općina], upisanog vlasništva tuženika.

7. Nadalje, uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu oznake čest. zem [katastarska čestica] "put" utvrđeno je da je ista upisana u ZU 14148 k. o [katastarska općina], upisanog vlasništva tuženika.

8. Budući se tužiteljica poziva na dosjelost, unazad više od 50 godina, a nekretnina na teret koje se služnost izvršavala je nekretnina koja je na dan 08.listopada 1990.godine bila u društvenom vlasništvu (ONI), pa sukladno odredbi čl. 388 st.4 ZV u stjecanje stvarnih prava na nekretninama u društvenom vlasništvu ne računa se vrijeme proteklo prije dana 08.listopada 1991.godine kao dana stupanja na snagu Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ 53/91) kojim je ukinuta odredba čl. 55 ZOVO koja je isključivala mogućnost stjecanja stvarne služnosti na nekretninama u društvenom vlasništvu, već se dosjelost treba računati tek poslije 8. listopada 1991. godine.

9. Dakle, valjalo je utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke za stjecanje prava služnosti dosjelošću na predmetnoj nekretnini sukladno odredbi čl. 229 ZV., a to su pod a) posjed prava, pod b) vrijeme posjedovanja, pod c) sposobnost stjecatelja i d) sposobnost stvari.

10. Nadalje, posjedovanje prava stvarne služnosti od strane posjednika povlasne nekretnine, nužna je pretpostavka dosjelosti pri čemu posjed mora imati određenu kakvoću, a odlučan je i način izvršavanja sadržaja služnosti. Dakle, posjed mora biti pošten i istinit.

11. Nadalje, sukladno odredbi čl. 10/5 ZV posjed prava stvarne služnosti stječe se faktičnim poštenim i istinitim izvršavanjem ovlasti koje čine sadržaj tog prava, a da se vlasnik poslužnog dobra tome nije protivio.

12. Sukladno odredbi čl. 18.st.3 ZV posjed je pošten ako posjednik koji ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu ne pripada pravo na posjed s tim da se sukladno st.5 istog članka posjed smatra poštenim dok se ne dokaže suprotno.

Nadalje, prema stavku 2) istog članka posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja.

13. Dakle, dosjelošću se stječe pravo stvarne služnosti ispunjenjem pretpostavki koje zakon propisuje (protek vremena i ispunjenje određenih uvjeta) pa kasniji upis u zemljišnu knjigu nemaju konstitutivno nego deklaratorno značenje.

14. Očevidom na licu mjesta vještak mjernik je utvrdio da je na očevidu tužiteljica kao predmet spora pokazala asfaltni kolni prilazni put kojim se prilazi njezinom posjedu sa javne prometnice [adresa] (u prilogu Prikaz lica mjesta-2 i na slikama tijelo označeno slovima A B C D E F A).

15. Na temelju očevida na licu mjesta, snimljenog stanja, podataka iz zemljišnika i katastra, te uvida u aviosnimke ovog područja od 2005. god. do danas vještak je utvrdio da se predmet spora, asfaltni kolni prilazni put kojim se prilazi posjedu tužiteljce (u prilogu Prikaz lica mjesta-2 i na slikama tijelo označeno slovima A B C D E F A) površine 143 m2 nalazi na: - sjevernom dijelu ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) u površini od 16 m2 (u prilogu Prikaz lica mjesta-2 i na slikama tijelo označeno slovima A B F A), prostor ispod nadvožnjaka;

- sjevernom dijelu ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) u površini od 127 m2 (u prilogu Prikaz lica mjesta-2 i na slikama tijelo označeno slovima B C D E F B).

16. Nadalje, da se posjed tužiteljice nalazi na istočnom dijelu ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) i fizički je bet. zidom (u prilogu Prikaz lica mjesta-2 i na slikama linija označena slovima H I J K) ograđen od zapadnog dijela ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) za koji tužiteljica tvrdi da nije njezino vlasništvo. Zapadni dio ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) ima direktni kolni pristup na javnu prometnicu [adresa] (u prilogu Prikaz lica mjesta-2 i na slici 6. linija označena slovima H i G).

