P-2582/2018-40

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužitelja: ĐZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Srđan Kalebota, odvjetnik iz Splita, Trg HBZ 8/II, protiv tuženika: HOK Osiguranje d.d., OIB: 00432869176, Zagreb, Capraška ulica 6, koje zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Žarko Olujić, RZ, IZ, [adresa], radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 6. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Srđana Kalebote, odvjetnika iz Splita, 25. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti iznos od 4,500,00 eura zajedno sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 21. svibnja 2018. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope HNB-a na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 %-tna poena, od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-tna poena, a od 31. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na me potraživanja neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 11.500,00 eura, kao i za više traženo na ime potraživanja zateznih kamata po ovoj osnovi od 29. svibnja 2015. do 20. svibnja 2018., zahtjev se odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju na ime tuđe njege i pomoći iznos od 501,80 eura, na ime troškova uništene odjeće, obuće, kacige iznos od 150,00 eura, dakle ukupno 651,80 eura zajedno sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od presuđenja, dakle od 25. ožujka 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na ime potraživanja tuđe njege i pomoći i troškova uništene odjeće, obuće, kacige u iznosu od 2.348,20 eura, kao i za više traženo na ime potraživanja zateznih kamata po ovoj osnovi od 29. svibnja 2015. do 24. ožujka 2025., zahtjev se odbija kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

I. Dopušta se objektivna preinaka tužbe iz podneska tužitelja od 22. siječnja 2025.

II. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana isplatiti tuženiku na ime troškova postupka iznos od 481,25 eura sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od presuđenja, dakle od 25. ožujka 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 2.268,75 eura, zahtjev se odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi, zaprimljenoj 21. svibnja 2018., se navodi kako je 29. svibnja 2015. u mjestu Okrug Gornji došlo do prometne nezgode na način da je osiguranik tuženika HZ upravljao teretnim vozilom marke Iveco reg. oznake [registarska oznaka] te je poduzeo radnju skretanja ulijevo ne uvjerivši se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, čime je omeo putanju kretanja tužitelja koji je upravljao motociklom marke Honda reg. oznake [registarska oznaka], a uslijed čega je došlo do nezgode pri čemu je tužitelj teško povrijeđen. Vozilo kojim je upravljao HZ u trenutku nezgode je bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od autoodgovornosti broj 3010521272. Tužitelj je u prometnoj nezgodi pretrpio tešku tjelesnu ozljedu, na način da je zadobio politraumu, razdvajanje prednjeg spoja zdjelice, rupturu desnog sakroileakalnog ligamenta, prijelom X i XI. rebra lijevo te III. rebra desno, izljev krvi i zraka u prsište desno, kontuziju desnog plućnog krila, ranu razderotinu na desnom koljenu te brojne oguljotine, a što je sve pobliže dijagnosticirano i opisano u medicinskoj dokumentaciji za tužitelja. Slijedom pretrpljenih povreda tužitelj potražuje naknadu štete po osnovi povrede prava osobnosti na tjelesno zdravlje koja se očituje u kvalifikatornim okolnostima činjenici pretrpljenih fizičkih bolova i povrede prava osobnosti na duševno zdravlje koje se očituje u kvalifikatornim okolnostima – činjenicama – pretrpljenog straha, smanjenja životne sposobnosti, duševne boli zbog naruženosti i duševne boli zbog nelagodnosti tijekom liječenja, a imajući u vidu ne samo intenzitet i trajanje istih, nego i sve nelagodnosti kojima je tužitelj bio izložen tijekom liječenja (hospitalizacija, imobilizacija (hodanje sa štakama), operacijskih zahvati, kontinuirani kontrolni pregledi i snimanje itd.), kao sva ograničenja kojima je bio izložen tijekom liječenja i kojima će s obzirom na posljedice trajne naravi, biti izložen i u budućnosti. Tužitelj pored iznijetog trpi i imovinsku štetu i to po osnovi tuđe njege i pomoći druge osobe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti od minimalno 35,00 kuna po satu, kao što mu je prilikom nezgode, pada sa motocikla, nastala i materijalna šteta u vidu uništene odjeće i obuće te uništene kacige, koja šteta iznosi najmanje 4.750,00 kuna. Slijedom iznijetog tužitelj na temelju članka 19. i 1049. ZOO-a na ime povrede prava osobnosti, a sve u okviru gore navedenih kvalifikatornih okolnosti kao mjerila težine povrede, vodeći računa o dobi, zanimanju, načinu nastanka štetnog događaja kao i ostalim okolnostima konkretnog slučaja, kao pravičnu novčanu naknadu za štetu potražuje ukupni iznos od 65.000,00 kuna te tužitelj ima pravni interes i predlaže sudu na temelju članka 1100. ZOO-a, vezano uz članak 19., članak 1046. i članka 1103. ZOO-a donijeti presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja te obvezati tuženika na naknadu parničnog troška tužitelju.

