REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1114/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića, mr. sc. Senije Ledić i Mirjane Magud, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Nevenki Mrčela, odvjetnici u Zagrebu, protiv I-tuženice PJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i II-tuženice ĆJA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Romanu Biharu, odvjetniku u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu tuženica za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž-616/2024-2 od 4. srpnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5581/2018-39 od 27. ožujka 2024., u sjednici održanoj 25. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na naznačena pravna pitanja.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Predlagateljice su podnijele prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž-616/2024-2 od 4. srpnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5581/2018-39 od 27. ožujka 2024.
2. Tužiteljica je u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije predložila odbiti isti kao neosnovan.
3. Predlagateljice su naznačile četiri pravna pitanja koja smatraju važnima za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a za koja su naznačile razloge važnosti.
4.1. U odnosu na prvo pitanje kojim predlagateljica preispituje može li se prikrivenost ugovora utvrđivati samo između ugovornih strana odnosno tužiteljice kao kupca i prodavatelja ili se isti može i utvrđivati u odnosu na stranke u ovom postupku te potpitanja o tužbenom zahtjevu na utvrđenje vlasništva odnosno stjecanju vlasništva na originaran način dok je osnova tužbenog zahtjeva derivativan način stjecanja, treba reći da je odluka broj Rev-1248/2016 od 11. svibnja 2022., na koju se tužiteljica pozvala kao razlog važnosti, donesena u drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji stoga odluka naznačena kao razlog važnosti ne daje važnost naznačenom pitanju i prvo naznačeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
4.2. U drugom naznačenom pitanju predlagateljica preispituje je li za primjenu odredbe čl. 285. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08 i 125/11 - dalje: ZOO) kojom su normirane odredbe prividnog ugovora, a za utvrđivanje prave volje ugovornih stranaka bitno i saslušanje ugovorne strane predmetnog ugovora ili se isto može utvrditi i drugim dokazima te mogu li se tuženice u ovom postupku smatrati poštenim trećim stranama sukladno čl. 285. st. 3. ZOO. Naime, odgovor o prvom dijelu naznačenog pitanja ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja kao i predloženim dokazima u postupku stoga taj dio pitanja nije važan za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni dok u odnosu na drugi dio pitanja o tome jesu li tuženice poštene u smislu čl. 285. st. 3. ZOO treba reći da odgovor na pitanje ovisi o činjeničnom okolnostima svakog pojedinog slučaja, a u ovom sporu u nižestupanjskom postupku utvrđeno je da se tuženice ne mogu smatrati poštenima. Stoga osim što se takvim pitanjem preispituju činjenična utvrđenja, što nije dopušteno u ovom stadiju postupka, predlagateljice polaze i od netočne pretpostavke stoga o odgovoru na drugi dio pitanja ne ovisi odluka u ovom sporu i pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
4.3. U odnosu na treće i četvrto naznačeno pitanje kojim pitanjima predlagateljice preispituju postojanje izvanbračne zajednice tužiteljice i preminulog treba reći da su nižestupanjski sudovi utvrdili da se ne radi o izvanbračnoj zajednici tužiteljice i preminuloga u smislu odredbe čl. 11. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23) jer je preminuli bio u braku s 1. tuženicom u istom razdoblju u kojem je bio u vezi s tužiteljicom. Stoga o tako naznačenim pitanjima ne ovisi odluka u sporu i takvim pitanjima se preispituju činjenična utvrđenja koja u ovom stadiju postupka nije dopušteno preispitivati.
5. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23
- dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6. Slijedom iznesenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije je odbijen na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP (kao u točki I. izreke odluke).
7.1. Predlagateljice su istaknule da su im tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena temeljna ljudska prava jer se pobijana odluka temelji na stanju koje je protivno stanju spisa i da su ignorirani navodi tuženica da sudovi u ovom sporu arbitrarno tumače pravo stoga su prijedlog za dopuštenje podnijele i na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP.
7.2. Ovaj sud je ocijenio da je u postupku pred nižim sudovima tuženicama bilo omogućeno da se izjasne o svojim zahtjevima i navodima te da ravnopravno sudjeluje u postupku. U pobijanoj odluci sud je odgovorio na sve odlučujuće žalbene navode. Pobijana presuda je detaljno obrazložena i ne može se smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da predlagateljice nisu imale pravično suđenje.
8. Prema ocjeni ovoga suda predlagateljice navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu učinile vjerojatnim da su im tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnih prava povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a kako to tvrde u prijedlogu za dopuštenje revizije. Stoga je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.
9. Tužiteljici nije dosuđen trošak odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije jer ta postupovna radnja nije bila potrebna za vođenje postupka (čl. 166. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP) kako je odlučeno u točki III. izreke.
Zagreb, 25. ožujka 2025.
Predsjednica vijeća:
Marina Paulić
