REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-3934/2023-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Lidiji Prica, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Katarine Ronyi, u upravnom sporu tužitelja SJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Službeničkog suda u Zagrebu, ABC, [adresa], ..., radi lake povrede službene dužnosti, 25. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Službeničkog suda u Zagrebu, KLASA: UP/II-114-02/23-01/33, URBROJ: 514-30/01-23-03 od 20. lipnja 2023.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-114-02/23-01/33, URBROJ: 514- 30/01-23-03 od 20. lipnja 2023., odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, KLASA: UP/I-114-04/23-01/2, URBROJ: 519- 02-1/1-23-4 od 20. ožujka 2023., kojim je tužitelj proglašen odgovornim zbog toga što je dana 25. siječnja 2023. u 12,57 napustio radne prostorije bez odobrenja nadređene državne službenice, čime je počinio laku povredu službene dužnosti iz članka 98. stavka 1. točke 4. Zakona o državnim službenicima te mu je izrečena pisana opomena.

2. Tužitelj u tužbi opisuje kako je 19. siječnja 2023. telefonskim putem pozvan u Kabinet državne tajnice na sastanak. Dolaskom u njezin ured odmah se osjetila komorna atmosfera i ozbiljnost, a koliko se sjeća u uredu su, osim njega, bili i LJ, tajnica Kabineta državne tajnice, IJ, načelnica Sektora za mlade i podršku roditeljstvu, CJ, načelnica Sektora za demografski razvoj, DJ, voditelj Službe za pravne poslove i upravljanje ljudskim potencijalima. Čim su se svi okupili, LJ, tajnica Kabineta državne tajnice, obavijestila ih je da državna tajnica nije u uredu, a onda je rekla da je kolegica RJ umrla. Čim je čuo tu groznu vijest, tužitelj je bio u šoku i nevjerici. DJ, voditelj Službe za pravne poslove i upravljanje ljudskim potencijalima, zatim je rekao da bi trebalo donijeti rješenje o prestanku državne službe. Tužitelja je takva rečenica dodatno osupnula, pa da bi pomakao razgovor iz neugodne situacije, pitao je kolegicu LJ da li se zna kada je sprovod, na što je ona odgovorila da se još ništa ne zna. Na to je kolegici LJ rekao da bi bilo dobro da im jave iz Kabineta kad saznaju, a kako bi mogli otići na sprovod i da bi bilo dobro da im svima jave emailom, pa da mogu i skupiti novce za obitelj preminule kolegice. Na to je LJ, tajnica Kabineta državne tajnice (najbliža suradnica državne tajnice kao čelnika tijela, koja vodi Kabinet u odsutnosti državne tajnice), rekla, citat „Da. naravno“.

2.1. Dana 20. siječnja 2023. godine svi zaposlenici u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade (dalje SDUDM) su zaprimili elektroničkom poštom obavijest iz Kabineta državne tajnice da će posljednji ispraćaj kolegice OJ biti u srijedu 25. siječnja 2022. (očita omaška, jer je sprovod bio 25. siječnja 2023.) u 14:40 sati na Krematoriju te da ukoliko žele dati novčani prilog za vijenac i novčanu pomoć obitelji preminule kolegice, isti mogu donijeti u sobu 5 na 14. katu (kolegici PJ, administrativnoj tajnici državne tajnice). Nakon što je dao novčani prilog za vijenac i novčanu pomoć obitelji preminule kolegice, i shvativši taj e-mail iz Kabineta državne tajnice (zajedno s prethodno opisanim odobrenjem tajnice Kabineta državne tajnice „Da. naravno.”), kao obavijest i poziv svima u SDUDM koji žele otići da odu na posljednji ispraćaj preminule kolegice (a kako se i uvijek do sada, u 10 godina koliko radi u državnoj službi, postupalo u slučaju smrti nekog od kolega s kojima su radili - ovo je prvi put da je umro netko tko je s njima radio u SDUDM, a niti u svim prethodnim slučajevima u državnoj službi, kao ni u ovoj prilici, čelnik tijela i nadređeni službenici nisu problematizirali da li netko smije ili ne smije ići na sprovod, niti se, povrh takvih obavijesti, zahtijevalo da se traži neko posebno odobrenje za napuštanje radnih prostorija radi odlaska na posljednji ispraćaj preminulog kolege), dana 25. siječnja 2023. godine otišao je na taj posljednji ispraćaj. Na tom posljednjem ispraćaju vidio je i državnu tajnicu ZJ, dr.med., tajnicu Kabineta državne tajnice LJ, administrativnu tajnicu državne tajnice PJ, kolegicu CJ, načelnicu Sektora za demografski razvoj, kao i još drugih par bivših kolega iz SDUDM, odnosno iz bivšeg ministarstva u kojem su svi zajedno radili.