2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom 27. lipnja 2018., tuženik je priznao nastanak štetnog događaja od 29. svibnja 2015. kao i pasivnu legitimaciju. U cijelosti osporava kao netočan, subjektivan i paušalan opis nastanka štetnog događaja iz historijata tužbe, kao i isključiva odgovornost osiguranika tuženika, a slijedom navedenog osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva. Osporava se isključiva odgovornost osiguranika tuženika za nastanak prometne nezgode. Naime, iz podataka kojim raspolaže tuženik, odnosno izjave osiguranika tuženika, proizlazi kako je vozač vozila osiguranika tuženika upravljajući teretnim vozilom Iveco Daily registarskih oznaka [registarska oznaka] s upaljenim lijevim pokazivačem smjera poduzeo radnju sretanja ulijevo, da bi u njegovo vozilo pretječući preko pune uzdužne linije, dakle na mjestu gdje je pretjecanje zabranjeno, udario tužitelj koji je upravljao motociklom marke Honda registarskih oznaka [registarska oznaka], a što proizlazi i iz zapisnika o očevidu, kao i izjave samog tužitelja sadržane u prijavi štete. Iz navedenog jasno proizlazi kako je tužitelj odgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja u omjeru 50 % jer je pretjecao na mjestu gdje je takva radnja zabranjena i na taj način pridonio nastanku prometne nesreće, kao i njenim posljedicama. Ističe kako je predmetna nezgoda prouzročena pogonom dvaju vozila pa se na isto primjenjuje članak 1072. ZOO-a te tuženik ne odgovara po principu objektivne odgovornosti, nego po principu subjektivne odgovornosti i ničija se odgovornost ne presumira, nego je tužitelj isključivo dužan dokazati da za prometnu nezgodu postoji odgovornost osiguranika tuženika. Tuženik se ne protivi provođenju prometnog vještačenja predloženog po tužitelju, no unaprijed se protivi izvanraspravnom određivanju vještačenja budući je člankom 251. ZPP-a propisano kako će sud prije određivanja koju će osobu uzeti za vještaka prethodno o tome saslušati stranke. Izričito se protivi bilo kakvom korištenju nalaza prometnog vještaka Stanka Smodlake izrađenog u kaznenom predmetu budući tuženik ni na koji način nije sudjelovao u istom. Osporava visinu neimovinske i imovinske štete u pogledu zadobivenih ozljeda koju tužitelj potražuje tužbom jer navedeni iznosi nisu u skladu sa sudskom praksom utemeljenom na Orijentacijskim kriterijima VSRH-a, kao što niti iz dostavljene dokumentacije ne proizlaze povrede koje bi opravdale dosudu iznosa od 55.000,00 kuna. Protivi se korištenju nalaza vještaka Antonia Alujevića te ujedno predlaže da se vještačenje predloženo po tužitelju provede po jednom vještaku kirurgu sukladno članku 252. ZPP-a. Predlaže da sud od tužitelja zatraži da se izjasni prileži li spisu sva medicinska dokumentacija koju isti posjeduje te je li liječenje završeno te ga obveže na dostavu ovjerene preslike zdravstvenog kartona radi uvida u premorbidno stanje. Predlaže sudu obvezati tužitelja na postupanje sukladno članku 108. ZPP-a prije eventualnog provođenja vještačenja. Osporava se potraživanje s naslova imovinske štete u vidu uništene odjeće, obuće i kacige jer isto ne proizlazi iz dostavljene dokumentacije. Osporava se tijek zatezne kamate kako je ista postavljena u tužbi za imovinsku štetu. Nereparirana šteta nastaje trenom presuđenja kada nenovčana imovinska šteta biva pretočena u određeni broj novčanih jedinica pa kamata na istu može početi teći od dana presuđenja. Osporava se tijek zakonske zatezne kamate s osnova neimovinske štete budući iz medicinske dokumentacije proizlazi kako liječenje tužitelja u to vrijeme nije bilo okončano. Bitna pretpostavka da bi zatezne kamate počele teći jest da je šteta nastala tj. da su poznate sve posljedice štetne radnje. Neimovinska šteta u pravilu nastaje kada se završi liječenje oštećenog, odnosno stabilizacijom njegovog zdravstvenog stanja. Da bi zatezne kamate mogle početi teći potrebno je da budu poznati svi elementi štete, uključujući i njen opseg.

Slijedom iznesenog, predlaže sudu da nakon provedenog postupka odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom i obveže ga na naknadu parničnog troška tuženiku zajedno sa zateznim kamatama.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem presude Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem K-1075/2015. od 19. siječnja 2017., zapisnika o očevidu pod poslovnim brojem KR-DO-1133/2015. od 29. svibnja 2015., prijave i zahtjeva za naknadu materijalne štete iz AO predmet 1580 9990 0234, medicinske dokumentacije, izjave osiguranika (štetnika) za štete iz automobilske odgovornosti od 27. studenog 2015., potvrde Doma za starije i nemoćne osobe Lovret Ur. broj:

223/2023. od 14. veljače 2023., dopisa Ministarstva rada, Mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Klasa: 052-02/23-01/375, Ur. broj: 524-09-02-01-02/4-23-2 od 1. ožujka 2023., nalaza i mišljenja sudskog vještaka Nevena Kralja od 3. ožujka 2020. iz predmeta pod poslovnim brojem P-2679/2018. (suglasnošću stranaka), očitovanja sudskog vještaka Nevena Kralja od 28. siječnja 2021. iz predmeta pod poslovnim brojem P-2679/2018., nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Arsena Pavića od 19. listopada 2023., nalaza i mišljenja sudske vještakinje dr. Irene Perić od 19. listopada 2023., nalaza i mišljenja sudske vještakinje dr. Sanje Batina od 19. listopada 2023.

