Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-989/2023-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, mr.sc. Iris Gović Penić, predsjednika vijeća, Sanja Joka Umićević, suca izvjestitelja i člana vijeća, te Ines Kovačević, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednice IĐ, koju zastupa punomoćnica Dina Korper Žemva, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Korper i Partneri u Zagrebu, protiv tuženice RĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Saša Anđelković, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 9299/21-46 od 9. siječnja 2023. godine, ispravljene rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-9299/21-49 od 23. siječnja 2023. godine, te rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-9299/21-50 od 15. travnja 2024. godine, u sjednici vijeća održanoj 25. ožujka 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-9299/21-46 od 9. siječnja 2023. godine, ispravljene rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 9299/21-49 od 23. siječnja 2023. godine i rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-9299/21-50 od 15. travnja 2024. godine.
II Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:
" I Nalaže se tuženiku RĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isplatiti tužitelju na ime naknade vrijednosti radi korištenja tuđe nekretnine u vlastitu korist iznos od 23.232,02 EUR1/175.041,68 kuna zajedno sa zateznom kamatom koja se obračunava od 01. prosinca 2008. do 31. srpnja 2015. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, i to:
- na iznos od 539,83 EUR/4.067,34 kn od 01.12.2008. do isplate,
- na iznos od 500,80 EUR/3.773,28 kn od 01.01.2009. do isplate,
- na iznos od 500,80 EUR/3.773,28 kn od 01.02.2009. do isplate,
- na iznos od 500,80 EUR/3.773,28 kn od 01.03.2009. do isplate,
- na iznos od 500,80 EUR/3.773,28 kn od 01.04.2009. do isplate,
- na iznos od 500,80 EUR/3.773,28 kn od 01.05.2009. do isplate,
- na iznos od 500,80 EUR/3.773,28 kn od 01.06.2009. do isplate,
- na iznos od 500,80 EUR/3.773,28 kn od 01.07.2009. do isplate,
- na iznos od 500,80 EUR/3.773,28 kn od 01.08.2009. do isplate,
- na iznos od 500,80 EUR/3.773,28 kn od 01.09.2009. do isplate,
- na iznos od 500,80 EUR/3.773,28 kn od 01.10.2009. do isplate,
- na iznos od 500,80 EUR/3.773,28 kn od 01.11.2009. do isplate,
- na iznos od 500,80 EUR/3.773,28 kn od 01.12.2009. do isplate,
- na iznos od 457,04 EUR/3.443,60 kn od 01.01.2010. do isplate,
- na iznos od 457,04 EUR/3.443,60 kn od 01.02.2010. do isplate,
- na iznos od 457,04 EUR/3.443,60 kn od 01.03.2010. do isplate,
- na iznos od 457,04 EUR/3.443,60 kn od 01.04.2010. do isplate,
- na iznos od 457,04 EUR/3.443,60 kn od 01.05.2010. do isplate,
- na iznos od 457,04 EUR/3.443,60 kn od 01.06.2010. do isplate,
- na iznos od 457,04 EUR/3.443,60 kn od 01.07.2010. do isplate,
- na iznos od 457,04 EUR/3.443,60 kn od 01.08.2010. do isplate,
- na iznos od 457,04 EUR/3.443,60 kn od 01.09.2010. do isplate,
- na iznos od 457,04 EUR/3.443,60 kn od 01.10.2010. do isplate,
- na iznos od 457,04 EUR/3.443,60 kn od 01.11.2010. do isplate,
- na iznos od 457,04 EUR/3.443,60 kn od 01.12.2010. do isplate,
- na iznos od 453,50 EUR/3.416,92 kn od 01.01.2011. do isplate,
- na iznos od 453,50 EUR/3.416,92 kn od 01.02.2011. do isplate,
- na iznos od 453,50 EUR/3.416,92 kn od 01.03.2011. do isplate,
- na iznos od 453,50 EUR/3.416,92 kn od 01.04.2011. do isplate,
- na iznos od 453,50 EUR/3.416,92 kn od 01.05.2011. do isplate,
- na iznos od 453,50 EUR/3.416,92 kn od 01.06.2011. do isplate,
- na iznos od 453,50 EUR/3.416,92 kn od 01.07.2011. do isplate,
- na iznos od 453,50 EUR/3.416,92 kn od 01.08.2011. do isplate,
- na iznos od 453,50 EUR/3.416,92 kn od 01.09.2011. do isplate,
