Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-301/2024-2

U I M E RE P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od Igora Delina, predsjednika vijeća, Katije Hrabrov, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te, Blanke Pervan, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SOD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Senadu Vukoviću, odvjetniku u Rijeci, Pomerio 20, protiv tuženika: 1) SO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Arsenu Stipinoviću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Arsen Stipinović, Dušan Miočić, Iva Glavota, Dajama Miškulin Frelih u Rijeci, Prolaz Marije K. Kozulić 2 i 2) HO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Sineli Štakić, odvjetnici u Rijeci, Scarpina 5, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-964/2022 od 31. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 25. ožujka 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja SOD kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-964/2022 od 31. siječnja 2024.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

»I. Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tužitelj suvlasnik u ½ dijela nekretnine opisane kao k. č. br. [katastarska čestica], KUĆA I DVORIŠTE, ukupne površine 571 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji dio je u vještačkom nalazu vještaka geodetske struke Sandra Viškanića, dipl. ing. geod., iz lipnja 2023. označen na Skici lica mjesta 1 površinom koja je definirana točkama A,B,C,D,E,F,G,H,A te osjenčana magenta bojom, površine 51 m2, a slijedom čega je tužitelj ovlašten kod nadležnog upravnog tijela za katastar zatražiti i ishoditi parcelaciju opisane nekretnine radi formiranja nove katastarske čestice od njenog prijepornog dijela, a zatim nakon upisa iste u zemljišnu knjigu zatražiti i postići uknjižbu svog prava suvlasništva u ½ suvlasničkog dijela na istoj, uz istodobno brisanje suvlasništva tuženika.

II. Nalaže se tuženicima da naknade tužitelju troškove parničnog postupka u roku 15 dana.“

II. Nalaže se tužitelju da 1-tuženiku naknadi prouzročene parnične troškove u iznosu od 1.562,50 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 31. siječnja 2024. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.«

2. Protiv citirane presude žalbu je izjavio tužitelj pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijana presuda preinači na način da se udovolji tužbenom zahtjevu te obveže tuženike na naknadu troškova postupka, zajedno s troškom sastava žalbe, koji popisuje, podredno da se ista presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. U žalbi ističe kako iz obrazloženja suda prvog stupnja proizlazi pogrešna interpretacija tužbenog zahtjeva tako da sud riječ "dijela" čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] veže s prethodno izraženim suvlasništvom u ½, umjesto s predmetnom nekretninom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ispred koje se ta riječ nalazi u tužbenom zahtjevu. Sud prvog stupnja je već u prethodnom ispitivanju tužbe, ukoliko je smatrao da je tužbeni zahtjev kontradiktoran i u tom smislu nerazumljiv, trebao tužitelja pozvati na ispravak radi otklanjanja takvog nedostatka u smislu odredbe čl. 109. st. 1. Zakona o parničnom postupku. Zbog pogrešne ocjene sadržaja tužbenog zahtjeva sud prvog stupnja je propustio izložiti razloge o odlučnim činjenicama o kojima ovisi ocjena osnovanosti tužbenog zahtjeva. Tužitelj ne zahtjeva utvrđenje svog suvlasništva cijele čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s obzirom da u samom tužbenom zahtjevu jasno navodi da zahtjeva utvrđenje u ½ dijela te čestice, a koji dio se potom točno opisuje sukladno vještačkom nalazu, dakle, traži utvrđenje ½ suvlasničkog dijela na točno određenom faktičnom dijelu predmetne nekretnine, a ne ½ dijela cijele nekretnine, kako to nalazi sud prvog stupnja. Tijekom postupka je iscrpno iznio činjenice na kojima temelji svoj zahtjev i dokaze kojima iste potkrjepljuje. Radi navedenog presuda je zahvaćena bitnim povredama odredbama parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. Zakona o parničnom postupku, te čl. 354. st. 2. toč. 11. istoga Zakona. Nadalje, ističe kako ni tuženik pod 1), a niti njegov prednik nisu nikada ni na jedan način osporavali posjed prednika tužitelja, a ni samoga tužitelja na predmetu spora, koji je očigledan, što je sud prvog stupnja mogao utvrditi tijekom očevida na licu mjesta, s obzirom na položaj vanjskog stupišta na kući tužitelja, kao i prilaznog starijeg manjeg stubišta radi pristupa na prijepor iz dvorišta tužitelja ispred njegove kuće, kao i činjenice da je tužitelj svojim ključevima otključao lokot na poklopcu cisterne za vodu koja se nalazi na prijeporu.