4. Podneskom od 22. siječnja 2025. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način da je potraživao isplatu iznosa od 16.000,00 eura na ime naknade neimovinske štete, 3.000,00 eura na ime naknade tuđe njege i pomoći i uništene odjeće, obuće, kacige sve sa zateznom kamatom od dana nastanka štetnog događaja.

5. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Među strankama sporan je doprinos tužitelja nastanku predmetne nezgode i visina tužbenog zahtjeva.

8. Člankom 19. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005. i 41/2008.; dalje: ZOO) propisano je da se pod pravima osobnosti, kad je u pitanju fizička osoba, podrazumijevaju pravo na život, tjelesno duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

8.1. Člankom 1085. stavak 1. i 4. te člankom 1090. ZOO određuju se uvjeti za dosudu naknade materijalne štete kao i obim te naknade. U njima je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, s tim da će sud, između ostalog, dosuditi oštećenom naknadu u novcu kad on to zahtijeva. Tu će naknadu sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovane štete, dosuditi u svoti koja je potrebna da se materijalna situacija oštećenom dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje (potpuna naknada).

8.2. Člankom 1092. ZOO-a propisano je da oštećenik koji je doprinio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu.

8.3. Člankom 1095. stavak 1. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i sve druge potrebne troškove s tim u svezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Stavkom 2. propisano je ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenom određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.

8.4. Prema članku 1100. stavak 1. ZOO sud će u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, dok je stavkom 2. istog članka propisano da će sud prije odlučivanja o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

8.5. U skladu sa člankom 1100. ZOO tužitelju bi pripadalo pravo na pravičnu novčanu naknadu pod uvjetom da povreda prava osobnosti, uzimajući u obzir posebno njezinu težinu i trajanje, nije neznatna.

8.6. Člankom 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe osim ako je šteta nastala nakon toga.

9. Čitanjem presude Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem K- 1075/2015. od 19. siječnja 2017.utvrđeno je da je istom HZ proglašen krivim što je 29. svibnja 2015. oko 9,35 sati u mjestu Seget Donji, na području Općine Seget, upravljao teretnim vozilom marke "Iveco" kolničkom državne ceste D-8 iz smjera istoka prema zapadu te dolaskom na 58. km + 150. metara 16. dionice navedene ceste, protivno članku 43. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, poduzeo radnju skretanjem vozilom ulijevo, ne uvjerivši se prethodno da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, olako držeći da takvom vožnjom neće ugroziti druge sudionike u prometu i izazvati nesreću, što se ipak dogodilo jer je takvom radnjom omeo putanju kretanja ĐZ, koji se motociklom marke Honda, kretao iza njega istom prometnom trakom i u istom smjeru te otpočeo s radnjom pretjecanja, a uslijed čega je u prometnoj traci namijenjenoj kretanju vozila iz suprotnog smjera došlo do naleta i udara prednjeg dijela motocikla u stražnji lijevi bočni dio vozila Iveco kojim je upravljao te pada motocikla i vozača na tlo, pri čemu je ĐZ zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma 10-og i 11-og lijevog te trećeg desnog rebra s nagnječenjem desnog pluća i sadržajem krvi i zraka u desnom prsištu, razdor ligamenata križne kosti zdjelice desno, kao i razdvajanje prednjeg spoja zdjelice, dakle iz nehaja je kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi pa zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu – djelo opisano u članku 227. stavak 1. i 2. KZ-a, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ-a okrivljenik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 3 mjeseca, nakon čega mu je izrečena uvjetna osuda.

10. Čitanje potvrde Doma za starije i nemoćne osobe Lovret Ur. broj: 223/2023. od 14. veljače 2023. utvrđeno je da sat njege i pomoći u kući po ugovoru s korisnikom prema cjeniku Doma Lovret iznosi 5,31 eura, a za korisnike na temelju rješenja CZSS-a iznosi 8,49 eura bez poreza, prireza i ostalih davanja prema državi

– radi se o satu nemedicinske pomoći.

