Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Pp-3242/2022-19
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika EJ, zbog prekršaja iz članka 32. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22) i dr., u povodu prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split, broj: 511-12- 36/05-3-1294-1/2021 od 4. svibnja 2021., nakon provedenog žurnog postupka u prisutnosti okrivljenika i zamjenice njegova branitelja Ajke Radić, odvjetnice u Splitu, 25. ožujka 2025.
p r e s u d i o j e
okrivljenik EJ, rođ. **.**.1995. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], SSS, vlasnik sezonskog obrta za prijevoz putnika, srednjeg imovnog stanja, državljanin RH, osuđivan,
kojega brani Srđan Granić, odvjetnik u Splitu, Starčevićeva 8,
k r i v j e
što je 2. svibnja 2021. u Splitu, Markov put, upravljao vozilom L3 Yamaha reg. oz. [registarska oznaka] te se nije zaustavio na zahtjev policijskog službenika izražen pomoću zvučne i svjetlosne signalizacije, a na vozilu nije imao vidno istaknutu registarsku pločicu,
čime je u stjecaju počinio prekršaje iz članka 32. stavka 4. i članka 244. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
za koje mu se na temelju navedenih odredaba, redoslijedom kojim su navedene, utvrđuju novčane kazne od 390 i 30 eura, nakon čega mu se, na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnoga zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 420,00 (četiri stotine dvadeset) EURA,
koju je dužan platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno.
Ako okrivljenik plati dvije trećine (2/3) novčane kazne u ostavljenom roku, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom.
Nalaže se okrivljeniku na ime troškova prekršajnoga postupka platiti iznos od 150,00 (sto pedeset) eura, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Optužnim aktom okrivljenika se tereti za prekršaje opisane u izreci.
2. On se ne smatra krivim za prekršaje te u bitnom navodi kako policajac, kojega je vidio iza sebe ne sluteći da će njega zaustavljati, nije imao upaljenu svjetlosnu i zvučnu signalizaciju na motociklu, ali da doista nije imao postavljenu registarsku pločicu jer je riječ o sportskom motociklu koji nema predviđen prostor za pločicu.
3. U dokazne svrhe pročitano je izvješće o počinjenim prekršajima te je ispitan policijski službenik OJ.
4. U odnosu na prekršaj iz članka 244. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, iz pisane obrane okrivljenika i njegove obrane dane na ročištu proizlazi kako je počinio ovaj prekršaj, dok su njegovi navodi o tome kako je riječ o sportskom motociklu posve nevažni, jer je propisom određena obveza za sva vozila da imaju postavljenu registarsku pločicu, što je bitno radi identifikacije vozila prilikom primjerice prometne nesreće ili počinjenja nekog drugog prometnog prekršaja.
5. Nadalje, u odnosu na ovaj prekršaj, napominje se kako zastara prekršajnog progona nije nastupila. Naime, trogodišnji rok zastare iz članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona nije vezan uz visinu kazne propisane za prekršaj, nego uz obvezu ovlaštenog tužitelja izdati prekršajni nalog, koja u konkretnom slučaju ne postoji (članak 239. stavak 3. Prekršajnog zakona), pa se primjenjuje članak 13. stavak 1. Prekršajnog zakona. Smisao je odredbe članka 239. stavka 3. Prekršajnog zakona (kao iznimke od stavka 1.) za u njoj predviđenu situaciju osloboditi ovlaštenog tužitelja obveze izdavanja prekršajnog naloga i time otkloniti režim koji vrijedi za obavezni prekršajni nalog. U suprotnom, proizlazilo bi da je u toj situaciji predviđen kraći rok zastare (3 godine), ali svejedno uz suđenje u dva stupnja (kod prekršaja u režimu obaveznog prekršajnog naloga nema žalbe protiv prvostupanjske presude), što ne bi imalo smisla i činilo bi odredbu članka 239. stavka 3. Prekršajnog zakona (kao iznimku) suvišnom. Bez nje bi ovlašteni tužitelj uvijek bio u obvezi izdati prekršajni nalog kada su za to ispunjene pretpostavke iz članka 239. stavka 1. Prekršajnog zakona, neovisno o tome jesu li prekršaji počinjeni u stjecaju, pri čemu ne bi bilo zapreke da sud kasnije spoji postupke koji se vode u povodu prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga i optužnog prijedloga za prekršaje počinjene u stjecaju (članak 99. stavak 1. Prekršajnog zakona). Također, nema govora o nejednakom položaju okrivljenika, jer u režimu obaveznog prekršajnog naloga rok zastare iznosi 3 godine, ali nema prava žalbe protiv prvostupanjske presude, u ostalim slučajevima rok zastare iznosi 4 godine, ali je protiv prvostupanjske presude žalba dopuštena. Upravo suprotno, kombiniranjem kraćeg roka zastare s dvostupanjskim suđenjem privilegiralo bi se okrivljenike koji su optuženi za prekršaje u stjecaju, jer bi uz kraći rok zastare imali pravo na žalbu protiv prvostupanjske presude, koje inače ne bi imali, kao što ga nemaju okrivljenici kojima se ne sudi za prekršaje u stjecaju. Uostalom, zastara nije nikakav privilegij okrivljenika, nego postoji iz razloga oportuniteta, tako da okrivljenik nema pravo na rok zastare određenog trajanja.