- na iznos od 453,50 EUR/3.416,92 kn od 01.10.2011. do isplate,
- na iznos od 453,50 EUR/3.416,92 kn od 01.11.2011. do isplate,
- na iznos od 453,50 EUR/3.416,92 kn od 01.12.2011. do isplate,
- na iznos od 444,64 EUR/3.350,11 kn od 01.01.2012. do isplate,
- na iznos od 444,64 EUR/3.350,11 kn od 01.02.2012. do isplate,
- na iznos od 444,64 EUR/3.350,11 kn od 01.03.2012. do isplate,
- na iznos od 444,64 EUR/3.350,11 kn od 01.04.2012. do isplate,
- na iznos od 444,64 EUR/3.350,11 kn od 01.05.2012. do isplate,
- na iznos od 444,64 EUR/3.350,11 kn od 01.06.2012. do isplate,
- na iznos od 444,64 EUR/3.350,11 kn od 01.07.2012. do isplate,
- na iznos od 444,64 EUR/3.350,11 kn od 01.08.2012. do isplate,
- na iznos od 444,64 EUR/3.350,11 kn od 01.09.2012. do isplate,
- na iznos od 444,64 EUR/3.350,11 kn od 01.10.2012. do isplate,
- na iznos od 444,64 EUR/3.350,11 kn od 01.11.2012. do isplate,
- na iznos od 444,64 EUR/3.350,11 kn od 01.12.2012. do isplate,
- na iznos od 420,39 EUR/3.167,42 kn od 01.01.2013. do isplate, sve u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 4.301,88 eur/32.412,50 kn, u roku od 15 dana."
2. Protiv te presude žali se tuženica iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. U odgovoru na žalbu tužiteljica osporava osnovanost žalbenih navoda te predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu. Traži trošak odgovora na žalbu.
4. Žalba je neosnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 23.232,02 eura (kao nasljednice sada pokojnog IĐ).
6. Ispitujući prvostupanjsku presudu kao i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, a nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju ističe žaliteljica te se ukazuje da je pravomoćnim rješenjem (o ispravku) poslovni broj P-9299/21-50 od 15. travnja 2024. godine ispravljena prvostupanjska presuda u točki I. izreke, odbijen je prijedlog tužiteljice za ispravkom presude od 9. siječnja 2023. godine u pogledu iznosa glavnice kao neosnovan te je u obrazloženju istog rješenja navedeno da obračun konvertiranih pojedinačnih iznosa u eurima na koje je iskazana kamata doista ne odgovara dosuđenoj glavnici već postoji razlika u 0,04 centa ali je to uobičajena posljedica primjene odredaba o preračunavanju i zaokruživanju sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22. - dalje Zakon o uvođenju eura) koja nije otklonjiva.
7. U postupku nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer su u prvostupanjskoj presudi navedeni razlozi pa ista nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
8. Žaliteljica neosnovano prigovara da je bitna povreda odredaba parničnog postupka počinjena u smislu da prvostupanjski sud nije postupio sukladno uputi iz rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2751/2020-6 od 19. listopada 2021. godine pri čemu je za ukazati da je nakon te odluke Županijskog suda u Zagrebu kojom je ukinuta prvostupanjska presuda od 11. travnja 2017. godine u točkama pod I. i III. izreke i predmet u tom dijelu vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, stupio na snagu Zakon o uvođenju eura te je prvostupanjski sud u vrijeme donošenja pobijane presude pravilno iskazao dosuđene iznose i u eurima i u kunama u izreci prvostupanjske presude (radi u to vrijeme postojeće obveze dvojnog iskazivanja).
9. Žaliteljica pogrešno smatra da je nakon ukidne odluke Županijskog suda u Zagrebu bilo potrebno provesti novi prethodni postupak te se ukazuje na odredbu čl. 117. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/19.) kojom je propisana primjena odredaba čl. 66. tog Zakona na sve postupke u tijeku.
10. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne presude te je na osnovu izvedenih dokaza i njihove ocjene u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.