11. Čitanjem dopisa Ministarstva rada, Mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Klasa: 052-02/23-01/375, Ur. broj: 524-09-02-01-02/4-23-2 od 1. ožujka 2023. utvrđeno je da su cijene usluga pomoći u kući koje se primjenjuju od 1. siječnja 2023. na pružatelje socijalnih usluga s kojima Ministarstvo ima potpisan ugovor o pružanju socijalnih usluga na temelju Zakona o socijalnoj skrbi i to:

- za aktivnosti organiziranja prehrane i to priprema ili nabava gotovih obroka u iznosu od 3,40 eura po jednom gotovom obroku i dostava gotovih obroka u iznosu od 2,10 eura po usluzi

- za aktivnosti obavljanja kućanskih poslova u iznosu od 8,70 eura po usluzi

- za aktivnosti održavanja osobne higijene u iznosu od 9,70 eura po usluzi

- za aktivnosti zadovoljavanja drugih svakodnevnih potreba u iznosu od 1,10 eura po usluzi.

12. Čitanjem nalaza i mišljenja sudskog vještaka Nevena Kralja od 3. ožujka 2020. iz predmeta pod poslovnim brojem P-2679/2018. proizlazi:

- da se mjesto prometne nezgode nalazi na kolniku ceste D8 u mjestu Seget Donji

- da se neposredno prije sraza motocikl Honda reg. oznake [registarska oznaka] kreće južnim prometnim trakom navedene dionice i kreće se brzinom od oko 68 km/h ili 18,8 m/s

- da se neposredno prije naleta teretno vozilo Iveco reg. oznake [registarska oznaka] kreće sjevernim prometnim trakom iz pravca istoka u pravcu zapada, dakle ispred motocikla Honda i neposredno prije sraza vozač predmetnog teretnog vozila obavlja radnju skretanja u lijevo pri brzini od oko 14 km/h ili 3,9 m/s i do trenutka prelaska središnje crte pa do mjesta naleta prevalilo je put od oko 8 metara za što mu je bio potreban vremenski interval od oko 2,05 sekunda

- da do sraza između prednjeg dijela motocikla Honda i stražnjeg lijevog dijela teretnog vozila Iveco i to prostora stražnjeg lijevog dijela tovarnog sanduka i lijevog dijela stražnje šine branika, dolazi na udaljenosti od oko 82 metra od početne točke mjerenja u pravcu zapada i oko 0,5 metara od središnje crte u pravcu juga, a kada su uzdužne osi sudionika zatvarale kut od oko 120°

- da se u trenutku kada je teretno vozilo Iveco započelo sa skretanjem u lijevo i vremenski gledano 2,05 sekunda prije naleta, predmetni motocikl Honda od mjesta naleta je bio udaljen oko 38,26 metara i obzirom na sudarni položaj nalazio se položen na južnom prometnom traku u fazi pretjecanja i na taj način je zauzeo prednost gibanja suprotnim prometnim trakom u odnosu na početak skretanja teretnog vozila Iveco

- da na navedenoj udaljenosti i uz prosječno usporenje od 7 m/s2 uz poduzimanje intenzivnog kočenja motocikl Honda bi se zaustavio do mjesta naleta da se kreće sa brzinom od 61,8 km/h ili 17,13 m/2 ili sa bilo kojom manjom brzinom od navedene.

13. Čitanjem očitovanja sudskog vještaka Nevena Kralja od 28. siječnja 2021. iz predmeta pod poslovnim brojem P-2679/2018. proizlazi kako je brzina skretanja teretnog vozila Iveco prosječna brzina skretanja koja je obzirom da se radi o teretnom vozilu i putanji kretanja tehnički održiva i prihvatljiva. Koliko je predmetni motocikl boravio vremenski na suprotnoj prometnoj traci u fazi pretjecanja o tome se nije mogao egzaktno očitovati jer ne postoje nikakvi tragovi kočenja, zanošenja neposredno prije sraza. Međutim, obzirom na brzinu kretanja motocikla u vještačenju izračunat u veličini od oko 68 km/h ili 18,8 m/s uz izmak težišta od oko 0,8 m minimalno potreba kut izmicanja sa desne na lijevu prometnu traku uključujući i put kojeg motocikl pređe u trenutku reakcije na volan iznosi oko 29,6 metara i za to mu je potrebno minimalno vrijeme od oko 1,56 sekunda uvažavajući i vremenski interval od 0,5 sekunda akcije na volan. Nesporno je, a što je vidljivo iz skice lica mjesta da je motocikl obavljao radnju pretjecanja preko pune središnje crte, ali koliko je dugo bio na suprotnom prometnom traku u odnosu na početak skretanja teretnog vozila nije moguće egzaktno matematičkim putem izračunati jer nema vidljivih tragova. Kritični trenutak za vozača motocikla nastaje kada teretno vozilo sa svojim prednjim lijevim dijelom započinje prelazak preko središnje crte, a što je na skici označeno pozicijom 6, odnosno vremenski gledano oko 2 sekunde prije naleta, kada je motocikl od mjesta naleta udaljen oko 38,26 m.

14. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Arsena Pavića od 19. listopada 2023. proizlazi kako je pregledom cjelokupnog spisa i spisu priložene medicinske dokumentacije razvidno kako je tužitelj ĐZ rođen 1976., 29. svibnja 2015. nastradao u prometnoj nezgodi kao vozač motora kada je sletio s ceste. Kod prijema na HKP tužitelj je bio politraumatiziran. Učinila mu se kompletna klinička i radiološka obrada, laboratorijska obrada te se utvrdilo kako ima prijelom drugog rebra desno sa krvavim izljevom u desno prsište, kontuziju plućnog kvarentima desno, prijelom 10- og, 11-og rebra lijevo, dijastazu pubične simfize, rupturo sahroidiakalnog ligamenta desno te subluksaciju sa dislokacijom zdjelice. Utvrđeno je i kako ima nejednaku dužinu nogu te ima oguljotine oba koljena, potom oguljotine desnog lakta i podlaktice, desnog dlana i prstiju. Na desnom koljenu je vidljiva još i razderotina veličine 5 cm. Odmah po prijemu postavljen je torakalni dren desno radi evakuacije krvavog sadržaja iz desnog prsišta, obrađena je rana na koljenu i oguljotine koje je već ranije vještak naveo te je poradi ozljede zdjelice postavljen zdjelični stabilizacijski pojas. Učinjena je CT obrada nakon nativnih snimaka te je ustanovljeno kako postoji dijastaza simfize za 15 mm te dijastaza u području sakroilijakalnog zgloba za 12 mm prije postavljanja zdjeličnog stabilizacijskog pojasa. S obzirom na stanje pacijenta primljen je na Zavod za torakalnu kirurgiju prvih 13 dana, a potom do otpusta 19. lipnja 2015. liječen na Zavodu za ortopediju i traumatologiju. Tijekom hospitalizacije ordinirani su mu lijekovi po protokolu, odstranjen je torakalni dren te je otpušten na kućnu njegu tako da je kroz 6 tjedana ležao sa postavljenim zdjeličnim pojasom, potom slijedi vertikalizacija i hod uz protekciju štaka sa zabranom oslanjanja na desnu nogu. Tužitelj je bio na bolovanju 10 mjeseci. U početku, tijekom kućne njege, tužitelj je praktički bio nepokretan osim što se mogao djelomično mobilizirati u krevetu da bi nakon 6 tjedana zbog ozljede zdjelice i poštivanja biomehaničkih odnosa datih od ordinarijusa započeo hod uz pomoć štaka sa zabranom oslanjanja na desnu nogu. S aspekta svih ozljeda osim ozljede prsnog koša vještak je mišljenja kako je tužitelj doživio povredu prava osobnosti sa trajnim umanjenjem općih životnih aktivnosti od 15 % zbog posljedica ozljede zdjelice (gr.C.sec.stil) što predstavlja ozljedu zdjelice sa horizontalnom i vertikalnom nestabilnošću pa je stoga i prisutna abrevijacija ekstremiteta jer je desna noga kraća za 1 cm. Posljedice će se očitovati kroz intoleranciju većih napora, sa javljanjem bolova u desnim križima (u području desnog sakroilijakalnog zgloba), u desnoj preponi (područje sifize) prema stidnoj kosti, posebno kod dužeg stajanja i hodanja, hodanja po neravnom terenu, penjanja i spuštanja zbog čega će uslijed ovih ograničenja morati ulagati dodatne napore. S obzirom da je tužitelj nastradao u dobi od 39 godina ova ograničenja će se očitovati pri bavljenju sportom što treba imati u vidu s obzirom na njegovu dob. Tužitelj je doživio neugodu i nelagodu tijekom hospitalizacije, a i u daljnjem tijeku jer je bio izložen ionizacijskom liječenju, rane su mu bile previjane, a ishod liječenja je bio neizvjestan. Tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 3 tjedna, a blagog intenziteta 1 mjesec. Periodički bolovi blagog intenziteta su uklopljeni u postotak od 15 %. Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega (nemedicinska) 5 sati dnevno kroz 3 tjedna po izlasku iz bolnice, nakon toga 3 sata dnevno kroz još 3 tjedna i 1 sat dnevno kroz naredna 3 tjedna. Što se tiče naruženja s obzirom da mu je jedna noga kraća za 1 cm i s obzirom da je imao brojne oguljotine po tijelu kako je već navedeno te stoga što je imao udarno gnječnu radnu u području koljena cijeni naruženje blagog stupnja s obzirom na zaostale ožiljke i s obzirom na moguće javljanje šepanja kod većih opterećenja i dužeg hodanja. Nije moguće povezati to što je tužitelju noga kraća za 1 cm sa nikakvom ozljedom od ranije, a navedena ozljeda zdjelice s obzirom na horizontalnu i vertikalnu nestabilnost ima i veće abrevijacije nego što je u ovom slučaju izmjereno.

15. Iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje dr. Irene Perić od 19. listopada 2023. je navela kako je tužitelj ĐZ, godište 1976. u svibnju 2015. doživio prometnu nesreću pri čemu je u sklopu politrauma zadobio prijelom 10-og i 11-og rebra lijevo i 3-ćeg rebra desno sa nagnječenjm desnog plućnog krila i posljedičnim hematotoraksom tj. krvarenje u desno prsište što je bilo drenirano. Nakon liječenja napravljen je kontrolni rendgenski nalaz koji je bio uredan. U svibnju 2022. napravljeni su testovi funkcije pluća pri čemu je napravljen difuzijski kapacitet pluća koji je bio uredan, a spirometrijski je forsirani vitalni kapacitet bio 77 % od normalne vrijednosti, a forsirani ekspiracijski volumen u 1 sec je bio 71 %. Pri tome je napravljen test bronhodilatacije sa ventolinom, nakon čega su navedeni parametri bili uredni s tim da je forsirani ekspiracijski volumen porastao za 21 % što govori za opstruktivne smetnje ventilacije bez restrikcije. Shodno tome ustvrdila je da što se tiče funkcije pluća nije došlo do trajnog tjelesnog oštećenja s obzirom na prelom rebara obostrano sa hematotoraksom i nagnječenjem pluća desno. Smatra da je sa strane toraksa došlo do umanjenja životnih aktivnosti za 5 % zbog smetnji koje nastaju prilikom dubljeg disanja, zbog pokreta potrebnih u toraksu . Što se tiče bolova i tuđe njege i pomoći složila se se sa vještačenjem ortopeda traumatologa i uklapa se u tu procjenu. Procijenjenih 5 %, a s obzirom da se radi o različitim sustavima, predlaže isti pribrojiti procjeni vještaka ortopeda traumatologa.

16. Iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje dr. Sanje Batina od 19. listopada 2023. proizlazi kako se uvidom u medicinsku dokumentaciju iz spisa doznaje da je tužitelj ĐZ **.**.2015. kao vozač motocikla doživio saobraćajnu nezgodu sa politraumatskim ozljedama na način kako je opisano u tužbenom zahtjevu. Tom je prigodom zadobio tjelesne ozljede o čijoj težini, kao i o hodogramu liječenja su se izjasnili vještaci kirurg – traumatolog i pulmolog. Pregledala je dostupnu medicinsku dokumentaciju priležeću spisu. Mišljenja je da je tužitelj u trenutku ozljeđivanja doživio primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 1 minute. Nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 2-3 dana, potom se javio strah srednjeg intenziteta u trajanju od 3 tjedna. Strah blažeg intenziteta sa iste osnove u različitim vremenskim intervalima je bio u trajanju od 2 mjeseca. Trajnih posljedica straha nema. Ranije navedeni psihički simptomi izazvali su kod tužitelja povredu duševnog integriteta lakog stupnja, a privremenog karaktera. Tužitelj je trpio povredu duševnog integriteta s osnove naruženja i to estetskog i funkcionalnog tipa blagog stupnja. Naime, kada je isti obnažen vidljivi su zaostali ožiljci na tijelu, a također je vidljivo i moguće šepanje tužitelja nakon dužeg hodanja.

17. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske i neimovinske štete, a kao posljedica prometne nezgode koja se dogodila 29. svibnja 2015.

18. Prije odlučivanja o visini tužbenog zahtjeva trebalo je odlučiti o osnovanosti tuženikovog prigovora suodgovornosti tužitelja nastanku predmetne nezgode.

18.1. Tuženik sa pravom ističe prigovor suodgovornosti tužitelja nastanku predmetne nezgode. Naime, sudski vještak Neven Kralj, a čiji nalaz i mišljenje kao stručan, argumentiran u cijelosti prihvaća ovaj sud, a niti stranke u konačnici nisu imale primjedbi na isto, utvrdio je da se mjesto prometne nezgode dogodilo na kolniku ceste D 8 u mjestu Seget Donji. Teretno vozilo „ Iveco“, kojim je upravljao osiguranik tuženika, kretalo se iz pravca istoka u pravcu zapada ispred motocikla Honda kojim je upravljao tužitelj. Neposredno prije sraza osiguranik tuženika obavio je radnju skretanja u lijevo i to 2,5 sec prije naleta motocikla tužitelja. U tom trenutku je motocikl tužitelja bio udaljen 38,26 m. Tužitelj je kritične prigode vozio brzinom od 68 km/h, a zaustavio bi se do mjesta sraza da se kretao brzinom od 61,8 km/h. Nesporno je tužitelj radnju pretjecanja obavljao preko pune središnje crte, a koliko je dugo bio na suprotnom prometnom traku u odnosu na početak skretanja teretnog vozila nije bilo moguće utvrditi jer nije bilo vidljivih tragova kočenja.

18.2. Analizirajući dinamiku i način nastanka nezgode, naprijed opisane, razvidno je da oba sudionika u prometu nisu postupili u skladu s odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj: 67/2008., 48/2010., 43/2011., 80/2013. i 64/2015.; dalje: ZSPC) i to člancima 34. i 43. prema kojima su sudionici u prometu dužni postupiti u skladu sa znakovima i naredbama ovlaštenih osoba, propisima o prometnim pravilima te prometnim znakovima postavljenim na cesti, odnosno prema kojima su vozači dužni obaviti neku radnju vozilom, međuostalim skretanje u lijevo i pretjecanje, bez dovođenja u opasnost drugih sudionika u prometu i s dužnom pažnjom.