17. Uvidom u aviosnimak ovog područja iz 2005 god. vidljivo je da je ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) bio jedinstven posjed kojem se je moglo prići samo predmetnim kolnim prilaznim putem sa javne prometnice [adresa] (u prilogu Prikaz lica mjesta-1 i na slikama tijelo označeno slovima A' B' C D E' F' A').

18. Na aviosnimku iz 2011. god. vidljivo je da tada postoji kolni prilaz zapadnom dijelu ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]). Izgradnjom nadvožnjaka, odnosno novih cesta u funkciji susjednog trgovačkog centra od 2013. do 2016. god. istočni dio predmetnog prilaznog puta se je izmijenio i od 2017. god. je nepromijenjen.

19. Bitno je napomenuti da predmetni kolni prilazni put sa javne prometnice [adresa] (u prilogu Prikaz lica mjesta-1 i na slikama tijelo označeno slovima A B C D E F A) u trenutku očevida predstavlja jedini mogući prilaz istočnom dijelu ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]). ZK čest. zem. [katastarska čestica] se vodi u zemljišniku u ZK ulošku br. [broj ZK uloška] kao oranica od 1270 m2 i put od 116 m2, ukupno 1386 m2 i usklađena je sa kat. čest. zem. [katastarska čestica] koja se vodi u kat. operatu u Posjedovnom listu br. 12038 u istoj kulturi i površini. ZK čest. zem. [katastarska čestica] se vodi u zemljišniku u ZK ulošku br. [broj ZK uloška] kao put od 47 m2 i usklađena je sa kat. čest. zem. [katastarska čestica] koja se vodi u kat. operatu u Posjedovnom listu br. 12038 u istoj kulturi i površini.

20. ZK čest. zem. [katastarska čestica] se vodi u zemljišniku u ZK ulošku br. [broj ZK uloška] kao vrt od 821 m2, dio kuće od 196 m2, zgrada od 18 m2 i dvor od 152 m2, ukupno 1183 m2 i usklađena je sa kat. čest. zem. [katastarska čestica] koja se vodi u kat. operatu u Posjedovnom listu br. 11070 u istoj kulturi i površini.

21. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka za graditeljstvo proizlazi da gledajući k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao jednu cjelinu ista ima pristup na javnu prometnicu i to preko asfaltiranog puta s južne strane, međutim prema kazivanju tužiteljice nekretnina je fizički podijeljena na dva dijela betonskim zidom sa žičanom ogradom. Tužiteljica navodi da je njezin istočni dio nekretnine, dok je zapadni dio od suvlasnika. Zapadni dio nekretnine ima pristup sa sjeverne strane na [adresa]. Naime, tužiteljica ima dvije mogućnosti priključka na javnu prometnicu i to:

-rušenjem zapadnog dijela betonskog zida i živice koji fizički dijeli k. č. [katastarska čestica] na dva dijela. Tako bi tužiteljica imala pristup na javnu prometnicu preko trenutno postojećeg pristupnog puta;

-ili izvedbom rampe na svom istočnom dijelu nekretnine jednake kao što je i postojeća rampa na zapadnoj strani, odnosno izvedbom radova rušenja postojećeg sjevernog potpornog zida, radova iskopa te ukopavanja prometnice s ciljem stvaranja komunikacije te denivelacije s kote postojećeg terena na kotu prometnice. Navedeni radovi obuhvaćaju izradu projekta interne prometnice odnosno projekta priključenja na postojeću prometnicu, ishođenje potrebnih dozvola, kao i prethodno traženje dozvole od Grada Splita za suglasnost odnosno dozvolu za pristup. Kako se radi o rampi duljine cca 22 m s potpornim zidovim, asfaltnom površinom, iskopima te rušenjem postojećih zidova, vještak daje paušalnu procjenu po m1 uključivo zidove, asfalt, iskope i projektnu dokumentaciju u iznosu od cca 2.000,00 €/m odnosno sveukupno cca 45.000,00 € bez PDV-a.