11. Tako je prvostupanjski sud utvrdio da je tužitelj u ovom predmetu bio IĐ koji je tijekom postupka umro pa je postupak prekinut (rješenjem prvostupanjskog suda od 9. siječnja 2020. godine) te potom nastavljen (rješenjem prvostupanjskog suda od 29. listopada 2020. godine) a postupak je preuzela nasljednica pokojnog SĐ, DĐ, sada tužiteljica; da je tužitelj vlasnik stana u [adresa] na četvrtom katu površine 59,28 m2 a koji se nalazi u stambenoj zgradi [adresa] (sagrađen na čest.br. 5421/27 po novoj izmjeri čest.br. 446/2 k. o. [katastarska općina] upisan u zk. pod.ul. 17561 k. o. [katastarska općina]); da je tuženica bez pravne osnove koristila taj stan te u njemu stanovala i bila u posjedu stana u spornom razdoblju od 1. prosinca 2008. godine do 1. veljače 2013. godine); da tužitelj nije mogao ući u stan i nije bio u njegovom posjedu, da tuženica iz stana nije željela dobrovoljno iseliti, da se vodio parnični postupak pod poslovnim brojem P- 6861/09 u kojem je tuženica izjavila tužbu protiv IĐ radi utvrđenja i podjele zajedničke imovine tvrdeći da je između njih postojala izvanbračna zajednica te je taj postupak završen na način da su stranke 5. prosinca 2012. zaključile sudsku nagodbu te je tuženica priznala IĐ isključivo vlasništvo predmetnog stana i obvezala se do 4. veljače 2013. predati stan IĐ slobodan od osoba i stvari i isplatiti mu iznos od 13.000,00 kn s naslova parničnog troška., dok se IĐ obvezao u roku od 3 dana od predaje u posjed stana povući tužbu koja je zaprimljena pod poslovnim brojem Ps-343/11.
12. Tužitelj tužbenim zahtjevom traži isplatu utuženog iznosa tvrdeći da je u spornom razdoblju tuženica bila nepošteni posjednik predmetnog stana, da mu je stan predala u posjed tek 4. veljače 2013. godine, da mu za vrijeme korištenja stana nije plaćala najamninu te traži da mu isplati stečenu korist radi korištenja stana u visini najamnine koja se na tržištu nekretnina mogla postići za iznajmljivanje predmetnog stana.
13. Pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da je u spornom razdoblju (od 1. prosinca 2008. do 1. veljače 2013. godine) tuženica bila nepošteni posjednik predmetnog stana vlasništvo prednika tužiteljice jer je koristila taj stan bez pravne osnove te da stoga vlasnik predmetne nekretnine ima pravo od tuženice koja je koristila tu nekretninu tražiti naknadu s naslova najamnine koju bi ostvario da je taj stan iznajmio trećim osobama.
14. Prema odredbi čl. 164. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 9/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP) pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono što je pri tom oštećeno ili uništeno. Zahtijeva li vlasnik da posjednik preda stvar, pošteni posjednik može tražiti naknadu za nužne i korisne troškove koje je imao te stvar zadržati dok mu oni ne budu naknađeni (st. 2. istog članka). Nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svog posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemarilo (čl. 165. st. 1. ZVDSP).
15. Stoga se ukazuje neosnovanim tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži isplatu utuženog iznosa a to stoga jer je tuženica u spornom razdoblju bila nepošteni posjednik predmetnog stana pa je dužna tužiteljici platiti sve koristi koje je imala za vrijeme svog posjedovanja.
