Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž Ob-32/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Osijeku, po sucu Svjetlani Tolj, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Županja, Dr. Franje Račkog 30c, OIB 52966791065, protiv protustranke ZL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa posebna skrbnica DL, stručna radnica Centra za posebno skrbništvo Zagreb, Podružnica Osijek, radi lišenja poslovne sposobnosti, rješavajući žalbu protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj R1 Ob-438/2023-10 od 23. siječnja 2025., 25. ožujka 2025.
r i j e š i o j e
Žalba protustranke odbija se kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj R1 Ob-438/2023-10 od 23. siječnja 2025.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
"I. Protustranka ZL, OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1970. u [adresa], od oca ŽL i majke ČL, djelomično se lišava poslovne sposobnosti i nije sposobna samostalno odlučivati o odlasku na bolničko liječenje i o pristupanju dijagnostičkim i terapijskim postupcima u zaštiti vlastitog zdravlja.
II. Za poslove koji nisu navedeni u st. I. izreke ovog rješenja, protustranka ZL ima poslovnu sposobnost te ih može samostalno poduzimati."
2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija protustranka zbog svih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. Protustranka u žalbi navodi da nisu bile ispunjene pretpostavke za donošenje pobijane odluke s obzirom da protustranka uredno funkcionira u pogledu donošenja odluka o zdravlju. U žalbi se poziva na Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom.
4. U odgovoru na žalbu predlagatelj se protivio žalbenim navodima protustranke, navodeći da činjenica što protustranka trenutno samostalno funcionira na način da uzima propisanu terapiju ne isključuje opasnost da istu prestane koristiti što se već događalo, jer je iz dostavljenih anamnestičkih podataka razvidno da je protustranka sklona ishitreno prestati uzimati terapiju čime ugrožava svoj život i zdravlje.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijano rješenje suda prvog stupnja, postupak koji mu je prethodio i žalbene navode protustranke, ovaj je sud utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. iz čl. 354. st. ZPP-a na koje sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, koji se koji se na odgovarajući način primjenjuje na temelju odredbe čl. 346. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15., 98/19., 47/20. i 49/23. i 156/23. - u daljnjem tekstu: ObZ).
7. U postupku pred prvostupanjskim sudom potpuno i istinito utvrđene su sve činjenice o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva, tako da se neosnovano u žalbi navodi da je pobijano rješenje utemeljeno na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju.
8. Predlagatelj je pokrenuo postupak u ovoj pravnoj stvari smatrajući da su ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 234. stavak 1. ObZ, za djelomično lišenje poslovne sposobnosti protustranke u dijelu donošenja odluke o liječenju i zdravlju jer smatra da protustranka nije u stanju štititi sova prava i interese.
9. U postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja utvrđeno je:
- da protustranka boluje od duševne bolesti paranoidne shizofrenije zbog čega je u psihijatrijskom tretmanu te se u nekoliko navrata liječila u psihijatrijskim ustanovama,
- da je nekoliko puta samoinicijativno prekidala terapiju,
- da je uslijed prekidanja terapije kod protustranke dolazilo do pogoršanja zdravstvenog stanja, što je dovodilo do nove hospitalizacije,
- da protustranka nakon liječenja u Neuropsihijatrijskoj bolnici dr. Ivan Barbot u Popovači samostalno funcionira,
- da su posljedice neuzimanja propisane terapije nastupale iznenadno pri čemu su se kod protustranke pojavljivale suicidalne misli,
- da je nalazom i mišljenjem liječnika vještaka psihijatra dr. Dunje Degmečić utvrđeno da protustranka boluje od paranoidne shizofrenije, da je višekratno bolnički liječena na Odjelu psihijatrije OBŽ Vinkovci nakon intervencija Ministarstva unutarnjih poslova i Hitne medicinske pomoći, da je pri posljednjoj hospitalizaciji preporučen smještaj u udomiteljsku obitelj što je protustranka odbila te da živi u neadekvatnim uvjetima,
- da i dalje postoji opasnost da protustranka prestane koristiti propisanu terapiju i da eventualno odbije potrebno liječenje,
10. Sud prvog stupnja je na temelju provedenih dokaza, a posebno nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. Dunje Degmečić, zaključio da protustranku treba djelomično lišiti poslovne sposobnosti u dijelu odluke o odlasku na bolničko liječenje i o pristpanju dijagnostičkim i terapijskim postupcima u zaštiti vlastitog zdravlja.
11. Temeljem iznesenih činjeničnih utvrđenja koje protustranka nije dovela u sumnju u žalbi iznesenim navodima, sud prvog stupnja je pravilno primijenio materijalno pravo kada je donio pobijano rješenje kojim je protustranku djelomično lišio poslovne sposobnosti.
12. Naime, prema odredbi članka 234. stavak 1. ObZ-a sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbit se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti. Sukladno odredbi stavka 3. ovog članka, prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju tog stanja na njezine sposobnosti, zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.
13. Rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti sud će odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti na osobno stanje te imovine (članak 234. stavak 4. ObZ-a).
14. Postupak lišavanja poslovne sposobnosti ulazi u sferu prava poštivanja privatnog života, kojeg propisuje članak 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“– Međunarodni ugovori „ br. 19/97. i 6/99. - u daljem tekstu Konvencija).
15. Sukladno članku 141. navedene Konvencije, lišavanje osobe poslovne sposobnosti, bilo potpuno ili djelomično, predstavlja miješanje države u privatan život pojedinca, budući da osoba lišena poslovne sposobnosti u potpunosti gubi ili joj se ograničava njezina mogućnost da svojim postupcima, izjavama ili radnjama proizvodi pravne učinke.
16. Prvostupanjski sud je u konkretnom slučaju vodio računao o tome da lišenje poslovne sposobnosti služi postizanju legitimnog cilja, odnosno zaštiti prava i dobrobiti protustranke koja se djelomično lišava poslovne sposobnosti.
17. Kod donošenja pobijanog rješenja sud prvog stupnja imao je u vidu i okolnost da je mjera lišavanja poslovne sposobnosti bila nužna da bi se postigao legitimni cilj, odnosno da se ni jednom drugom blažom mjerom nije mogao postići taj cilj.
18. Na ovaj način prvostupanjski sud je postigao pravičnu ravnotežu između prava zajamčenog Konvencijom, odnosno prava na poštivanje privatnog života (puna poslovna sposobnost) i legitimnog cilja – zaštita prava i interesa osobe koja se lišava poslovne sposobnosti i drugih osoba.
19. U odnosu na žalbene navode protustranke kojima ističe da je sposobna donositi samostalno odluke u pogledu svih pitanja na koje se odnosi djelomično lišenje poslovne sposobnosti kao i da je vještačenje u ovom postupku provedeno 2023. godine, nakon čega je protustranka počela samostalnije funkcionirati, potrebno je navesti da je sud prvog stupnja imao u vidu sve provedene dokaze, ali da je prije svega svoju odluku utemeljio na mišljenju vještaka te je u interesu protustranke donio pobijano rješenje. Nadalje, iz spisa predmeta je razvidno da protustranka nije predlagala izvođenje dokaza provođenjem novog medicinskog vještačenja na okolnosti je li sposobna brinuti o osobnim potrebama, pravima i interesima.
20. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i odlučiti kao u izreci.
Osijek, 25. ožujka 2025.
Sudac
Svjetlana Tolj