22. Vještak je izvršio pregled nekretnine u vlasništvu tužitelja te je evidentno da nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s svoje sjeverne strane ima pristup s postojećom asfaltnom rampom na [adresa]. Također je nesporno da je tužiteljica suvlasnica navedenog objekta te da je prema izjavi ista vlasnica idealnog dijela nekretnine koji predstavlja sjeveroistočni dio objekta oznake k. č. [katastarska čestica] te koja sa svog dijela nekretnine ne može koristiti postojeću rampu obzirom da istu koristi drugi suvlasnik, te da je ogradom omeđena s ostatkom nekretnine u vlasništvu tužiteljice.

23. Nije sporno da tužiteljica duži niz godina koristi asfaltirani put za pristup na prometnicu, a koji prolazi južnim dijelom nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] ( sporna nekretnina).

24. Nadalje, iz iskaza tužiteljice proizlazi da je u posjedu nekretnine koja u naravi predstavlja pristupni put do njezine kuće sagrađene na kat. čest. zem [katastarska čestica]. Nadalje, da je u diobi sa bivšim suprugom istome pripao zapadni dio parcele, a tužiteljici istočni dio te parcele. Nadalje, da je suprug svoj dio otuđio pa da ista više nema direktan pristup na [adresa]. Stoga, da do svoje nekretnine pristupa preko dijela čestice koja je u vlasništvu tuženika. Nadalje, da ima opravdanu bojazan da će u slučaju prodaje predmetne nekretnine ( koja osim puta ima i dio obradive površine, a u posjedu je obitelji F) ostati bez izlaza na glavnu cestu GT. Nadalje, da joj nitko nije branio da se koristi predmetnim putem unazad 20 godina jer se tim putem služi još jedino obitelj F. Nadalje, da je predmetni put koji postoji od 1986. bio betoniran.

25. Pravo služnosti je stvarno pravo na tuđoj stvari na temelju kojega se ovlašteniku dopušta određeno korištenje tuđom stvari.

26. Stvarna služnost je stvarno pravo svakidašnjeg vlasnika jedne nekretnine da se za potrebe te nekretnine služi na određeni način nekretninom drugog vlasnika.

27. Dakle, tužiteljica tvrdi da se služi predmetnom nekretninom oznake čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] (poslužna nekretnina) za prolaz automobilom i pješice za pristup svojoj kući koja je izgrađena nekretnini oznake čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] (povlasna nekretnina) od 1965.godine iz čega bi proizlazilo da se ista poziva na stjecanje prava stvarne služnosti temeljem zakona odnosno dosjelošću.

28. Sukladno odredbi iz čl.186.st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09) stvarna služnost je pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

29. Sukladno odredbi čl. 218.st.3 ZV pravo služnosti je osnovano kad se ispune sve pretpostavke određene zakonom.

30. Nadalje, sukladno odredbi čl.228.st.1 ZV neposredno na temelju zakona pravo služnosti osnovat će se kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti; inače samo kad tako odredi poseban zakon.

31. Odredbom čl. 229. ZV propisano je da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio (stavak 1.), a ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva (stavak 2.). Dakle, prema citiranoj odredbi služnost se može osnovati na temelju zakona ako je posjed prava stvarne služnosti istinit i pošten, te traje 20 godina.