2.2. Tužitelj smatra kako je pogrešan stav tuženika što nije uvažio pojašnjenje opravdanosti ranijeg odlaska s posla 25. siječnja 2023. radi odlaska na posljednji ispraćaj preminuloj kolegici izloženo u njegovoj žalbi, jer je bio uvjeren da je obavijest o mjestu i vremenu posljednjeg ispraćaja, s pozivom na prikupljanje novaca za zajednički vijenac i novčanu pomoć obitelji preminule kolegice (uz prethodno opisano odobrenje tajnice Kabineta državne tajnice („Da, naravno.“) bila dovoljna za odlazak na posljednji ispraćaj preminule kolegice. Smatra da je tuženik pogrešno primijenio pravni propis na temelju kojega se rješava stvar, budući da, glede konkretne odredbe članka 23. stavka 2. Zakona o državnim službenicima, intencija zakonodavca zasigurno nije ta da se omogućava zlouporaba diskrecijskog prava u odlučivanju (slobodnom procjenom, bez ikakvog obrazloženja, diskriminirajuće i zlonamjerno) tko smije ili ne smije napustiti radne prostorije u ovakvim životnim situacijama, radi odlaska na posljednji ispraćaj preminule dugogodišnje kolegice.

2.3. Tužitelj ističe kako okolnost da je protiv njega (kao prijavitelja nepravilnosti) i to samo protiv njega (protiv nikoga drugoga u SDUDM), pokrenut stegovni postupak zbog ranijeg odlaska s posla radi odlaska na posljednji ispraćaj preminule kolegice, može dovesti do dva zaključka:

- s obzirom da članak 35. Ustava RH svakome jamči štovanje i pravnu zaštitu njegovog osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti (a odlazak na posljednji ispraćaj preminuloj kolegici je nesporno dio osobnog života), pokretanje ovog stegovnog postupka radi napuštanja radnih prostorija zbog odlaska na posljednji ispraćaj preminuloj kolegici predstavlja upravo neštovanje (nepoštivanje) osobnog života, odnosno kršenje njegovih ustavnih prava

- ili da se radi o neživotnom i besmislenom forsiranju forme, samo da bi se „nagazilo“ prijavitelja nepravilnosti, jer su i državna tajnica ZJ, dr.med. i tajnica Kabineta državne tajnice LJ (a obje su uključene u spomenutu prijavu nepravilnosti) znale (i svjedočile, jer su se vidjeli na tom sprovodu) razlog njegovog odlaska i izbivanja s posla taj dan, a nijedan radni zadatak zbog njegovog izostanka nije ostao neispunjen.

2.3. Smatra pogrešnim stav tuženika o neopravdanosti njegovog udaljavanja iz radnih prostorija radi odlaska na sprovod preminule kolegice, pozivanjem na čl. 23. st. 2. Zakona o državnim službenicima, pa da je, s obzirom da se u konkretnom slučaju nije radilo o hitnim razlozima, bio dužan zatražiti odobrenje nadređenog državnog službenika za napuštanje radnih prostorija. Naime, ovo je prvi put da je netko od kolega iz SDUDM preminuo, pa ova situacija sigurno nije uobičajena, a da bi bilo uobičajeno da se povrh obavijesti o smrti kolege još traži i posebno odobrenje za izlazak (pogotovo jer se u SDUDM, s druge strane, a što je dokazao u postupku, svi zaposlenici puštaju ranije s posla iz potpuno nezakonitih razloga - npr. radi gledanja nogometnih utakmica, što tužitelj osobno smatra neprihvatljivim, ne vodeći računa o tome da li se time ugrožava izvršavanje poslova iz djelokruga državnog tijela i pružanje usluga građanima i poslovnim subjektima, a kako to navodi i tuženik), stoga je elektroničku poštu iz Kabineta državne tajnice, kao najviše ustrojstvene jedinice SDUDM, shvatio kao obavijest i poziv svim zaposlenicima koji žele otići na posljednji ispraćaj preminule kolegice, da na taj ispraćaj slobodno mogu otići - upravo imajući u vidu dosadašnju praksu u drugim tijelima državne uprave u kojima je radio proteklih 10 godina, odnosno imajući u vidu okolnost da se nikada od nikoga nije tražilo podnošenje posebnog zahtjeva za odlazak na posljednji ispraćaj preminulog kolege ili kolegice, a povrh obavijesti kojom su kao kolege obaviješteni o mjestu i vremenu posljednjeg ispraćaja preminulog kolege ili kolegice. Dakle, njemu nadređenoj državnoj službenici, glavnoj tajnici SJT nije bilo nepoznat razlog iz kojeg je morao napustiti radne prostorije, jer i državna tajnica i tajnica Kabineta državne tajnice su ga vidjele na tom sprovodu i znale su da je bio tamo.

2.4. Stoga smatra pogrešnim stav tuženika kojim nameće nerazmjeran teret radniku da u takvom stanju šoka i tuge zbog iznenadne smrti i sprovoda bliske kolegice, razmišlja prvenstveno o dodatnom traženju odobrenja od poslodavca za takav privatni izlazak, i to povrh već zaprimljene obavijesti/poziva koju su svi u SDUDM zaprimili od Kabineta državne tajnice, pa i povrh već danog odobrenja (od tajnice Kabineta državne tajnice, na sastanku na kojem su obaviješteni o smrti kolegice), umjesto da se u miru i dostojanstvu oprosti s preminulom kolegicom. Slijedom svega navedenog, smatra da je pobijano rješenje nezakonito i protivno zdravorazumskom i životnom shvaćanju situacije smrtnog slučaja dugogodišnje i bliske kolegice, pa predlažem sudu da poništiti osporavano rješenje tuženika kao nezakonito.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod razloga navedenih u obrazloženju osporenog rješenja te predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu. Sud je raspravu 11. ožujka 2025. proveo u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji izostanak nije opravdao, na temelju članka 91. stavka 3. u vezi članka 89. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24, dalje ZUS). Tužitelj je na raspravi ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva te nije imao daljnjih dokaznih prijedloga.

6. Prvostupanjskim rješenjem tužitelj je proglašen odgovornim zbog toga što je dana 25. siječnja 2023. godine u 12,57 napustio radne prostorije bez odobrenja nadređene državne službenice, čime je počinio laku povredu službene dužnosti iz članka 98. stavka 1. točke 4. Zakona o državnim službenicima (Narodne novine br. 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 1/15, 138/15, 61/17, 70/19, 98/19 i 141/22, dalje ZDS) te mu je izrečena pisana opomena.

7. Člankom 23. stavkom 1. ZDS-a propisano je da je državni službenik dužan poštivati propisano radno vrijeme tijela u kojem je zaposlen i koristiti ga za obavljanje dodijeljenih dužnosti, te mora biti prisutan na radnom mjestu u skladu s uvjetima službe.

7.1. Sukladno članku 23. stavku 2. ZDS-a, državni službenik se za vrijeme radnog vremena ne smije bez odobrenja nadređenog državnog službenika udaljavati iz radnih prostorija, osim radi korištenja dnevnog odmora, a u slučaju hitnog razloga svoje udaljavanje mora opravdati odmah po povratku.

7.3. Člankom 98. točkom 4. ZDS-a propisano je da je laka povreda službene dužnosti napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja nadređenog službenika.

8. Prema ocjeni suda tuženik pravilno navodi u obrazloženju osporenog rješenja da obavještavanje državnih službenika i namještenika Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade o mjestu i vremenu posljednjeg ispraćaja preminule kolegice nije ujedno i odobrenje nadređenog službenika za napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena. To bi, naime, značilo da svi službenici i namještenici mogu napustiti radne prostorije, čime bi se obavljanje poslova državnog tijela moglo dovesti u pitanje. Stoga je obavijest o mjestu i vremenu posljednjeg ispraćaja preminule kolegice samo informativnog karaktera. Nakon što su zaprimili navedenu obavijest, službenici koji su htjeli ići na ispraćaj trebali su zatražiti odobrenje nadređenog službenika. Nadređeni službenik potom donosi odluku o tome koliko službenika i koji službenici mogu napustiti radno mjesto, pazeći pri tom da se osigura redovno izvršavanje poslova iz djelokruga državnog tijela i pružanje usluga građanima i poslovnim subjektima. Pri tome ništa ne mijenja na stvari navod tužitelja kako je na sastanku rekao LJ, tajnici Kabineta državne tajnice, da bi bilo dobro da im svima jave e-mailom iz Kabineta kad je sprovod, na što je ona odgovorila: da, naravno. Stoga sud ne smatra da se službeniku nameće prekomjeran teret kada se od njega zahtijeva da zatraži odobrenje nadređenog službenika za raniji odlazak s posla radi odlaska na pogreb.

9. S obzirom da se u konkretnom slučaju nije radilo o korištenja dnevnog odmora, niti o hitnim razlozima, tužitelj je bio dužan zatražiti odobrenje nadređenog državnog službenika za napuštanje radnih prostorija 25. siječnja 2023. u 12,57, tijekom radnog vremena, u svrhu odlaska na posljednji ispraćaj preminule kolegice.

10. Tuženik također pravilno navodi kako eventualno nepokretanje postupaka zbog lake povrede službene dužnosti protiv drugih državnih službenika i namještenika te podnošenje prijave o nepravilnostima u državnom tijelu u kojem je tužitelj zaposlen ne može biti opravdanje za počinjenje lake povrede službene dužnosti.

11. Slijedom navedenoga, u provedenom upravnom postupku je pravilno utvrđeno da je tužitelj počinio laku povredu službene dužnosti iz članka 98. stavka 1. točke 4. ZDS-a opisanu kao napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja nadređenog službenika, a prigovori tužitelja nisu od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja.

12. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

U Zagrebu 25. ožujka 2025.

Sutkinja

Lidija Prica

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Dna:

1. SJ, [adresa]

2. [obrt], [adresa]

3. U spis