3. U odgovoru na žalbu tuženik pod 1) SO (dalje: tuženik pod 1)) osporio je žalbene navode tužitelja ističući kako je sud prvog stupnja dao jasne i neproturječne razloga zbog čega odbija tužbeni zahtjev tužitelja, a sam tužitelj svojim žalbenim navodima ne dovodi u sumnju zakonitost donesene presude. Predlaže da sud prvog stupnja odbije žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrdi presudu suda prvog stupnja.

4. Tuženik pod 2) HO (dalje: tuženik pod 2) nije podnio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP).

6.1. Međutim, iako izvedene dokaze sud prosuđuje po slobodnom uvjerenju, dužan je stečeno uvjerenje opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima da bi se moglo provjeriti ima li takvo uvjerenje pravnu i činjeničnu osnovu, a što je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud i učinio. Stoga nije utemeljen prigovor tužitelja da bi prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. ZPP.

7. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju u žalbi ukazuje tužitelj, budući da pobijana presuda ima razloga o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, slijedom čega se ista može ispitati.

8. Prvostupanjski sud nadalje, nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. istoga Zakona.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je suvlasnik za ½ dijela čest. br. 5541 k. o. [katastarska općina] ukupne površine 571 m2, koji dio je u nalazu vještaka geodetske struke označen površinom koja je definirana točkama A-B-C-D-E-F-G-H-A te osjenčana magenta bojom, površine 51 m2, koje vlasništvo je stekao nasljeđivanjem svojih roditelja i zajedno sa njima nesmetanim, dugogodišnjim posjedovanjem, slijedom čega je ovlašten kod nadležnog upravnog tijela za katastar zatražiti i ishoditi parcelaciju navedene nekretnine radi formiranja nove katastarske čestice, a nakon upisa iste u zemljišnu knjigu zatražiti i postići uknjižbu svog prava suvlasništva za ½ suvlasničkog dijela na istoj, uz istodobno brisanje suvlasništva tuženika pod 1) i tuženika pod 2) HO.

10. Sud prvog stupnja je, na temelju izvedenih dokaza, ocijenio da je tužbeni zahtjev tužitelja proturječan sam sebi, odnosno da je utvrđenje prava vlasništva realnog dijela nekretnine u koliziji sa zahtjevom sa istovremenim utvrđenjem prava suvlasništva u odnosu na cijele predmetne nekretnine, a sve s obzirom na zakonom određeni pojam suvlasništva, jer kad postoji suvlasništvo neke stvari uzima se da je ta stvar pravilno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove (idealne dijelove) kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova, te je idealni dio stvari neodvojiv od suvlasničkog dijela koji ga određuje, što isključuje istovremeno traženje prava suvlasništva u navedenim omjerima i određenog fizičkog dijela iste nekretnine.

11. Prema odredbi čl. 36. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 81/15 - pročišćeni tekst i 94/17 - dalje ZVDSP) ako više osoba ima neku stvar u svom vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.

12. Odredbom čl. 37. st. 1. ZVDSP propisano je kad postoji suvlasništvo neke stvari, uzima se da je ta stvar pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove (idealne dijelove), kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova, s tim da je prema st. 2. istoga članka idealni dio stvari neodvojiv od suvlasničkog dijela koji ga određuje.

13. Tužitelj u činjeničnom opisu tužbe, tijekom postupka, kao i u svom iskazu danom u postupku tvrdi da je zajedno s tuženikom pod 1) suvlasnik sterne površine 51 m2, definirane točkama A-B-C-D-E-F-G-H-A, međutim, tužbeni zahtjev u tom pravcu nije postavio.

14. Naime, tužitelj podnesenim tužbenim zahtjevom traži da se utvrdi da je suvlasnik za ½ dijela čest. br. 5541 k. o. [katastarska općina] ukupne površine 571 m2, iz čega proizlazi da traži utvrđenje svog prava suvlasništva na cijeloj čest. br. 5541 k. o. [katastarska općina], koju polovicu u drugom dijelu tužbenog zahtjeva definira točkama A-B-C-D-E-F-G-H-A sa skice lica mjesta vještaka geodeta u površini od 51 m2.

15. Prvenstveno je za istaći kako površina definirana u nalazu vještaka geodete točkama A-B-C-D-E-F-G-H-A ne odgovara ½ dijela cijele čest. br. 5541 k. o. [katastarska općina], koja je ukupne površine 571 m2, pa bi polovica te nekretnine iznosila 285,5 m2, a ne 51 m2 kako to u drugom dijelu tužbenog zahtjeva definira tužitelj.

16. Međutim, i pored toga, kada se uzmu u obzir i sadržaj tužbenog zahtjeva tužitelja i činjenični navodi izneseni u tužbi i tijekom postupka, a koji su u koliziji, tužbeni zahtjev tužitelja ne bi bio osnovan, budući da tužitelj tvrdi da je nasljeđivanjem i dugogodišnjim posjedovanjem stekao pravo vlasništva predmeta spora, a koji je mogao steći samo u točno određenom (realnom) dijelu čest. br. 5541 k. o. [katastarska općina], zbog čega nije moguće prihvatiti tužbeni zahtjev radi utvrđenja prividnog suvlasništva kako na cijeloj čest. br. 5541 k. o. [katastarska općina], kako je to zatražio tužitelj, kao ni na dijelu te čestice definirane točkama A-B-C-D-E-F-G-H-A. Naime, po odredbi čl. 36. st. 1. ZVDSP suvlasništvo pravo vlasništva više osoba na nepodijeljenoj stvari, pa ukoliko je neka od osoba vlasnik točno određenog dijela nekretnine, a tužitelj time što ističe dosjelost kao osnov svog stjecanja prava vlasništva na dijelu čest. br. 5541 k. o. [katastarska općina] samim time ukazuje i da je posjedovao točno određeni dio nekretnine, tada ne može biti i suvlasnik idealnog dijela kako cijele nekretnine, tako ni idealnog dijela dijela nekretnine koji je kao takav unutar cijele nekretnine označen i omeđen određenim znakovima, dakle, ne može biti suvlasnik dijela čestice definirane točkama A-B-C-D-E-F-G-H-A.

17. Osim toga, neosnovan je i dio tužbenog zahtjeva tužitelja kojim traži da ga se ovlasti da kod nadležnog upravnog tijela za katastar zatraži i ishodi parcelaciju dijela čest. br. 5541 k. o. [katastarska općina] i formiranje nove katastarske čestice od njenog prijepornog dijela, i to stoga jer se ne može u sudskom postupku dati ovlaštenje za radnje čije je provođenje regulirano u upravnom postupku, pa se u tom dijelu ovdje radi o nemogućoj činidbi. Ovo stoga jer se, sukladno čl. 53. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (''Narodne novine'', broj 16/07 i 124/10), u postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina osnivanje novih katastarskih čestica (parcelacija) provodi u katastarskome operatu na temelju parcelacijskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenoga u upravnom postupku.

18. Stoga je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, kao i odredbu čl. 154. st. 1. ZPP prilikom donošenja odluke o troškovima postupka.

19. Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja.

Zadar, 25. ožujka 2025.

Predsjednik vijeća

Igor Delin