32. Na okolnosti kvalitete posjeda od strane tužitelja navodi se da, iako ista nije imala nikada izričitu dozvolu vlasnika niti zabranu vlasnika ni posjednika za izvršavanje sadržaja prava stvarne služnosti pješice i provozom preko predmetne nekretnine, nije postupala u dobroj vjeri jer je navedeno radila, a po iskazu tužiteljice nastaviti će raditi iako ima svijest o tome ( ima opravdanu bojazan) da ukoliko se predmetna nekretnina proda ostaje bez pristupnog puta iz čega proizlazi da se tužiteljica služi predmetnom nekretninom za prolaz pješice i automobilom svjesna da će posjed prava stvarne služnosti prestati izvršavati u slučaju prodaje nekretnine iz čega proizlazi da istoj to pravo traje do opoziva, pa da ista nije mogla imati ni pošten ni istinit posjed prava stvarne služnosti niti dosjelošću steći pravo stvarne služnosti prolaskom pješice niti automobilom.

33. Naime, iako tužiteljica tvrdi da se ponašala u dobroj vjeri jer je neometano prolazila predmetnim betoniranim putem navedeno nije utvrđeno iz njezinog iskaza već upravo suprotno, a to je da je predmetnu služnost izvršavala de facto do opoziva pa sukladno čl. 18.st.3 ZV ista nije utvrđena poštenim posjednikom predmetne nekretnine sve obzirom nesumnjivo je znala i zna da joj ne pripada pravo na posjed prava stvarne služnosti na teret predmetne nekretnine.

34. Osim toga, prema čl. 230. ZV pravo stvarnih služnosti koje je na teret neke nekretnine osnovano na temelju zakona, ali nije upisano u zemljišnu knjigu, ne može se, niti kad je utvrđeno odlukom suda, suprotstaviti pravu onoga koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još nije bilo upisano to pravo služnosti koje je osnovano na temelju zakona. Člankom 243. ZV propisano je da služnost koja nije upisana u zemljišnoj knjizi prestaje kad poslužnu stvar stekne osoba koja nije znala niti je morala znati za tu služnost.

35. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige utvrđeno je da je nekretnina oznake čest. zem [katastarska čestica] odnosno 4074/3 k. o [katastarska općina] upisana u ZU 14148 upisanog vlasništva tuženika Grada Splita.

36. Odredbom čl.2.st.1. ZVDSP je propisano da predmet prava vlasništva i drugih stvarnih prava može biti svaka pokretna ili nepokretna stvar, osim onih koje nisu za to sposobne, a odredbom čl.3.st.1. istog zakona je propisano da sposobne biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava jesu sve stvari - osim onih kojima njihove naravne osobine ili zakonske odredbe priječe da pripadaju pojedincu.

37. Polazeći od nesporne činjenice da predmetna čestica predstavlja javni put, a da iz provedenih dokaza ne proizlazi da je riječ o javnoj cesti u smislu odredbe čl.6. Zakona o cestama (NN broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14 - dalje: ZC), navedena nekretnina predstavlja nerazvrstanu cestu iz odredbe čl.98. ZC, čiji pravni status je propisan odredbom čl.101. ZC, kojom je u st.1. propisano da nerazvrstana cesta predstavlja javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, a odredbom st.2. istog članka i zakona da se nerazvrstana cesta ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi izgradnje građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste ( tako i ŽS Bjelovar Gž-1330/2016, ŽS Zadar Gž-871/2022).

38. Prema tome iz naprijed navedene zakonske odredbe jasno proizlazi da na predmetnoj nekretnini ne postoji mogućnost stjecanja i postojanja prava stvarne služnosti prolaza i provoza iz čega nadalje proizlazi da tužiteljica nije mogla steći pravo stvarne služnosti na predmetnoj nekretnini u vlasništvu tuženika kao javnom dobru.

39. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

40. Odluka o parničnom trošku inače temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i čl.155. ZPP- a, u svezi s čl. 164 ZPP-a, a kako tuženik, kao strana koja je uspjela u postupku isti nije potraživao, to je odlučeno kao u izreci.

U Splitu, 25. ožujka 2025.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud u Splitu pismenim podneskom u četiri istovjetna primjerka.

Dna:

- tužitelju

- tuženiku

- u spis