REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1099/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Nermina Stančić-Rokotov, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Stančić-Rokotov i partneri u Zagrebu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb, Vinogradska cesta 29, OIB 84924656517, kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Ćurković, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ćurković i Šanjug u Zagrebu, te umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB 26187994862, V. Jagića 33, Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-298/2024-4 od 30. listopada 2024., kojom je dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn- 173/2020-126 od 25. svibnja 2021., na sjednici održanoj 25. ožujka 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se tužiteljici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-298/2024-4 od 30. listopada 2024. u odnosu na u prijedlogu naznačenu povredu ljudskih prava na pravično suđenje.
II. O troškovima postupka u povodu prijedloga za dopuštenje revizije odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude citirane u izreci ove odluke.
2. U odgovoru na prijedlog tuženik se protivi osnovanosti navoda prijedloga i predlaže odbiti prijedlog za dopuštenje revizije. Zahtijeva trošak u povodu tog prijedloga.
3. Tužiteljica je u prijedlogu naznačila pravno pitanje u smislu odredbe čl. 385. st. 1. al. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.- dalje: ZPP) - jesu li sudovi dužni primjenjivati pravno shvaćanje sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. o „novim“ Orijentacijskim kriterijima neovisno o stupnju suđenja, te se je pozvala na povredu temeljnih ljudskih prava – prava na obrazloženu sudsku odluku, prava na jednakost svih pred zakonom i povredu jamstva prava vlasništva.
4. U ovoj pravnoj stvari predmet spora je zahtjev za naknada štete tužiteljice zbog povrede prava osobnosti, i to zbog „liječničke greške“ tuženika.
5. Prvostupanjski sud dosudio je tužiteljici naknadu štete u iznosu od 1.350,000,00 kn, dok je drugostupanjski sud dijelom preinačio tu odluku i odbio dio zahtjeva tužiteljice u visini od 59.725,26 eura (450.000,00 kn). Pri tome je dao razloge da je, cijeneći kriterij jačine trajanja fizičkih boli, duševnih boli i straha te cilju kojem služi naknada, opravdano dosuditi iznos naknade štete u visini od 700.000,00 kn (a da je već pravomoćno odbijen zahtjev za isplatu 200.000,00 kn) i da tužiteljici ne može pripasti iznos naknade neimovinske štete u visini od daljnjih 450.000,00 kn.
6. Vezano za primjenu odgovarajuće odredbe materijalnog prava – odredbe čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., - dalje: ZOO) koja regulira dosudu pravične novčane naknade u slučaju povrede prava osobnosti na način da ako težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, sud će dosuditi pravičnu novčanu naknadu neovisno o naknadi imovinske štete a i kad nje nema. S obzirom na tu odredbu drugostupanjski sud prilikom preinačavanja prvostupanjske odluke i odbijanja dijela tužbenog zahtjeva nije dao relevantne i dostatne razloge vezano za težinu povrede i okolnosti slučaja, i to razloge koji bi opravdavali dosudu naknade štete upravo u onom iznosu za koji je on ocijenio da se tužiteljici popravlja šteta (dosudom pravične novčane naknade u visini od 700.000,00 kn). On je samo naznačio kvalifikatorne okolnosti iz st. 2. odredbe čl. 1100. ZOO. Na taj način sud nije dao iz kojih bi se moglo zaključiti da je ozbiljno ispitao slučaj. Pri odlučivanju o težini povrede i okolnostima slučaja nisu samo relevantne kvalifikatorne okolnosti iz st. 2. citiranog članka koji se odnose na jačinu i trajanje povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha te cilja kojem služi ta naknada već i ostale okolnosti koje ukazuju na težinu povrede i okolnosti slučaja, a o tome u drugostupanjskoj odluci nema razloga za razliku od razloga prvostupanjske odluke (odlomak 64.) gdje su ti razlozi naznačeni (činjenica hospitalizacije, podvrgnutost dvjema operativnih zahvatima, učinjena natkoljenična amputacija, obavljanje različite pretrage, konzumiranje visokih doza medikamenata, fizikalna terapija, liječenje kod različitih specijalista, smanjene životne aktivnosti od 70%, životna dob tužiteljice rođene 1960.).
7. Zbog navedenoga, razmatrajući prijedlog tužiteljice u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. ZPP, ovaj sud je zaključio da su ispunjene pretpostavke koje zahtijeva odredba čl. 385.a. st. 2. ZPP, pa je revizija dopuštena na temelju odredbe čl. 389.b. st. 3. ZPP (za naznačeno se pitanje smatra u smislu te odredbe da je povučeno). O troškovima postupka odlučeno je u smislu odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 25. ožujka 2025.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug