Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-1134/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur., kao predsjednika vijeća, suca izvjestitelja Gabriele Topić Kordej i Suzane Radaković, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica 1. AZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. SZ ud. BZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnica Ines Žanetić, odvjetnica u Blatu, protiv tuženih 1. JZ ud. A, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Željko Šušak, odvjetnik u Veloj Luci, 2. LZ pok. S, 3. MZ pok. S, tuženi ad 2 i 3 odsutni i nepoznatog boravišta, zastupani po privremenom zastupniku Radi Jurkoviću, odvjetniku u Veloj Luci, 4. AZŽ, [adresa], kojemu je u ovom postupku imenovan punomoćnik za primanje pismena Rade Jurković, odvjetnik u Veloj Luci, 5. ĐZ rođ. AZŽ, [adresa], 6. IZ ž. B, [adresa], kojoj je u ovom postupku imenovan punomoćnik za primanje pismena Rade Jurković, odvjetnik u Veloj Luci, 7. VZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] (ili na adresi [adresa],), 8. ŽZ, [adresa], kojoj je u ovom postupku imenovan punomoćnik za primanje pismena Rade Jurković, odvjetnik u Veloj Luci, radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o žalbi 1. tuženice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj P-914/2021 od 16. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 25. ožujka 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba 1. tuženice kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj P-914/2021 od 16. studenog 2024. u dijelu koji se odnosi na tu tuženicu.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja je pod točkom I. izreke prihvaćen zahtjev tužiteljica za utvrđenjem suvlasništva na nekretnini na kojoj su kao suvlasnici upisani tuženici i njihovi prednici, a kako je to pobliže navedeno u toj točki izreke.
Pod točkom II. izreke je tužiteljicama dosuđen trošak parničnog postupka.
2. Protiv navedene presude žalbu podnosi 1. tuženica , sadržajno u dijelu koji se odnosi na nju, zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) te predlaže presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu. Traži trošak žalbenog postupka.
3. Žalba 1. tuženice je neosnovana.
4. Ispitujući presudu suda prvog stupnja i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud sukladno čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.
5. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje prava suvlasništva tužiteljica na nekretnini te upis njihova prava suvlasništva uz istovremeno brisanje prava vlasništva tuženika i njihovih prednika. Tužbeni zahtjev se temelji na dosjelosti, utemeljen je na tvrdnjama da su tužiteljice stekle suvlasništvo nekretnine nasljeđivanjem iza svog oca i supruga sada pok. BZ, a on darovanjem od RZ, ud. Đ, te da nekretninu koja je predmet ovog spora imaju u nesmetanom posjedu osobno i putem prednika od darovanja 1964. godine.
6. Tijekom postupka su u bitnome utvrđene činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev kao i da tuženici nikada nisu bili u posjedu nekretnine i da tužiteljicama i njihovom predniku nitko nikada nije osporavao pravo na posjed nekretnine.
7. Iz obrazloženja prvostupanjskog suda proizlazi da ispunjene sve pretpostavke stjecanja prava vlasništva u skladu s pravnim pravilima bivšeg Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ) koji se ovdje primjenjuje i to na temelju odredbe čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08). Prema citiranoj zakonskoj odredbi stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu navedenog Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Kako je darovni ugovor temeljem kojega je prednik tužiteljica preuzeo posjed utužene nekretnine sačinjen 1964. godine u isto vrijeme na snazi su bila pravna pravila biv. OGZ-a. 10. 1. U smislu par. 943 biv. OGZ-a pravom predajom nekretnina se ne smatra samo uknjižba nego također i predaja posjeda od darovatelja i njegovo prihvaćanje po daroprimatelju, a sukladno par. 312. biv. OGZ-a. S obzirom da iz sadržaja svih dokaza provedenih tijekom postupka proizlazi da je u ovom slučaju ispunjen uvjet prave predaje darovane stvari time su na strani prednika tužiteljica ostvareni svi uvjeti stjecanja vlasništva tj. ostvaren je valjani osnov i valjan način stjecanja. Ovo tim više jer se u primjeni pravnih pravila OGZ-a vlasništvo nekretnine na temelju pravnog posla moglo steći i bez upisa u zemljišne knjige ukoliko je ugovor bio izvršen. Slijedom toga prednik tužiteljica je za života stekao vlasništvo prijeporne nekretnine jer mu je ista, a nakon što je prihvatio darovanje, predana u posjed. Samim time takvo su pravo po smrti pok. BZ nasljeđivanjem stekle i tužiteljice koje su ovlaštene zahtijevati upis stečenog prava u zemljišnoj knjizi. Stoga je sud prihvatio postavljeni tužbeni zahtjev.
8. S obzirom da u pobijanoj presudi nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer ne proturječi sama sebi i razlozima presude, te kako presuda sadrži jasne razloge, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava, to suprotno navodima žalitelja nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju ukazuje žalba.
9. Žalbeni navodi 1. tuženice svode se, u bitnome na osporavanje činjenice da je nekretnina bila u posjedu RZ (darovateljice); na tvrdnji da predmet darovanja nije bila nekretnina koja je predmetom parničnog postupka i da je tužiteljica znala tko je vlasnik nekretnine te da je nekretnina bila dana samo na korištenje.
10. U vezi iznesenih žalbenim navoda vezano za stjecanje posjeda i opis nekretnine prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je RZ, u vrijeme darovanja BZ (daroprimatelj i prednik tužiteljica), bila u posjedu nekretnine te je u katastru bila upisana kao posjednik nekretnine i da je nekretnina koja je opisno označena u ugovoru o darovanju u stvari nekretnina koja je predmet ovog postupka. Naime, provedenim vještačenjem je nekretnina identificirana kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 142 m2 koja s sastoji od poljske kućice i pripadajućeg dvorišnog prostora, sa svim strana je omeđena suhozidima, sa sjevera graniči sa kat.čest [katastarska čestica], sa zapada sa kat čest. [katastarska čestica], sa istoka je kat. čest. [katastarska čestica] dok sa južne strane ovo zemljište graniči sa kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa su stoga svi suprotni žalbeni navodi neosnovani.
11. Činjenica da su tužiteljice znale tko je vlasnik nekretnine samim time ne utječe na njihovo poštenje. Pored navedenog valja reći da se poštenje nasljednika pretpostavlja, a tko tvrdi suprotno mora to i dokazati. žaliteljica tijekom postupka nije dokazala da tužiteljice nisu poštene stjecateljice, a pri tome treba reći i da ako je posjed prednika posjednika bio nepošten, prijenosom posjeda na posjednika isti ne postaje odmah time nepošten posjednik nego se njegovo poštenje posjeda propituje činjenicom je li mu je poznato da mu posjed zapravo ne pripada. I na kraju valja reći da žalbena tvrdnja da je nekretnina dana samo na korištenje, dakle do opoziva, ničim nije dokazana.
12. Zato suprotno žalbenim navodima, prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda je prvostupanjski sud na temelju ocjene svih po strankama predloženih dokaza (čl. 8. ZPP), pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo. Tako nije počinjena niti bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP.
13. Pravilna je i odluka o parničnom trošku prema kojoj je 1. tuženica dužna nadoknaditi tužiteljicama parnične troškove jer je to u skladu s odredom čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. st. 1. ZPP.
14. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP te potvrditi prvostupanjsku odluku u dijelu koji se odnosi na žaliteljicu.
U Zagrebu 25. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća:
Sandra Artuković Kunšt univ.spec.iur.