18.3. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sud zaključuje da su sudionici u prometnoj nezgodi suodgovorni svaki za 50 %. Naime, osiguranik tuženika kriv je jer je poduzeo radnju skretanja vozilom u lijevo a bez da se prethodno uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu što se dogodilo te je takvom radnjom omeo putanju kretanja tužitelja. Međutim, i tužitelj je obavljao radnju pretjecanja preko pune središnje crte pri brzini od 68 km/h. Preglednost i vidljivost je bila dobra, a vozač motocikla, odnosno tužitelj iako je neznatno prekoračio brzinu, kod činjenice da bi sraz izbjegao da se kretao brzinom od 61,8 km/h manjom, što znači da je vozio dopuštenom brzinom do nezgode ipak ne bi došlo, je također doprinio nastanku nezgode, uz već spomenuto pretjecanje preko pune crte i to u mjeru od 50 %.

18.4. Prednjem je za nadodati da je građanskopravna odgovornost šira od kaznenopravne odgovornosti, što znači da sama činjenica da je tuženik pravomoćno proglašen krivim i osuđen u kaznenom postupku vezano za ozljeđivanje tužitelja, okarakterizirano kao kazneno djelo izazivanja prometne nesreće, ne znači samo po sebi da je time otklonjena i tužiteljeva eventualna suodgovornost nastanku tog događaja.

19. U postupku su saslušani liječnici vještaci medicinske struke, kako iz naprijed izloženog proizlazi, taksativno su i kronološki naveli važne detalje i kronologiju liječenja tužiteljice, stručno i argumentirano se osvrnuli na bitne činjenice pružajući sudu osnovu za praćenje provedenog tijeka liječenja, pri čemu su suvremenim medicinskim znanjima i metodama dali objektivna mjerila za kvantitativno određenje svih vrsta neimovinske štete, temeljem kojih je sud mogao s dovoljno objektivnih podataka obrazložiti i dati svoju ocjenu pretrpljene neimovinske i imovinske štete, radi čega se njihovo mišljenje u cijelosti prihvaćaju.

20. Polazeći od svih utvrđenih okolnosti predmetnog slučaja, pri tom ocjenjujući vjerodostojnost svih dokaza provedenih u postupku, smatrajući nalaz i mišljenje sudskih vještaka vjerodostojnim, a obzirom na to da su vještaci dr. Arsen Pavić, dr. Irena Perić i dr. Sanja Batina nalaz i mišljenje dali nakon što su pregledali relevantnu medicinsku dokumentaciju te su nalazi i mišljenja dana prema pravilima struke i valjano su argumentirani, vodeći računa o značaju i težini ukupnih posljedica na tužiteljičino zdravlje u tjelesnoj i duševnoj sferi, o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih bolova i straha, nadalje vodeći računa o aspektima tužiteljeve osobnosti, a posebno o njegovoj životnoj dobi u vrijeme predmetne nezgode kada je imao 39 godina te pojavnih oblika kroz koje se isto manifestiralo, kao i vodeći računa o nelagodi liječenja, naruženosti blagog stupnja, vidljivih ožiljaka kod obnaženosti i mogućeg šepanja kod dužeg hodanja te o umanjenju životnih aktivnosti od 20 %, po stavu ovog suda pravična novčana naknada u tim okolnostima bi iznosila 9.000,00 eura.

21. Prema članku 1095. stavak 1. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i sve druge potrebne troškove s tim u svezi. Oštećenik ima pravo na naknadu troškova tuđe pomoći i njege bez obzira na to tko je oštećeniku pružao usluge tuđe pomoći i njege, jer su to izvanredne usluge koje je prouzročio štetnik i koje ni najbliži srodnici oštećenika nisu dužni činit bez naknade. U situaciji kad oštećenik nije plaćao trećoj osobi naknadu za pruženu tuđu pomoć i njegu pripada mu pravo na naknadu u visini koju bi u vrijeme pružanja usluge bio platio da je osoba koja je pružala usluge tuđe pomoći i njege tu naknadu tražila. Izdatak koji bi oštećenik imao u vezi s pružanjem tuđe pomoći i njege ne predstavlja dio plaće NKV radnika u Republici Hrvatskoj, nego ono što bi on morao platiti da je angažirao osobu koja obavlja takve poslove, a to je upravo cijena usluge ustanove koja se bavi pružanjem nemedicinske pomoći, u konkretnom slučaju je to cijena od 5,31 eura po satu, kao proizlazi iz potvrde Doma za starije i nemoćne Lovret Split. Kako nije sporno da je tužitelju tuđa pomoć i njega trebala ukupno 189 sati, tužitelju na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu pripada iznos od 1.003,59 eura.