16. Prvostupanjski sud pravilno je utvrdio i visinu iste naknade u iznosu od 23.232,02 eura temeljem provedenog građevinskog vještačenja po sudskom vještaku Sanji Loina Matančević. Navedeno vještačenje provedeno je sukladno pravilima struke te odredbama ZPP-a, a prigovori tuženice tom vještačenju otklonjeni su tijekom postupka pri čemu je za ukazati da je vještakinja u svom nalazu i mišljenju navela da je utvrdila tržišnu cijenu najma predmetnog stana za utuženo razdoblje, da se radi o stanu na četvrtom katu desno koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u površini od 59,28 m2 a nalazi se u Zagrebu na adresi [adresa] u stambenoposlovnoj zgradi, da je ta zgrada smještena u gradskoj četvrti Trešnjevka sjever, da se prema Planu približnih vrijednosti ista nalazi u cjenovnom bloku Selska- Zagorska, da ne postoji uređena baza podataka s vrijednostima najma nekretnina propisana Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilnikom o metodama procjene vrijednosti nekretnina pa je prilikom procjene nekretnine koristila podatke iz izvatka iz zbirke kupoprodajnih cijena (najamnina) Gradskog ureda za imovinsko pravne poslove imovine Grada, da je tek stupanjem na snagu Uredbe o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine" broj 74/14.) propisano da su javni bilježnici prilikom ovjere potpisa na ispravama o prodaji ili drugom načinu raspolaganja nekretninom u obvezi dostaviti podatke o istima jedinicama lokalne ili područne samouprave a Pravilnikom o metodama procjene vrijednosti nekretnine je propisano da podaci za evaluaciju ne budu stariji od 4 godine u odnosu na dan vrednovanja osim ako je drugačije posebno traženo, stoga ne postoje podaci za ranije razdoblje te da je sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina izabrala poredbenu metodu za procjenu cijene najma predmetne nekretnine, da je za usporedbu koristila podatke o ugovorenim najamninama iz istog cjenovnog bloka, a obzirom je trebalo odrediti cijene najma za razdoblje starije od 4 godine, usporedive cijene je uz pomoć indeksnih nizova međuvremenski izjednačila, da se poredbenom metodom tržišna vrijednost nekretnina određuje iz najmanje tri kupoprodajne cijene poredbenih nekretnina a da je međuvremensko izjednačavanje postupak preračunavanja razlika u kvadraturi do kojih dolazi zbog promjena općih vrijednosnih odnosa na tržištu nekretnina tijekom vremena pomoću indeksnih nizova, (indeksi cijena stambenih nekretnina, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske) te je temeljem svega navedenog izvršila procjenu vrijednosti mjesečnog najma za utuženo razdoblje. Na ročištu 7. ožujka 2017. godine saslušana je sudska vještakinja te je iskazala da nije sačinila vještačenje temeljem podataka od Porezne uprave jer podaci iz Porezne uprave nisu vjerodostojni obzirom se baziraju na različitim cijenama koje su navedene u kupoprodajnim ugovorima a koje nisu uvijek realne te da je u svom nalazu i mišljenju poredbenom metodom usporedila cijene s predmetnom nekretninom te vremenski potom izjednačila (usklađivala s cijenama u vrijeme utuženog perioda), a da je bazni indekse preuzela sa stranice Državnog zavoda za statistiku i da nije trebala koristiti podatke iz agencija i oglasa jer ti podaci nisu mjerodavni za izradu njezinog nalaza i mišljenja.
17. Na žalbene navode kojim žaliteljica tvrdi da je vještak trebao otići na očevid, valja reći da navedeno nije predložila tijekom prvostupanjskog postupka te isto tako da je sudska vještakinja uzela u obzir pri izradi svog nalaza i mišljenja lokaciju predmetnog stana te njegovu površinu i ostale podatke koji su joj bili potrebni za izradu nalaza i mišljenja.
18. Prema ocjeni ovog suda drugog stupanja na navedeni način sudska vještakinja odgovorila je na sve prigovore tuženice a koje u dijelu ista ponavlja u žalbi te je pravilno postupio prvostupanjski sud kada je temeljio svoju odluku na takvom nalazu i mišljenju sudske vještakinje jer je isto stručno, savjesno, objektivno i logično, te u skladu s pravilima struke.
19. U smislu iznesenog valjana je odluka prvostupanjskog suda kojom je odbio prijedlog tuženice za provođenjem novog građevinskog vještačenja jer je činjenično stanje u potpunosti u postupku utvrđeno temeljem već provedenog sudskog građevinskog vještačenja.
20. Stoga je pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev i obvezati tuženicu platiti tužitelju iznos od 23.232,02 eura tj. odlučiti kao u točki I. pobijane prvostupanjske presude.
21. Odluka o parničnom trošku donesena je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP. Također je prvostupanjski sud pravilno dosudio tužitelju trošak pristupa ročištu 9. ožujka 2022. godine po Tbr. 9. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.- dalje Tarifa) te protivno žalbenim navodima nisu ostvarene pretpostavke za dosudu troška zastupanja u vidu pristupa na to ročište punomoćniku tuženika (po načelu culpe) obzirom na to da je isto ročište održano prvenstveno nakon ukidne odluke Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2751/20 od 19. listopada 2021. godine.
22. Iz iznesenih razloga valjalo je odbiti žalbu tuženice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 368. st. 1. ZPP).
23. Odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troška odgovora na žalbu jer ta parnična radnja nije bila potrebna u postupku (čl. 155. st. 1. ZPP).
U Zagrebu 25. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća:
mr.sc. Iris Gović Penić