6. Svjedok policijski službenik OJ naveo je kako je na Sirobuji, ugledavši dva motocikla bez registarskih pločica, odmah krenuo za njima te je iz desne prometne trake vozaču Yamahe, koji se nalazio u lijevoj prometnoj traci, svjetlosnom signalizacijom na policijskom motociklu dao znak i rekao neka se zaustavi na autobusnoj stanici s desne strane, na što je drugi vozač motocikla ispred Yamahe ubrzao, a zatim i vozač Yamahe, pa je uključio i zvučnu signalizaciju i nastavio za njima Ulicom kralja Držislava, potom desno u Trenkovu ulicu i opet desno u Markov put, gdje se vozač Yamahe zaustavio nakon stotinjak metara, a drugi vozač produžio, tako da više nije išao za njim.
7. Okrivljenik s druge strane u svojoj obrani navodi kako je iza njega vozio njegov prijatelj HJ koji je produžio ravno kada je on skrenuo desno prema radionici prijatelja koji se bavi servisiranjem motocikala te da ga je policajac, kada ga je zaustavio, ispitivao o drugom vozaču motocikla koji mu je pobjegao, a o kojem on ne zna ništa.
8. Ocjenjujući iskaze okrivljenika i svjedoka u odnosu na ovaj prekršaj, sud je na temelju iskaza policijskog službenika, koji je neposredno opažao radnju počinjenja prekršaja i nema razloga lažno ga teretiti, utvrdio kako je okrivljenik postupio protivno znaku i naredbi policijskog službenika, izraženima pomoću zvučne i svjetlosne signalizacije i govorom, da se zaustavi, dok je njegov suprotan iskaz usmjeren na otklanjanje prekršajne odgovornosti. Okrivljenik, s obzirom na dinamiku događaja kako ju je opisao ispitani svjedok, nije mogao ne razumjeti da policijski službenik od njega traži da se zaustavi, jer mu je za to najprije dao svjetlosni signal te mu i rekao da se zaustavi, a potom i zvučnom signalizacijom koju je uključio vidjevši da okrivljenik nastavlja vožnju unatoč izdanoj naredbi za zaustavljanje. Okrivljenika je stoga trebalo proglasiti krivim i za ovaj prekršaj.
9. Odbijen je okrivljenikov dokazni prijedlog za suočenjem s ispitanim svjedokom, jer je okrivljenik na ročište od 16. studenoga 2023. na kojem je ispitan ovaj svjedok bio uredno pozvan, a nije pristupio, čime se odrekao prava na konfrontaciju (tako i Ppž- 2687/2023 od 14. kolovoza 2024., odlomci 5. -5.4.), a i na ročištu je bila prisutna zamjenica njegova branitelja. Također, dostavljene avionske karte ne mogu biti dokaz opravdanog izostanka s ročišta, jer je okrivljenik otputovao nakon što je primio poziv za ročište, čime je demonstrirao svoju volju da se odrekne prava na konfrontaciju s ovim svjedokom, jer je već na prethodnom ročištu od 2. ožujka 2023., na kojem je bio prisutan njegov branitelj, koji mu je ujedno i otac, bilo određeno da će se na idućem ročištu ispitati policijski službenik kao svjedok. Također, već su prethodna dva ročišta od 1. srpnja 2022. i 15. veljače 2023. odgođena jer na njih uredno pozvani okrivljenik nije pristupio.
10. Za prekršaj iz članka 32. stavka 4. okrivljeniku je utvrđena minimalna kazna (raspon od 390 do 920 eura) s obzirom na njegovu dotadašnju neosuđivanost (a i nakon počinjenja prekršaja osuđen je samo jednom za relativno lakši prometni prekršaj). Zbog istog razloga nije mu izrečena niti predložena zaštitna mjera, jer s obzirom na dosadašnje ponašanje okrivljenika u prometu, prema ocjeni suda, ne postoji predvidljiva opasnost da bi mogao upravljanjem vozilom ugroziti sigurnost prometa na cestama. Za drugi prekršaj utvrđena mu je fiksno propisana kazna. Ukupno izrečenom kaznom moći će se postići sve propisane svrhe kažnjavanja (članak 32. Prekršajnog zakona). Okrivljenik je upozoren da će se plaćanje dviju trećina izrečene kazne u ostavljenom roku smatrati plaćanjem kazne u cijelosti (članak 183. stavak 2. Prekršajnoga zakona).
11. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 2. i 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika, pri čemu je sud uzeo u obzir da je okrivljenik odugovlačio ovaj postupak najprije ne dolazeći na ročišta za koja je primio poziv, a potom izbjegavajući dostavu poziva (za ročišta od 14. lipnja, 1. i 25. listopada 2024.), broj održanih ročišta (osam), kao i raspon troška od 13,27 do 663,61 eura, propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13).
12. Presuda će se okrivljeniku odmah dostaviti i putem e-Oglasne ploče sudova, jer od lipnja 2024. ne preuzima poštu (četiri poziva za ročište vratila se s naznakom „obaviješten – nije tražio“, uključujući posljednje na koje je okrivljenik pristupio), a uredno je upozoren u prekršajnom nalogu u smislu članka 109.a stavka 1. točke 7. u vezi s člankom 234. stavkom 3. Prekršajnog zakona da će mu se, ako izbjegava dostavu, sva pismena dostaviti putem oglasne ploče tijela postupka.
U Splitu 25. ožujka 2025.
Zapisničarka:
Sutkinja:
Sanda Peroš, v. r.
Ljiljana Vuko, v. r.
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
- okrivljeniku (odmah i na e-Oglasnu ploču sudova)
- branitelju
- ovlaštenom tužitelju
- u spis