22. Sukladno odredbi članka 1089. stavak 2. ZOO-a nenovčana imovinska šteta dosuđuje se prema cijenama u vrijeme presuđenja. Dakle, cijenama koje su veće od cijena u vrijeme štetnog događaja. Utvrđenjem naknade prema cijenama u času donošenja sudske odluke pokrivena je šteta od nastanka do odluke pa kamate mogu teći tek od dana donošenja sudske odluke. U protivnom, tj. priznavanjem kamata od nastanka štete značilo bi dvostruko obeštećenje. Stoga obveza naknade nenovčane materijalne štete dospijeva u trenutku presuđenja. Naime, opseg naknade nenovčane štete, kao novčana obveza u smislu odredbe članka 21. ZOO-a i članka 1163. ZOO/05. može biti poznat tek onda kada je na pravno obvezujući način izračen u novcu, a to nikad ne može biti prilikom nastanka same štete. Taj broj novčanih jedinica određen je tek presudom (broj potrebnih sati tuđe njege i pomoći i cijena sata).

23. Prema članku 223. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj:

26/1991., 34/1991., 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.; dalje: ZPP-a) sud će ako utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete na novčanu svotu ili na zamjenjive stvari, ali se visina svote odnosno količina stvari ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, o tome odlučiti prema slobodnoj ocjeni.

Tužitelju je izjavio (predmet P-2679/2018.) da su mu u cijelosti uništeni odjeća i obuća i zaštitna kaciga. Logično je da se pri ovakvim ozljedama uništi ili ošteti odjeća, zaštitna kaciga, a ovo posebno kada se uzme u obzir iskaz vještaka o pretrpljenim ozljedama pa sud paušalno po ovoj osnovi smatra da tužitelju pripada 300,00 eura.

24. Ukupno, sud smatra da tužitelju na ime naknade štete pripada iznos od 10.303,59 eura od čega na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti 9.000,00 eura, na ime tuđe njege i pomoći iznos od 1.003,59 eura i na ime uništene odjeće, obuće, kacige 300,00 eura.

25. Kako je sud utvrdio da je tužitelj suodgovoran za nastanak štete u omjeru od 50 %, to je za navedeni postotak trebalo umanjiti iznos neimovinske i imovinske štete pa je tužitelju dosuđen ukupan iznos od 5.151,80 eura od čega na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti 4.500,00 eura, na ime tuđe njege i pomoći 501,80 eura, a na ime uništene odjeće, obuće, kacige 150,00 eura.

26. Na dosuđeni iznos neimovinske štete priznate su zatezne kamate od podnošenja tužbe, dakle od 21. svibnja 2018., a na tuđu njegu i pomoć, uništen odjeću, obuću, kacigu od presuđenja jer je sud uzeo u obzir cijene u vrijeme presuđenja, dok je za više traženo od nastanka štetnog događaja do podnošenja tužbe, odnosno presuđenja zahtjev odbijen kao neosnovan.

27. Sud je dopustio objektivnu preinaku tužbe iz podneska od 22. siječnja 2025. Prema članku 190. stavak 2. ZPP/2019. tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Člankom 117. ZID ZPP/2019. propisano je da se navedena odredba primjenjuje na sve postupke u tijeku. Iako se tuženik usprotivio preinaci, sud smatra da je ista svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama, preinaka je učinjena nakon provedenih vještačenja te je na temelju članka 190. stavak 2. i 3. ZPP-a odlučeno kao u izreci rješenja pod točkom I.

28. Odluka o parničnom trošku donesena je u smislu odredbe članka 154. stavak 2. i 155. ZPP-a i u skladu s Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu 100 bodova, zastupanja na ročištima od 12. rujna 2019., 30. siječnja 2023., 19. listopada 2023. po 100 bodova, za sastav podnesaka od 19. srpnja 2019., 22. svibnja 2023., 31. listopada 2023. i 29. siječnja 2025. po 100 bodova, za zastupanje na ročištima od 30. siječnja 2020., 9. svibnja 2022. i 27. travnja 2023. po 25 bodova, odnosno ukupno 875 bodova, što pri vrijednosti boda sa zatraženim paušalom od 2,00 eura daje iznos od 1.750,00 eura. Navedeni iznos trebalo je uvećati za 25 % PDV-a u iznosu od 437,50 eura pa se dobije iznos od 2.187,50 eura.

Kako je tuženik uspio u postupku 61 % (osnov + visina), a tužitelj sa 39 %, to postotak uspjeha tuženika koji je preostao nakon obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici iznosi 22 %. Od iznosa od 2.187,50 eura tuženiku pripada 22 % odnosno 481,25 eura (tako i ŽS ZG pod poslovnim brojem Gž-5821/14-2 i Gžn- 1012/13-2).

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 2.268,75 eura, zahtjev se odbija kao neosnovan.

29. Odluka o zateznim kamatama donesena je u skladu s odredbom članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021. i 114/2022.: dalje: ZOO) i u skladu s Uredbom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 156/2022.).

30. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 25. ožujka 2025.

SUTKINJA

JELENA LONČAR

PRAVNA POUKA:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava rješenja obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis